Plenković na poziv Jacenjuka govorio na 8. Kijevskom forumu o sigurnosti
Na poziv ukrajinskog premijera Arsenija Jacenjuka, predsjednik Parlamentarnog odbora za pridruživanje EU-a i Ukrajine i potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP Andrej Plenković sudjelovao je na 8. Kijevskom forumu o sigurnosti u organizaciji zaklade "Open Ukraine"
Plenković je zajedno s premijerom Jacenjukom, bivšim premijerom Litve Andriusom Kubiliusom i predsjednikom estonskog parlamenta Eikiem Nestorom govorio na panelu "Vrijednosti i mobilizacija demokracije".
Uvodna izlaganja održali su i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko te predsjednica Litve Dalia Grybauskaite.
Podržavši suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, u svom izlaganju Plenković je kazao kako je ruska agresija na Ukrajinu (nelegalna aneksija Krima i privremena okupacija dijelova oblasti Donjecka i Luganska) kršenjem svih ključnih međunarodnih i bilateralnih ugovora dovela u pitanje temeljne vrijednosti globalnog poretka koji se stvarao proteklih desetljeća. Na testu vjerodostojnosti našla se EU u pogledu njene vanjske, sigurnosne i obrambene politike, ali i politike susjedstva i proširenja, te energetske politike. Iskazao je potporu Ukrajini u provedbi Sporazuma iz Minska i mirne reintegracije dijelova Donbasa i Krima, te sugerirao na korištenje sličnih pozitivnih iskustava Hrvatske (reintegracija Podunavlja putem UNTAES-a).
Plenković je govorio o snažnoj političkoj i gospodarskoj potpori EU koja se manifestirala nizom rezolucija EP-a i zaključaka Vijeća, kao i izdašnoj financijskoj pomoći od preko 11 milijardi eura. Osvrnuo se na zaključke Sastanka na vrhu EU-Ukrajina, kao i na Sastanak u Rigi koji su prepoznali europske aspiracije Ukrajine i naznačili daljnju liberalizaciju viznog režima. Dodao je da je izgledno da će režim restriktivnih mjera prema Moskvi biti produljen i nakon Europskog vijeća u lipnju.
Izvijestio je o nizu aktivnosti Parlamentranog odbora za pridruživanje s ciljem potpore provedbe Sporazuma o pridruživanju i Europske reformske agende, koja uključuje ustavne i izborne reforme, decentralizaciju, te reformu pravosuđa i snažnu borbu protiv korupcije. Upozorio je na strašne posljedice hibridnog rata koji je već odnio 7000 života, više od 2 milijuna učinio je prognanicima i izbjeglicama, kao i na velike razmjere materijalnih šteta i posljedično tešku proračunsku situaciju.
Zaključio je kako je u tijeku reforma Europske politike susjedstva koja će u budućnosti staviti naglasak na diferencirani pristup partnerskim zemljama ovisno o njihovim europskim ambicijama, kao i revizija Europske sigurnosne strategije koja će izgledno rezultirati novom sveobuhvatnom Europskom strategijom vanjskih odnosa koja bi ujedinila i koordinirala sve vanjske aktivnosti EU.
Promijenjene globalne okolnosti, nove prijetnje i ekspanzionistička politika Moskve koja i dalje vodi politiku interesnih sfera, te stvaranja aktivnih ili zamrznutih konflikata u svom susjedstvu, utječe na kreiranje nove politike EU u suradnji s drugim međunarodnim organizacijama.
U Kijevu je Plenković na marginama konferencije razgovarao s ministrom vanjskih poslova Pavlom Klimkinom, supredsjedateljem Odbora za pridruživanje zastupnikom u Vrhovnoj Radi Ostapom Semerakom, kao i s hrvatskim veleposlanikom Tomislavom Vidoševićem.