Podrška svim krajevima Hrvatske prilagođena njihovim potrebama
Na prvoj sjednici Vijeća za lokalni razvoj u Šibeniku premijer Andrej Plenković predstavio je smjer daljnje suradnje s općinama i gradovima, s naglaskom na jačanje njihovih kapaciteta, funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju te ulaganja
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Šibeniku na 1. sjednici Vijeća za lokalni razvoj, savjetodavnog tijela za koordinaciju sektorskih politika s ciljem uključivanja jedinica lokalne samouprave u provedbu politike regionalnog razvoja.
Na sjednici je predstavljen novi okvir za održivi lokalni razvoj u Hrvatskoj, jačanje financijskih kapaciteta općina i gradova, nacionalni plan regionalnoga razvoja u kontekstu budućeg Višegodišnjeg financijskog okvira te ulaganja u okviru demografske revitalizacije općina i gradova.
U uvodnom dijelu sjednice premijer Plenković podsjetio je da je novim Zakonom o regionalnom razvoju institucionalizirana dosadašnja desetogodišnja praksa dijaloga Vlade i jedinica lokalne i područne samouprave.
Uz Vijeće za regionalni razvoj, koje okuplja sve hrvatske županije i Grad Zagreb, Vijeće za urbani razvoj, koje okuplja gradove središta hrvatskih županija, ovo Vijeće okuplja manje gradove i 428 općina u kojima živi 1,1 milijun ljudi.
Osim ovih vijeća, po uzoru na Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem, novim su Zakonom ustrojeni i Savjet za Sjever, Savjet za Središnju Hrvatsku i Savjet za Jadransku Hrvatsku.
Uspjeh politike ravnomjerna regionalnog razvoja
"Tako smo politiku ravnomjernog regionalnog razvoja institucionalno i geografski kalibrirali na način koji će nam pomoći da prepoznamo potrebe svih krajeva Hrvatske", istaknuo je premijer dodajući kako je politika ravnomjernog regionalnog razvoja jedna od najuspješnijih Vladinih politika u proteklom desetljeću.
Cilj je te politike, dodao je, da svaki kraj Hrvatske ima jednake šanse za razvoj, stoga se razvojne razlike na taj način pokušavaju smanjiti i omogućiti sredinama koje su manje razvijene postupno dizanje standarda i lovljenje koraka s razvijenijim sredinama.
U biti, pojasnio je, na unutarnjem planu radimo ono što država radi u širem, europskom kontekstu.
Iskoraci te politike ogledaju se u, primjerice, izgradnji domova za starije i umirovljenike, novih vrtića i škola, ulaganjima u obrazovnu, zdravstvenu, pravosudnu i prometnu infrastrukturu.
A to se, dodao je, ostvarilo kroz stalni dijalog, funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju i suradnju na konkretnim projektima.
Valja prilagoditi podršku stvarnim potrebama i mogućnostima svake pojedine sredine
Fokus današnjeg sastanka, kazao je premijer, jest na općinama, odnosno najmanjim, ali itekako važnim jedinicama lokalne samouprave.
Vodeći računa o specifičnostima i veličini, nerijetko zahtjevnoj fiskalnoj situaciji, proteklih nekoliko godina nastojali smo pokušati određenim mjerama pomoći svima sukladno njihovim potrebama, kazao je predsjednik Vlade.
U tom je kontekstu naveo da je za dobrovoljno funkcionalno povezivanje obrađeno 77 zahtjeva koji obuhvaćaju čak 149 različitih jedinica lokalne samouprave.
Pritom je za različite oblike suradnje isplaćeno 13,5 milijuna eura, primjerice za zajedničke dječje vrtiće, knjižnice, javni prijevoz, službenici za razvoj projekata, javnu nabavu i komunalno redarstvo, što dovodi do smanjenja troškova i veće učinkovitosti.
Prema podacima iz 2024., 253 općine nalaze se u prve četiri skupine razvijenosti i imaju status potpomognutih područja. Istodobno, 175 općina nalazi se u skupinama iznad prosjeka razvijenosti i te razlike potvrđuju da je potrebno prilagoditi podršku stvarnim potrebama i mogućnostima pojedine sredine, kazao je premijer Plenković.
Posebno je važno da oni stanovnici koji su u manjim i udaljenijim mjestima mogu ostvarivati svoja prava poput elektrifikacije, vodno-komunalne infrastrukture i drugih, istaknuo je.
Fiskalnom decentralizacijom prihodi su narasli na 7 milijardi eura
Podsjetio je u tom kontekstu na niz poreznih olakšica za najmanje razvijena područja, dodajući da je lokalnim vlastima fiskalnom decentralizacijom osigurana puno veća samostalnost i prihodi, koji su od 2017. iznosili 3 milijarde eura, dok su danas dosegli 7 milijardi eura.
Kao primjer ulaganja istaknuo je Projekt Slavonija, Baranja i Srijem kroz koji je za istok Hrvatske plasirano 5,5 milijardi eura, a kroz Fond za ruralni razvoj, koji nadopunjuje sredstva iz ITU Mehanizma, dolazi se do ukupno milijardu eura za financiranje brojnih projekata.
Kroz nacionalne programe Ministarstva, dodao je, podržano je ukupno 6.600 projekata vrijednih 310 milijuna eura, potpomognuta i brdsko-planinska područja osigurano je 510 milijuna eura, a za 52 naseljena otoka 4,6 milijardi eura.
Na kraju uvodnog obraćanja premijer je kazao da od sastanaka u ovom formatu očekuje vrlo konkretne prijedloge što se može poboljšati kako bi ukupna suradnja bila svrsishodnija, kvalitetnija i sadržajnija.
"Svaki kraj Hrvatske tretira se apsolutno jednako i tako će se i nastaviti jer drugačije ne može ni biti", zaključio je predsjednik Vlade.