Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Bruxelles | 22. 1. 2015.

Plenković gost u emisiji »Iz srca Europe«

Zastupnici Andrej Plenković i Tonino Picula gostovali su u emisiji »Iz srca Europe« u kojoj su se osvrnuli na novu eskalaciju sukoba u Ukrajini, pripremu Izvješća o Srbiji, na europski put Bosne i Hercegovine u 2015. te na pojačane mjere unutarnje sigurnosti što ih belgijske vlasti uvode nakon terorističkih napada u Francuskoj

O Ukrajini i novom zaoštravanju situacije

Plenković je istaknuo kako sa zabrinutošću prati najnoviju eskalaciju sukoba u regiji Donbas. Podsjetio je na nedavno usvojenu Rezoluciju u EP-u kojom se vrlo jasno osudilo ponašanje Rusije, te kako smatra da je Rezolucija utjecala i na raspravu na Vijeću ministara gdje je dogovoreno da se nastavi s restriktivnim mjerama. Napori učinjeni u tzv. Normadija formatu - Njemačka, Francuska uključujući Rusiju i Ukrajinu - nisu rezultirali s konkretnim održavanjem sastanka na najvišoj razini koji se trebao održati u Kazahstanu, u Astani, tako da će pregovori koji su prije svega usmjereni na poštivanje sporazuma i protokola iz Minska biti nastavljeni, rekao je Plenković. U ovom trenutku najvažnije je smiriti eskalaciju sukoba te nastaviti mirovne pregovore. Po pitanju korištenja iskustava Hrvatske o mirnoj reintegraciji Podunavlja, a koje mogu pomoći Ukrajini najprije u povratku dijelova dviju oblasti Donjecka i Luganska, a potom i anektiranog Krima u ustavnopravni poredak Ukrajine, Plenković smatra kako to treba biti vanjskopolitička zadaća RH u sljedećih nekoliko godina.

O Ukrajinskoj informativnoj kampanji „Zajedno smo jači“?

Uloga civilnoga društva je izrazito bitna na europskom putu Ukrajine, istaknuo je Plenković. Euromajdan je bio proces koji je išao "odozdo prema gore", stoga su očekivanja u ukrajinskom društvu, ukrajinskoj javnosti o brzini pristupanja Europskoj uniji velika. Nogometna lopta, koju sam kao šef Delegacije za odnose s Ukrajinom primio od veleposlanika Jelisjejeva, označuje svojevrsni početak europske igre za Ukrajinu, igre koja će trajati niz godina, rekao je Plenković. Dodao je kako se simboličnim naznačivanjem početka provedbe Sporazuma o pridruživanju željelo dati  dodatni impuls provedbi te da će jedna od zadaća Parlamentarnog odbora kojeg vodi biti u ovih nekoliko godina emancipirati javnu raspravu o europskom projektu u Ukrajini.

Izvješće o napretku Srbije

Plenković je istaknuo kako treba voditi računa da je metodologija pristupnih pregovora promijenjena i da je ideja Europske komisije, a nakon iskustva pregovaračkog procesa s Hrvatskom, da se poglavlja 23. i 24. otvaraju na početku kako bi ona kontinuirano pratila proces i drugih poglavlja i kako bi Komisija i države članice imale bolji uvid u samu transformaciju društva države kandidatkinje. U kontekstu vladavine prava, ističe Plenković, postoji ozbiljno otvoreno pitanje u odnosima sa susjedima, a to je Zakon o nadležnosti državnih institucija i organa Srbije koji je uspostavio svojevrsnu regionalnu - univerzalnu nadležnost kada je riječ o ratnim zločinima. Činjenica da se i vremensko polje primjene i sama nadležnost širi na sve države bivše SFRJ de facto se krše dva načela kaznenog i međunarodnog prava, jedno o pravnoj sigurnosti, a drugo načelo ne miješanja u poslove druge države. Tako delikatno pitanje ne može ostati bez našeg odgovora, rekao je Plenković. Želimo da Srbija ide europskim putem i i spunjavanjem kriterija, s tim da se Srbija treba priključivati i vanjskopolitičkim stajalištima EU.

O europskom putu Bosne i Hercegovine

Kada je riječ o europskom putu, 2015. svakako može biti godina iskoraka za BiH, rekao je Plenković. Mišljenja je kako inicijativa Njemačke i Velike Britanije daju šansu da se konačno premosti uvjet ispunjavanja presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sedjić-Finci, koji je blokirao gotovo svaku šansu ustavnih reformi. U tom kontekstu, Plenković kao dobar aspekt vidi rezultate izbora održane 12. listopada 2014., budući su važni za hrvatski narod kao ravnopravni i konstitutivni narod. Nakon 2 mandata Hrvati imaju legitimnog predstavnika kao člana Predsjedništva. Europski put BiH je jedina sigurna budućnost zemlje, poručio je Plenković i pritom iskazao nadu da će se u procesu ustavnih reformi koji će ići usporedno i sa stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kao i mogućnosti podnošenja zahtjeva za članstvo, stvoriti situacija u kojoj će sva tri naroda biti ravnopravna i konstitutivna. Dodao je da će se u unutarnjem procesu doći i do ustavne reforme koja će poboljšati svojevrsno Daytonsko primirje koje se kao ustavna arhitektura sada protegnulo na 20 godina. Kao zastupnici u Europskom parlamentu bit ćemo i dalje zagovornici koji će se truditi da BiH ne bude posljednji vagon u vlaku jugoistoka Europe prema EU, poručio je Plenković.

Strateški cilj Hrvatske?

23 godine su iza nas, puno je ključnih kapitalnih nacionalnih i strateških ciljeva ostvareno, od teritorijalnog integriteta pa do integracije u međunarodne organizacije, naglašava Plenković. Međutim, ključan proces je prilagoditi se europskom projektu koji ima svojih problema i koji je opterećen i gospodarski, i financijski te suočen s brojnim međunarodnim izazovima. U tom pogledu, smatra Plenković, Hrvatska treba europske vrijednosti primijeniti u cijelosti  na unutarnjem planu te dati konkretan i vidljiv doprinos na međunarodnom planu EU. Čini mi se da je Ukrajina, Istočno partnerstvo i cijeli Mediteran s obzirom na našu jadransku dimenziju realno i moguće područje angažmana u okvirima koji se od nas kao zemlje koja je 28. članica s 4,4 milijuna ljudi i očekuje, rekao je Plenković.

Korištenje vojske kao zaštite od terorizma unutar članica EU-a

Plenković je mišljenja kako EU mora imati pravu strategiju integracije u svim članicama sugrađana islamske vjeroispovijesti, jer je očito da je to velika prijetnja. Nalazimo se pred jednom vrlo varijabilnom prijetnjom kojoj je jako teško stati na kraj uz sve moguće mehanizme unutarnje sigurnosti. Uz konkretne operativne mjere tješnje suradnje obavještajne zajednice, policije i kontrole na granicama, ali ne na unutarnjim granicama, budući da ne bi bilo dobro da se ono na čemu se EU temelji - sloboda kretanja ljudi - sada u kontekstu ovakve nove prijetnjevrati desetljećima unazad, mišljenja je Plenković. U svakom slučaju, zajedno s drugim globalnim akterima EU mora učiniti napore da se zaustavi i ekstremizam i radikalizam na globalnoj razini, zaključio je Plenković.