Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Strasbourg | 11. 2. 2015.

O Ukrajini u emisiji »Otvoreno«

Predsjednik Izaslanstva Europskog parlamenta za Ukrajinu Andrej Plenković govorio je o situaciji u Ukrajini i mirovnim pregovorima u Minsku zajedno s povjesničarom Tvrtkom Jakovinom i analitičarkom Jelenom Jurišić.

Uključivši se u emisiju izravno s plenarne sjednice Europskog parlamenta u Strasbourgu, Plenković je istaknuo kako se u protekla dva dana u Strasbourgu uz raspravu o Ukrajini s Visokom predstavnicom Mogherini, održalo i nekoliko brifinga o stanju u Ukrajini s povjerenikom Hahnom i glavnim tajnikom Europske službe za vanjske odnose Vimontom. Dodao je da Europska unija, snažnom i koordiniranom inicijativom kancelrake Merkel i predsjednika Hollandea u "Normandija formatu", želi poslati poruku mira. Dovođenje predsjednika Porošenka i Putina za isti stol, nakon dužeg vremena i u kontekstu eskalacije sukoba, predstavlja značajan uspjeh. Cilj EU je trenutno primirje, smatra Plenković, te vjeruje kako će razgovori koji su u tijeku u Minsku, u političkom smislu, rezultirati dogovorom o određenom vremenskom razdoblju za pronalaženje rješenja. Ključ dogovora bit će u definiranju stupnja decentralizacije Ukrajine. Ukoliko se postigne dogovor to će prije svega biti dobro za ukrajinski narod i za Ukrajinu, budući da je u ratu poginulo više od 5000 ljudi te trenutno ima oko milijun prognanika. Ukrajina je u proteklih godinu dana imala dvoje izbora, na kojima su birači poslali dvije vrlo jasne poruke. Prva je da Ukrajina želi mir, a druga da Ukrajina želi ići europskim putem, rekao je Plenković.

Govoreći o politici Rusije u njenom bližem susjedstvu, a posebice politici predsjednika Putina, Plenković je istaknuo da on na neki način želi restaurirati globalni položaj Rusije. Dodao je kako je politika nametanja zamrznutih konflikata u Gruziji, Moldovi i Ukrajini vrlo jasna. Smatra kako je osnovni cilj destabilizacija onih zemalja koje su uključene u politiku susjedstva Istočnog partnerstva EU kako bi se prije svega usporio njihov put prema EU, a kamoli Sjevernoatlantskom savezu. Kada je riječ o Krimu, rekao je kako je stav članica Europske unije i svih institucija vrlo jasan nepriznavanje ilegalne i protivno međunarodnom pravu obavljene aneksije od strane Ruske Dume. Održani referendum bio je proveden u svega nekoliko dana, bez mogućnosti da Ukrajina kao službena vlast utječe na njega.

Istaknuo je kako napori i pomoć kakvu Eurospka unija trenutno daje Ukrajini u političkom, gopodarskom, financijskom, humanitarnom pogledu te u provedi Sporazuma o pridruživanju nije učinjena ni za jednu zemlju u procesu proširenja u zadnjih 20-ak godina. Samo ove godine alocirano preko 11 milijardi eura, a Europski parlament je pripremio program institucionalnog jačanja Vrhovne Rade u europskim poslovima.

Rekavši jasno kako je Ukrajina nedvojbeno žrtva agresije, Plenković smatra da Hrvatska treba angažiranije ponuditi iskustva mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja i primijeniti korisne modele za vraćanje trenutno okupiranih dijelova Donbasa u ustavnopravni poredak Ukrajine.