Nabava 18 južnokorejskih višecjevnih lansera raketa
Vlada je donijela niz odluka o paketu dodatnog ulaganja u naoružanje, modernizaciju i opremanje Hrvatske vojske, ne zato da bi Hrvatska komu prijetila, nego da bi odvratila svaku prijetnju
"Danas donosimo odluku koja je prije svega uvjetovana kontekstom u kojem se nalaze svijet i Europa, a to su najozbiljnije sigurnosne prijetnje u posljednjih nekoliko desetljećima", kazao je premijer.
Dodao je da je hrvatska Vlada napravila plan ulaganja i postupnog dostizanja ovog cilja.
"Hrvatska ulaže u svoje obrambene sposobnosti, ne da bi bilo kome prijetila već kako bismo odvratili svaku prijetnju, zajamčili sigurnost hrvatskih građana, teritorija i nacionalnih interesa, a time pridonijeli i kolektivnoj sigurnosti i obrani Europe", naglasio je.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić ustvrdio je da Vlada provodi povijesnu modernizaciju i opremanje Hrvatske vojske jer je to izravan ulog u sigurnost hrvatskih građana i potpora NATO ciljevima i sposobnostima.
Nabava 18 lansera raketa – nakon Rafalea najveća investicija u modernizaciju HV-a
Odlukom Vlade, Ministarstvo obrane nabavlja 18 južnokorejskih samohodnih višecijevnih lansera raketa (MLRS) K239 Chunmoo s pratećim sredstvima i sustavima, a radi zamjene zastarjelih sustava SVLR Vulkan i SVLR GRAD BM-21 te razvoja sposobnosti preciznog i masovnog vatrenog djelovanja po ciljevima na udaljenostima koje znatno nadilaze domet klasičnog cijevnog i raketnog topništva.
Jedna od ključnih prednosti Chunmooa je mogućnost da na istom lanseru istodobno koristi dvije različite vrste raketa, različitog kalibra, što mu daje, istaknuo je premijer, veliku fleksibilnost, snažnu vatrenu moć i vrlo kratko vrijeme reakcije.
"Riječ je, nakon Rafalea, o jednoj od najvećih i najvažnijih investicija u modernizaciju HV-a od završetka Domovinskog rata. Prvi put stječemo sposobnost brzog i preciznog djelovanja po ciljevima na vrlo velikim udaljenostima", poručio je Plenković dodajući kako su Chunmoo i HIMARS komplementarni sustavi.
Postupak javne nabave je proveden te su napravljeni prijedlozi ugovora s južnokorejskom tvrtkom Hanwha Aerospace i poljskom tvrtkom WB Electronics. Postupak opremanja se provodi po načelu "Total Package Approach". Kako je naveo premijer, Hanwha Aerospace će isporučiti lansere, raketno streljivo i svu prateću opremu, dok će WB Electronics zapovjedno-upravljački sustav koji sve sastavnice povezuje u jedinstvenu operativnu cjelinu.
Vrijednost nabave je 544,1 milijuna eura s PDV-om, a provest će se od 2026. do 2029. godine.
"Zbog relativno kratkih rokova isporuke od 24 do 36 mjeseci, bolje dostupnosti, niže cijene, otvorenosti za industrijsku suradnju, europske države Poljska, Estonija te Kraljevina Norveška sve se više odlučuju za opremanje ovim jedinstvenim sustavom", kazao je Anušić.
Opremanje Rafalea, nabava protuoklopnog naoružanja i opreme
Donesena je Odluka i o opremanju višenamjenskih borbenih aviona Rafalea dodatnim sposobnostima detekcije i samozaštite u vrijednosti 112 milijuna i 224.015 eura s PDV-om, čime se njihove sposobnosti, naveo je Plenković, podižu sa standarda F3R na F4.
Ministarstvo obrane provelo je postupak javne nabave nadmetanja po pozivu, a zahtjev za dostavu ponude upućen je ponuditelju Dassault Aviation iz Francuske Republike kao originalnom proizvođaču aviona i predstavniku tvrtki koje proizvode komponente aviona, ističu iz MORH-a.
Predmet nabave opreme je ugradnja detektora raketa i uređaja za otkrivanje, identifikaciju i praćenje ciljeva u zraku, čime će se značajno unaprijediti njihove operativne sposobnosti u području zaštite aviona od raketnih sustava te u otkrivanju, identifikaciji i praćenju ciljeva u zraku, pojašnjava se.
Opremanje će se provesti u razdoblju od 2026. do 2032. godine.
Nadograđuje se i borbeni komunikacijski sustav Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u ukupnom iznosu 41,1 milijuna eura, a nadogradnja će se provesti od 2026. do 2030. godine. Ministarstvo je provelo postupak javne nabave nadmetanjem po pozivu te su pozivi poslani sedam tvrtki: L3HARRIS američki, THALES francuski, ROHDE/SCHWARZ njemački, HENSOLDT njemački, INDRA španjolski, LEONARDO talijanski i FREQUENTIS austrijski. Kao najpovoljniji ponuditelji pokazali su se zajednice ponuditelja tvrtka THALES iz Francuske Republike i Odašiljači i veze d.o.o. iz Zagreba, dodaju iz Ministarstva.
MORH-u je dana suglasnost za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u 2029. i za nabavu protuoklopnog naoružanja i opreme. Postupkom javne nabave odabrana je ponuda jedinog ponuditelja EuroSpike GmbH iz Savezne Republike Njemačke, a nabavlja se zemaljski lansirani sustav (Firing Post) iCLU za protuoklopne vođene rakete SPIKE LR2 i protuoklopne vođene rakete (POVRS) SPIKE SR.
Ukupna procijenjena vrijednost nabave iznosi 13,898.546 eura s PDV-om, od čega su tri milijuna eura predviđena za plaćanje predujmom u 2026., a preostali iznos od 10,898.546 eura u 2029. godini.
Izgradnja hangara u Zemuniku
Donesena je i Odluka o izgradnji multifunkcionalnog hangara za održavanje zrakoplova i pomoćnih građevina u Zračnoj bazi Zemunik. Ministarstvu je dana suglasnost za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u 2027. i 2028. godini u ukupnom iznosu od 12,172.648 eura, a kako je istaknuo ministar, u pregovaračkom postupku javne nabave odabrana je tvrtka RADNIK d.d. iz Križevaca.
Vlada je izmijenila Odluku o modernizaciji radarskog sustava AN/FPS-117 donesene 2024. godine, koje se provodi putem NATO Agencije za potporu i nabavu, a kojom se završetak modernizacije planira u 2027., umjesto u 2026. godini.
Na sjednici je donesena i Odluka o trajnom prijenosu 30 stambeno-sanitarnih jedinica iz strateških robnih zaliha bez naknade Ministarstvu obrane, koje su već 2024. odobrene na privremeno korištenje Oružanim snagama Republike Hrvatske. Njihovim trajnim prenošenjem rješava se pitanje dugoročnog smještaja pripadnika Oružanih snaga na tim lokacijama, pojašnjeno je.
Povećavaju se naknade za gašenje požara pripadnicima Oružanih snaga
Ministar obrane Ivan Anušić donio je odluku o povećanju novčanih naknada pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih na gašenju požara u Hrvatskoj i inozemstvu s dosadašnjih 40, tj. 90 eura na 150 eura neto.
"Jedna od ustavnih zadaća Oružanih snaga je pružanje humanitarne pomoći i pomoći civilnim institucijama i stanovništvu", podsjetio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, naglasivši njihov nezamjenjiv i iznimno vrijedan angažman u posebno rizičnim uvjetima i izravnoj zaštiti i spašavanju ljudskih života.
Stoga se odlukom ministra letačima, pilotima, kapetanima, kopilotima i tehničarima u posadama zrakoplova Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) angažiranima u protupožarnoj zaštiti, novčane naknade za svaki dan neposrednog angažiranja povećavaju s dosadašnjih 40 na 150 eura neto.
Pripadnicima Oružanih snaga, letačima, koji se upućuju na gašenje požara u inozemstvo naknada se povećava s 90 na 150 eura.
"Ovim povećanjem obuhvaćene su i djelatne vojne osobe angažirane na pružanju pomoći u slučaju katastrofa i velikih nesreća, hitnom zračnom medicinskom prijevozu, traganju i spašavanju, čime se dostiže standard u materijalnim pravima protupožarnih letačkih posada u inozemstvu i zadržavanje stručnog osoblja u obrambenom sustavu", naveo je ministar.
Kako je istaknuo premijer Andrej Plenković, radi se o oko 150 djelatnih vojnih osoba.
Uime cijele Vlade još jednom im je zahvalio na požrtvovnosti i angažmanu u zaštiti od požara u Hrvatskoj, ali i na brojnim misijama koje su imali u inozemstvu.
Smanjuje se komorski doprinos obrtima na 1,5%, uvodi se obiteljski obrt
Izmjenama Zakona o obrtu koje je Vlada uputila u saborsku proceduru obrtnici će biti ponešto financijski rasterećeni, jer će se komorski doprinosi smanjiti s 2 na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka, a također će se uvesti i neke statusne novosti poput instituta obiteljskog obrta.
"Želimo hrvatskim obrtnicima omogućiti jednostavnije poslovanje i dati im veću podršku u prilagodbi zahtjevnijim uvjetima suvremenog tržišta", rekao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Institut obiteljskog obrta omogućit će članovima obrtnikovog kućanstva da mu pomažu bez zasnivanja radnog odnosa, a također će učiniti jednostavnijim nastavak rada nakon njegove smrti, uz uvjete i rokove nasljednicima za stjecanje potrebnih posebnih kvalifikacija.
Novost je i da će obrtnicima biti omogućeno nastaviti obavljati registriranu djelatnost i nakon ostvarivanja prava na mirovinu, bez obustave isplate mirovine.
"Dodatno se uređuje majstorska škola koja će omogućiti kvalitetnije i modernije obrazovanje i osposobljavanje za obrtnička zanimanja", rekao je Šušnjar.
Predložene izmjene predviđaju i da majstorske školu mogu, zajedno s Hrvatskom obrtničkom komorom, osnivati i jedinice lokalne i područne samouprave i druge pravne i fizičke osobe.
Predviđaju također i da se naukovanje može provoditi ne samo kod obrtnika, već i u trgovačkom društvu, ustanovi, zadruzi ili udruzi koja obavlja gospodarsku djelatnost.
Iako se nakon javnog savjetovanja o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu spekuliralo da bi za male obiteljske obrte u trgovini mogla biti ukinuta zabrana rada nedjeljom, Ministarstvo gospodarstva kao predlagač je u obrazloženju predloženih izmjena navelo da rad nedjeljom trgovaca, zabrana rada, kao i iznimke od zabrane nisu predmet uređenja tog zakona.
Za saniranje šteta od ASK-a potpore iznose ukupno 20 milijuna eura
Vlada je donijela i Program državne potpore za nadoknade šteta uzrokovanih afričkom svinjskom kugom za razdoblje do 2027. godine, kao i program posvećen potporama sektoru svinjogojstva za nadoknadu gubitka uslijed naređenih mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge do 2027. godine, ukupne vrijednosti 20 milijuna eura.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek kazao je da je cilj prvog programa nadoknada šteta nastalih uslijed provedbe mjera kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge, gubitak prihoda, otežano poslovanje, obnova narušenog proizvodnog potencijala na pogođenim gospodarstvima te očuvanje proizvodnje unutar sektora svinjogojstva.
"Mjere radi suzbijanja pojava afričke svinjske kuge su nužne ali njihova provedba uzrokuje gubitke za gospodarstva na kojima je bolest potvrđena te za subjekte čije se farme nalaze na područjima pod ograničenjima", rekao je Tušek.
Tim programom, navedeno je, objedinjeni su ranije provedeni programi u razdoblju od 2023. do 2025. godine, a on predstavlja nastavak sustavne financijske podrške pogođenim gospodarstvima do 2027. Program se provodi kroz četiri mjere: - "Potpora za nadoknadu gubitaka uslijed nemogućnosti držanja svinja", "Potpora za izostanak prihoda uslijed nemogućnosti držanja svinja", "Potpora za obnovu narušenog proizvodnog potencijala" i "Potpora za očuvanje proizvodne prasadi".
Potpore će biti usmjerene na obiteljska poljoprivredna gospodarstva na kojima su usmrćene svinje uslijed provedbe naređenih mjera suzbijanja afričke svinjske kuge i koja nisu u mogućnosti trenutno se baviti svinjogojskom proizvodnjom i ostvarivati prihod od nje. Isto tako, mjere će zahvatiti i gospodarstva za koja je ishođeno rješenje o dozvoljenoj dopremi svinja (repopulaciji), kao i za gospodarstva koja uzgajaju rasplodne svinje na područjima zona primjene naređenih mjera, gdje su uvjeti poslovanja otežani zbog ograničenja povezanih s bolešću.
Za provedbu Programa osiguravaju se financijska sredstva u ukupnom iznosu od deset milijuna eura (pet milijuna eura po godini provedbe).
Nadoknada prihoda uzgajivačima
Vezano uz "Prijedlog programa potpore sektoru svinjogojstva za nadoknadu gubitka uslijed naređenih mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge do 2027. godine", Tušek je naglasio da je cilj programa dodjela potpore za kompenzaciju gubitka prihoda u 2025. i 2026. godini (do 40 posto tržišne cijene) uzrokovanih mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge za životinje otpremljene na klanje iz objekata u zoni zaštite ili zoni nadziranja sukladno relevantnim propisima i mjerama kontrole bolesti.
"Zbog bolesti afričke svinjske kuge svinje iz objekata u zoni zaštite i zoni nadziranja mogu se premještati u klaonice određene od strane Ministarstva samo uz ispunjavanje propisanih uvjeta, pri čemu meso podrijetlom od tih svinja mora biti podvrgnuto propisanom postupku prerade", naveo je Tušek, dodavši kako ti posebni postupci obrade, kao i ograničene mogućnosti plasmana mesa, rezultiraju znatno nižom cijenom koju proizvođači svinja na tim područjima ostvaruju u odnosu na tržišnu cijenu.
Ponovio je kako primarni proizvođači u sektoru svinjogojstva koji se nalaze u spornim zonama ostvaruju do 40 posto manje cijene od tržišnih.
Prihvatljivi korisnici su mikro, mala i srednja poduzeća, te velika poduzeća, koja drže svinje. Svi korisnici moraju ispunjavati sljedeće uvjete: upis u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, upis u Registar objekata (farmi), te da se prilikom isporuke svinja u klaonicu objekt isporuke nalazi se u zoni zaštite ili zoni nadziranja.
Ukupna financijska sredstva za provedbu tog programa iznose deset milijuna eura i osigurana su u državnom proračunu (pet milijuna eura za 2026. godinu i isto toliko za sljedeću).
Sektoru stočarstva dodatnih 100.000 eura
Zbog narušenog proizvodnog potencijala, Vlada je sektoru stočarstva dodijelila dodatnih 100 tisuća eura potpore, tako se iznos sredstava za provedbu programa u 2026. godini mijenja s postojećih 2,55 milijuna eura na 2,65 milijuna eura.
Komentirajući "Prijedlog odluke o donošenju Izmjena i dopuna Programa državne potpore sektoru stočarstva zbog narušenog proizvodnog potencijala", državni tajnik Zdravko Tušek rekao je da je taj program donesen još u ožujku 2024.
"Tim programom smo omogućili potporu za podizanje proizvodnog potencijala u sektoru proizvodnje kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka. Isto tako smo omogućili pomoć malim mljekarama za nadoknadu dijela troškova u sabiranju mlijeka", naveo je Tušek, dodavši da je, uz ostalo, dana i potpora uzgojnim udruženjima za učinkovitiju provedbu programa uzgoja stoke, a potpora je išla i objektima za klanje svinja i preradu svinjskog mesa.
"Većina mjera u sklopu ovog programa je završena, međutim imamo Mjeru 3, Potpora županijskim programima, gdje ovim izmjenama povećavamo sredstva sa 200 tisuća eura na 300 tisuća eura kako bi se nedostatna sredstva mogla dodijeliti korisnicima.
Inače, vrijednost cijelog programa je veća od 18 milijuna eura. Izmjenama i dopunama programa redefinira se i prihvatljivost korisnika potpore u okviru Mjere 5 potpore za ublažavanje gubitaka nastalih u objektima za klanje svinja i preradu svinjskog mesa na području zone ograničenja s ciljem osiguravanja kontinuiteta provedbe uzgojnih programa.
Uvodi se i mogućnost primjene više sile u slučaju značajnih ograničenja koja mogu onemogućiti provedbu predviđenih aktivnosti (npr. afrička svinjska kuga).
Pokreću se razgovori s potencijalnim dobavljačima nuklearnih tehnologija
Vlada je na sjednici zadužila Ministarstvo gospodarstva za pokretanje strukturiranog informativnog postupka i neobvezujućih razgovora s potencijalnim dobavljačima nuklearnih tehnologija i državama partnerima.
Ministar Šušnjar naglasio je tom prilikom kako je donošenjem Zakona o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe, koji je stupio na snagu 4. lipnja 2026., Republika Hrvatska napravila važan korak prema stvaranju jasnog i dugoročnog okvira za razvoj i civilno korištenje nuklearne energije.
"Upravo u tom kontekstu potrebno je pokrenuti strukturirani, informativni, postupak s državama partnerima i potencijalnim dobavljačima nuklearnih tehnologija. Kroz ovaj postupak želimo konkretne i usporedive informacije o dostupnim tehnološkim rješenjima, njihovim tehničkim karakteristikama i ekonomskim aspektima", rekao je Šušnjar.
Naglasio je da se radi o informativnom i neobvezujućem postupku, te da je u ovoj fazi cilj Vlade isključivo prikupiti relevantne informacije, sagledati dostupne mogućnosti tehnologije i na temelju činjenica procijeniti koja su rješenja potencijalno najprikladnija za Hrvatsku.
"Nakon provedenog postupka i obavljenih razgovora Ministarstvo gospodarstva objediniti će prikupljene informacije i rezultate i o njim podnijeti cjelovito izvješće Vladi", naveo je ministar.
Spomenutim zakonom je, inače, propisano da se tehnologije malih modularnih reaktora i naprednih modularnih reaktora uzimaju u obzir pri odabiru tehnologije nuklearne elektrane.
Radi provedbe istraživanja tehničkih i ekonomskih mogućnosti, stoji u dokumentima Vlade, potrebno je pokrenuti strukturirani informativni postupak s potencijalnim dobavljačima nuklearnih tehnologija, uključujući tehnologije malih modularnih reaktora i druge napredne nuklearne tehnologije, te provesti neobvezujuće informativne razgovore s državama partnerima.
Odluka o visini naknade na zaštićenim prirodnim područjima
Vlada je donijela i Odluku o visini novčane naknade, načinu isplate i prihvatljivim troškovima za korištenje naknade zbog zaštićenih prirodnih područja.
Pravo na naknadu ostvaruju gradovi i općine koji na svom području imaju evidentirano zaštićeno područje, osim onih koje imaju status velikoga grada.
Javna ustanova, koja sukladno posebnom zakonu upravlja zaštićenim područjem te ostvaruje godišnji neto prihod od prodaje ulaznica veći od pet milijuna eura, dužna je gradovima i općinama isplatiti novčanu naknadu najkasnije u roku od 30 dana od donošenja odluke o isplati naknade.
Ukupna godišnja visina naknade utvrđuje se u odnosu na razinu godišnjega neto prihoda javne ustanove u prethodnoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja, površinu jedinice lokalne samouprave evidentiranu kao zaštićeno područje i broj stanovnika jedinice.
Za jedinice razvrstane od I. do IV. skupine utvrđuje se naknada do šest posto, za jedinice u V. skupini do pet posto, a za one razvrstane od VI. do VIII. skupine do četiri posto.
Sredstva dobivena od naknade su namjenska te semogu koristiti isključivo za zaštitu okoliša i prirode te razvoj održivih oblika korištenja prostora.
Vlada je izmijenila i odluku o provedbi programa za financiranje projekata lokalne infrastrukture, ruralnog razvoja, poduzetništva i obrta na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina. Izmjena je tehnička u smislu promjene naziva programa za poduzetnike.
Izmijenjena Uredba o postupku zapošljavanja u državnoj službi te usvojeno izvješće o korištenju fondova Europske unije
Na sjednici Vlade izmijenjena je i Uredba o postupku zapošljavanja u državnoj službi, poboljšavaju se odredbe koje se odnose na planiranje zapošljavanja, objavu internog oglasa, javnog poziva i javnog natječaja, obustavu postupka internog oglasa i javnog natječaja, intervju, bazu kandidata i provedbu postupka zapošljavanja iz baze, provjeru formalnih uvjeta iz javnog natječaja, testiranje kompetencija, interni oglas i javni natječaj za imenovanje rukovodećih državnih službenika.
Usvojeno je i Izvješće o korištenju fondova Europske unije od 1. srpnja do 31. prosinca 2025. U njemu se navodi kako je Hrvatska od pristupanja EU do kraja 2025. u proračun EU uplatila 6,92 milijarde eura dok je iz tog proračuna u hrvatski državni proračun uplaćeno 26,15 milijardi eura.
"Kad je riječ o aktualnoj financijskoj omotnici 2021.-2027., do 31. prosinca 2025. pokrenuta su 403 postupka dodjele bespovratnih sredstava ukupne vrijednosti 9,46 milijardi eura, odnosno 73,64 posto raspoloživih EU sredstava. Ugovoreno je 7,27 milijardi eura, odnosno 56,56 posto ukupno dodijeljenih sredstava, dok je krajnjim korisnicima isplaćeno gotovo 2,96 milijardi eura", naveo je državni tajnik Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Domagoj Mikulić.
Što se tiče financijske omotnice za razdoblje 2014.-2020., do kraja 2025. ugovoreno je 12,36 milijardi eura, što iznosi 109,11 posto od ukupno dodijeljenih sredstava dok je ovjereno 12,81 milijardi eura, dodao je.
Iz instrumenata NEXT GENERATION EU je do kraja 2025. ukupno ugovoreno 851,63 milijuna eura, što je 98,54 posto od ukupno dodijeljenih sredstava.
Prihvaćeno je i Izvješće o provedbi Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Drugo je to izvješće Republike Hrvatske o provedbi Konvencije te je prvi tematski krug evaluacije na temu "Izgradnja povjerenja pružanjem podrške, zaštite i pravde", istaknuo je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić.
Za poslijepotresnu obnovu dosad je utrošeno 5,12 milijardi eura
Nakon uvodnog izlaganja premijera Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je redovno izvješće o tijeku i aktualnom stanju poslijepotresne obnove na područjima pogođenima zagrebačkim i petrinjskim potresom.
U sklopu procesa obnove dosad je završeno 15.276 postupaka, što obuhvaća 14.385 privatnih zgrada s 57.733 posebne jedinice i 891 projekt obnove zgrada javne namjene, čije je financiranje započelo iz Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU), a nastavljeno sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i državnog proračuna.
Obnovljeno je i uređeno 157 državnih stanova, izgrađeno 55 višestambenih zgrada i 617 obiteljskih kuća, dok su umjesto gradnje kupljene 103 kuće.
"U ovom mjesecu smo završili značajan broj novih zamjenskih obiteljskih kuća", dodao je ministar.
Trenutačno se obnova provodi na 1.692 lokacije, što uključuje 1.658 privatnih zgrada s 10.588 stambenih jedinica i 34 projekta Fonda solidarnosti EU-a. U tijeku je izgradnja 197 obiteljskih kuća i 10 višestambenih zgrada. Sada prevladavaju složene konstrukcijske obnove, kojih je 1.101, dok je aktivno 349 nekonstrukcijskih obnova.
"U obnovi sve manje participiraju obnove zgrada javne namjene, s obzirom na to da njihovu obnovu polako privodimo kraju. Do kraja godine ili početkom sljedeće godine u potpunosti ćemo završiti poslijepotresnu obnovu svih zgrada javne namjene koju smo pokrenuli iz Fonda solidarnosti EU-a", objasnio je ministar.
U postupku nabave izvođača radova trenutačno je 1.285 lokacija, ukupne vrijednosti 115,1 milijun eura. Od toga se 271 lokacija odnosi na višestambene zgrade, a 1.014 na obiteljske kuće.
Završena obnova dvaju blokova, radovi u tijeku na još sedam
Ministar je istaknuo da je poslijepotresna obnova u velikoj mjeri usmjerena na blokovsku obnovu kako bi se izbjeglo višestruko zatvaranje istih ulica i ponavljanje izvođenja radova na istim lokacijama.
Završena je obnova blokova Mali Vatikan u Zagrebu i bloka u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda u Sisku, a ukupno je obnovljeno 411 posebnih jedinica.
U tijeku su radovi na sedam blokova s ukupno 53 zgrade i 738 posebnih jedinica. Riječ je o bloku Meštrović i Rimskoj ulici u Sisku, Bloku Gajeva u Petrinji te Kukovićevoj kući, Bloku 20, Bloku Zrinski i Bloku Visoka u Zagrebu.
Završeno više od 96% obnova zgrada javne namjene i infrastrukture
"Posebno bih izdvojio projekte koje smo financirali iz Fonda solidarnosti EU-a. Ukupno je bilo ugovoreno 1.309 projekata, a završeno ih je 96,5 %, odnosno ukupno 1.263 projekta. Vrijednost ovih radova iznosi 3,91 milijarda eura", istaknuo je ministar Bačić.
Na ove projekte, iz FSEU-a utrošeno je 1,003 milijarde eura, kroz NPOO osigurane su dodatne 1,52 milijarde eura, a iz državnog proračuna 1,39 milijardi eura.
Među tih 1.309 projekata nalazi se i 209 najsloženijih projekata cjelokupne poslijepotresne obnove, ukupne vrijednosti 2,52 milijarde eura.. Dosad su završena 182 projekta, 23 projekata su u fazi izvođenja radova, dok su četiri projekta u različitim fazama pripreme.
Financiranje ovih projekata nastavlja se iz NPOO-a i državnog proračuna, a obnova četvornih metara tih zgrada jedan je od dogovorenih indikatora NPOO-a.
"Završena je obnova 676.364 četvorna metra, što predstavlja 113 % ciljanog pokazatelja", rekao je ministar.
Među tim projektima, ministar Bačić istaknuo je cjelovite obnove KB-a Merkur, KBC-a Zagreb - Jordanovac, KBC-a Zagreb - Petrova, Opće bolnice "Dr. Ivo Pedišić" u Sisku, Akademije likovnih umjetnosti, Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, AGG Fakulteta te Gimnazije Tituša Brezovačkog i Gornjogradske gimnazije u Zagrebu, kao i Gimnazije u Sisku. Završena je i cjelovita obnova Muzeja Mimara te Kazališta Komedija u Zagrebu, Kuće hrvatske himne u Glini te Gradske munjare i Hrvatskog doma u Petrinji. Prošli mjesec završena je i cjelovita obnova Galerije Krste Hegedušića u Petrinji te Doma za odrasle osobe Petrinja.
Energetska obnova višestambenih zgrada sredstvima iz NPOO-a na području pogođenom potresom
Energetska obnova višestambenih zgrada provodi se kroz dva programa - energetsku obnovu višestambenih zgrada oštećenih u potresima te projekt suzbijanja energetskog siromaštva na potpomognutim područjima, koji primarno uključuje Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju.
Riječ je o ukupno 137 ugovorenih projekata, a dosad je obnovljena 91 zgrada s 1.955 kućanstava - završena je obnova 119.954 četvorna metra, što predstavlja 153 posto ciljanog pokazatelja.
Energetska obnova višestambenih zgrada oštećenih u potresu obuhvaća 69 ugovorenih projekata s 1.651 kućanstvom, od čega je obnovljeno 58 zgrada, odnosno 74.884 četvorna metra. Ukupna vrijednost projekta iznosi 53,8 milijuna eura.
Projekt suzbijanja energetskog siromaštva na potpomognutim područjima obuhvaća 35 zgrada u Sisačko-moslavačkoj i 33 zgrade u Karlovačkoj županiji, riječ je o 959 stanova.
"Zgrade su građene sedamdesetih godina, nekvalitetno su građene i imaju vrlo lošu toplinsku izolaciju, a stradale su i u potresu", dodao je ministar.
Dosad je obnovljeno 17 zgrada u Sisačko-moslavačkoj i 16 zgrada u Karlovačkoj županiji, odnosno 582 stana. Ukupan iznos investicije do danas iznosi 20,88 milijuna eura, a završena je obnova 45.070 četvornih metara.
Revitalizacija i demografska obnova Sisačko-moslavačke županije
Radi dugoročnog jačanja stambenog fonda i demografske revitalizacije na području Sisačko-moslavačke županije, kroz različite programe Vlade Republike Hrvatske provodi se izgradnja 59 novih višestambenih zgrada s ukupno 1.024 stana.
"Izgradili smo novih 57 zgrada s 986 stanova u protekle dvije godine. Takav intenzitet gradnje stanova na području Sisačko-moslavačke županije ne pamti se. Posljednja zgrada koju smo završili jest zgrada s 19 stambenih jedinica u Sunji", rekao je ministar. Za izgraditi preostaju još dvije zgrade u Sisku, koje se nalaze u fazi pripreme.
Na području pogođenom zagrebačkim i petrinjskim potresom dosad je za poslijepotresnu obnovu utrošeno 5,12 milijardi eura. Od toga se 3,061 milijarda eura odnosi na područje pogođeno zagrebačkim potresom, a 2,059 milijardi eura na područje pogođeno petrinjskim potresom. U proračunu za 2026. godinu osigurano je 1,02 milijarde eura za obnovu.
Prema planu obnove Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, izgradnja svih zamjenskih obiteljskih kuća trebala bi završiti do kraja 2027. godine, dok bi cjelokupan proces obnove trebao biti dovršen do 2030. godine.
Izvor: Hina/Vlada