Poslan završni zahtjev za isplatu u okviru NPOO-a
Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je poslao objedinjen završni, deveti i deseti zahtjev za plaćanje prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti u iznosu od 2,7 milijardi eura
Završetak svih mjera bio je 31. kolovoza, a evaluacija Europske komisije i Gospodarskog i financijskog odbora EU-a te završna plaćanja za preostala 153 pokazatelja očekuje se do kraja 2026. Slanjem završnog zahtjeva za plaćanje zaokružuje se učinkovita provedba, unatoč kratkim rokovima i složenosti projekata.
Od početka provedbe Hrvatska je jedna od najuspješnijih država članica u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i u korištenju sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Riječ je o glavnom instrumentu paketa "EU Nove generacije" Europske unije, koji je bio osmišljen za potporu gospodarstvima EU-a da iz krize uzrokovane koronavirusom izađu snažnija i otpornija.
Po omjeru raspoloživih sredstava i godišnjeg BDP-a od 13%, Hrvatska se pozicionirala na samom vrhu Europske unije, odmah iza Grčke kojoj je udio u BDP-u bio 16%, što potvrđuje važnost NPOO-a za transformaciju hrvatskog gospodarstva i društva.
No, uspješnost NPOO-a ne mjeri se samo iznosom povučenih sredstava, već reformama i ciljevima koje države članice moraju provesti i dokazati kako bi ostvarile pravo na isplatu. Hrvatska je do sada povukla 7,3 milijarde eura i temeljem potvrde Europske komisije zabilježila stopostotnu uspješnost u provedbi reformi i investicija obuhvaćenih dosadašnjim zahtjevima.
Vlada Republike Hrvatske u potpunosti je provela 78 planiranih reformi kroz 162 reformska pokazatelja, a u realizaciji su bila i 244 investicijska pokazatelja, čijim je ostvarenjem Hrvatska pozicionirana kao najuspješnija država članica EU u korištenju sredstava iz instrumenta "EU Nove generacije".
NPOO je pokretač promjena koje jačaju hrvatsko gospodarstvo, moderniziraju javne sustave, dižu kvalitetu javnih usluga i dugoročno stvaraju bolje uvjete za život i rad građana diljem Hrvatske. On obuhvaća reforme i ulaganja koja mijenjaju gotovo sva ključna područja hrvatskog gospodarstva i društva - od javne uprave, pravosuđa, zdravstva, tržišta rada, socijalne zaštite i obrazovanja, preko energetike, prometa i digitalizacije, do energetske obnove i jačanja konkurentnosti gospodarstva. To je pridonijelo i napretku kreditnog rejtinga, što su potvrdile vodeće svjetske rejting agencije, svrstavajući Hrvatsku u kategoriju s investicijskim rejtingom u "A".