Nacionalna i europska sredstva za ravnomjeran rast Hrvatske
Na svečanom otvorenju »Dana regionalnoga razvoja i EU fondova« premijer je razgovarao s glavnom urednicom Novog lista Tihanom Tomičić o korištenju sredstava Europske unije i budućim razvojnim prioritetima Hrvatske
Bilo je riječi o dosadašnjim rezultatima korištenja europskih sredstava, pregovorima o novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije te budućim razvojnim prioritetima Hrvatske.
Projekt ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske veliki je zajednički pothvat na kojem radimo i u kojem nam, uz nacionalna sredstva, značajno pomažu fondovi Europske unije i naš osnaženi međunarodni položaj, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković u Šibeniku.
Osvrnuo se na sastanak Europskog vijeća, na kojem su jedna od glavnih tema bili pregovori o novom Višegodišnjem financijskom okviru 2028.-2034.. Plenković je naveo da su se na sastanku vodile mnoge strateške rasprave o državama članicama Europske unije, ali i globalnom ozračju.
Razgovaralo o konkurentnosti Europske unije danas, međunarodnoj trgovini i ogromnim neravnotežama koje postoje, primjerice, između Europske unije i Kine, kazao je Plenković. Također, razgovaralo se o odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama, obrani, Bliskom istoku i migracijama.
Bilo je riječi i o proširenju Europske unije, temi koja je Hrvatskoj posebno važna, s obzirom na niz neriješenih pitanjima sa Crnom Gorom, nastavio je premijer. Podsjetio je da su to vrijednosna pitanja vezana za Poglavlje 23. te teme koje su rezidualne iz vremena agresije na Hrvatsku i vezane za Poglavlje 31. i dobrosusjedske odnose.
Zahvaljujući novom Višegodišnjim financijskom okviru Hrvatska je oko 7 milijardi eura u plusu
O pregovorima o novom Višegodišnjem financijskom okviru 2028. - 2034., kazao je da bi Hrvatska, prema trenutnom prijedlogu irskog predsjedništva, trebala biti oko sedam milijardi eura u plusu u odnosu uplata i isplata iz europskog proračuna.
Istaknuo je i da razvoj Hrvatske, to jest rast BDP s 47 milijardi eura 2016. na 101 milijardu eura 2026. prati i vrijednost hrvatskog doprinosa u europski proračun, a na upit kada bi proračun mogao biti donesen, odgovorio je kako je ambicija postići dogovor do kraja godine.
Europska sredstva koja su na raspolaganju podijeljena su u dva stupa, kazao je, objasnivši da će, uz sredstva iz nacionalne omotnice, hrvatskim poduzećima biti dostupni i europski programi namijenjeni povećanju konkurentnosti, razvoju novih tehnologija i nastupu na zajedničkom europskom tržištu.
Podsjetio je da je u zadnjih nekoliko godina Hrvatska nastojala na vrijeme iskoristiti europska sredstva iz četiri modula, prošlog i aktualnog europskog proračuna, Nacionalnog programa oporavka i otpornosti i iz Fonda solidarnosti. Unatoč tome, dio aktera na političkoj sceni i dalje neistinama dovodi u zabludu javnost da će nestati sredstva iz fondova Europske unije, kazao je.
Bez ulaganja u infrastrukturu nema razvoja ni napretka
Osvrnuo se i na infrastrukturna ulaganja provedena tijekom proteklog razdoblja, naglasivši kako bez suvremenih prometnica, zračnih i morskih luka te energetske i digitalne infrastrukture nema dugoročnog gospodarskog napretka i razvoja.
Hrvatska sada u odnosu na ostale članice Unije u fazi hvatanja koraka, podsjetio je, dodavši da je mnoge već sustigla ili čak prestigla u razvoju.
Osvrnuo se i na izazovne geopolitičke i sigurnosne okolnosti, obilježene petogodišnjom ruskom agresijom na Ukrajinu. Obrana je jedan od prioriteta Unije i NATO-a, naglasio je. Uz snažnije gospodarstvo, cilj je Hrvatske za obranu i povezane aktivnosti izdvajati 5 posto BDP-a do 2035., čime jačamo svoje obrambene sposobnosti u potpuno promijenjenim sigurnosnim okolnostima, zaključio je.
Zahvaljujući Vladinim mjerama cijene energenata gotovo su nepromijenjene
Komentirajući prosvjede i nezadovoljstva u drugim europskim zemljama, osvrnuo se i na Hrvatsku, istaknuvši da je Vladi bilo najvažnije očuvati socijalnu koheziju.
U krizama bez intervencija države, koje su potpuno strane našoj političkoj filozofiji, imali bismo raspadnuto društvo, velike nejednakosti i nezadovoljstvo, koje bi se i kod nas politički reflektiralo, rekao je. Istaknuo je da se to nije dogodilo jer je zbog Vladine politike zadržavanja cijena energenata za veliki dio aktera - građane, institucije, općine, gradove, županije, bolnice, domove za starije, javne ustanove, udruge - cijena ostala gotovo nepromijenjena.
Zahvaljujući mjerama, koje poduzimamo već pet godina, uspjeli smo smiriti posljedice energetskog šoka, poručio je.
Dodatna ulaganja u gospodarstvo, produktivnost i jačanje konkurentnosti hrvatskih poduzeća
Ocijenio je kako je Hrvatska tijekom proteklog desetljeća ostvarila zamjetan napredak te za iduće razdoblje najavio dodatna ulaganja u gospodarstvo, produktivnost i jačanje konkurentnosti hrvatskih poduzeća.
Pametnim korištenjem europskih sredstava, ulažemo u energetsku, obrazovnu, zdravstvenu, digitalnu i pravosudnu infrastrukturu, poljoprivredu, kao i modernizaciju obale i zračnih luka te dovršetak autocesta, rekao je premijer.
Podsjetio je da samo ulaganja u obrazovanje iznose 3,5 milijardi eura, u zdravstvo 3,2 milijarde, eura, a u obnovu nakon potresa 5,2 milijarde eura.
Investicije u zdravstvo i dovršetak drugog kolosijeka pruge Dugo Selo-Novska
Na upit da izdvoji nekoliko najvećih projekata u nadolazećem razdoblju, naveo je dovršetak drugog kolosijeka na dionici željezničke pruge Dugo Selo-Novska te nastavak ulaganja u gospodarstvo i inovacije i jačanje produktivnosti. Želimo poticati izvrsnost i da više hrvatskih tvrtki dobije europska sredstva, kako je Končar sada dobio, poručio je.
Naveo je i investicije u zdravstvo, izdvojivši posebno KBC Osijek i KBC Split te dovršetak obnove zagrebačkih bolnica.
Pred nama je još puno posla, kazao je zahvalivši svima na trudu i znanju koje ulažu. U sustavnom dijalogu i kroz formate regionalnog razvoja sa županima, urbanog razvoja s gradonačelnicima i lokalnog razvoja s manjim gradovima i općinama, te gospodarstvenicima i socijalnim partnerima, nastavljat ćemo stvarati sjajne inicijative i realizirati brojne projekte, zaključio je.
U sklopu svečanog otvorenja "Dana regionalnog razvoja i EU fondova" ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Mikuš Žigman i veleposlanik Kraljevine Norveške Arne Sannes Bjørnstad potpisali su programske sporazume Financijski mehanizam - Europski gospodarski prostor i Norveški financijski mehanizam od 2021. do 2028. godine.