Ulaganja u obranu, obrazovanje i razvoj te potpora građanima

Na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković se osvrnuo na aktualne teme i aktivnosti u proteklom tjednu te je najavio paket ulaganja u obrambene kapacitete Hrvatske vojske

Prije nekoliko dana obilježen je Međunarodni dan nestalih osoba i Dan sjećanja na nestale u Domovinskom ratu. Središnje obilježavanje održano je u Vukovaru, gdje su pod sloganom "Gdje su naši najmiliji?", a uime Vlade prisustvovao je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Vladi je prioritet pronalazak nestalih u Domovinskom ratu, istaknuo je premijer Plenković dodajući da su od 2016. do danas istražene 444 lokacije na ukupnoj površini većoj od milijun četvornih metara.

"Pronađeno je 7 masovnih i 46 grobnica, a identificirane su 343 osobe, od kojih 20 u ovoj godini", naveo je.

Podsjetio je da je 2019. donesen Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu, čime je prvi put uspostavljen cjeloviti zakonski okvir za tu tematiku.

Hrvatska traga za još 1.725 nestalih osoba i ustrajno će nastaviti poduzimati sve raspoložive aktivnosti kako bismo saznali njihovu sudbinu i kako bi njihove obitelji konačno pronašle mir, poručio je premijer.

Prošloga vikenda obilježena je obljetnica Kornatske tragedije u kojoj je živote izgubilo 12 vatrogasaca iz Šibenika, Vodica i Tisnog. Riječ je o najvećoj mirnodopskoj nesreći koja je pogodila hrvatsko vatrogastvo.

Premijer je i ovom prigodom izrazio sućuti obitelji dugogodišnjeg vatrogasca i bivšeg zapovjednika Dobrovoljnog vatrogasnog društva Drage Lelasa, koji je podlegao ozljedama zadobivenim u gašenju požara kod Omiša.

Uspješna provedba Nacionalnog plana oporavka i otpornosti

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na završetak provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti iz Instrumenta EU iduće generacije, odgovora Europske unije na gospodarske posljedice pandemije Covida 19.

Hrvatska je, podsjetio je, uz Grčku u pogledu relativnog iznosa sredstava izborila najveći dio, a riječ je o 10 milijardi eura, od čega 5,8 milijardi bespovratnih sredstava i 4,2 milijarde zajmova.

Najavio je da će se do kraja rujna podnijeti objedinjeni završni deveti i deseti zahtjev za isplatom sredstava, u iznosu od 2,7 milijardi eura, na temelju preostala 153 pokazatelja.

Proteklih su godina iz Nacionalnog plana realizirana brojna ulaganja - u obrazovanje, obnovu, pravosuđe, zdravstvo, socijalnu skrb, promet, energetiku, vodoopskrbu i odvodnju te druga područja.

Osigurano je preko 12 tisuća dodatnih mjesta u jaslicama i vrtićima, izgrađeno je i obnovljeno 289 osnovnoškolskih i 55 srednjoškolskih učionica, 9 centara za institucionalnu skrb, kućnu njegu i skrb u zajednici za starije osobe, završava se Trg pravde u Zagrebu, energetski i cjelovito je obnovljeno više od 2 milijuna četvornih metara javnih i višestambenih zgrada, poput Kliničke bolnice Merkur, KBC-a Zagreb, zgrade Pravnog fakulteta, višestambenih zgrada u Kninu, Slunju, Obrovcu, Belom Manastiru i drugdje.

U Zagrebu su, između ostalog, obnovljeni Muzej Mimara, Hrvatski povijesni muzej, Umjetnički paviljon, Muzej za umjetnost i obrt, a posebno se ističu projekti poslijepotresne obnove na Banovini - Opća bolnica dr. Ivo Pedišić, Gimnazija Sisak, Kuća hrvatske himne u Glini, Hrvatski dom u Petrinji.

Moderniziran je javni prijevoz – 20 novih tramvaja za Zagreb, 10 za Osijek, 179 autobusa na alternativni pogon za javni gradski i prigradski linijski promet u jedinicama lokalne i područne samouprave.

Sredstva su uložena i u željeznicu. U Hrvatskoj su izgrađena i puštena u rad dva baterijska vlaka, modernizirana željeznička dionica Zagreb–Kustošija, Zagreb–Zapadni Kolodvor i Zagreb–Glavni kolodvor.

Povećan je kapacitet LNG-a na otoku Krku, ojačana je plinska infrastruktura, izgrađeno i obnovljeno preko 2.000 kilometara mreže javne odvodnje otpadnih voda i javne vodoopskrbe, struktura za zaštitu od poplava.

Hrvatska Vlada je u potpunosti provela svih 78 planiranih reformi kroz 162 reformska i 244 investicijska pokazatelja. Od ukupno 406 pokazatelja, 404 su u cijelosti ostvarena u zadanim rokovima, naveo je premijer Plenković.

Preostala dva ispunit će se izvan roka, a radi se o zajmu za izgradnju osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole te o projektu autonomnih robotaksija pete generacije.

U novom europskom proračunu za Hrvatsku je važna kohezijska i poljoprivredna politika

Od ostalih aktivnosti, premijer je izdvojio sastanak s predsjednikom Europskog vijeća Costom, s kojim je razgovarao o novom europskom proračunu.

Pregovori su u tijeku, kazao je, a namjera je da se oni završe do kraja godine.

Za Hrvatsku je i dalje važno loviti korak sa zemljama koje su ušle u Europsku uniju prije nas, dodao je premijer, pa će pregovore iskoristiti da bi naglasila značaj sredstava za kohezijsku i poljoprivrednu politiku.

Razgovarali su i o pitanju proširenja Europske unije, a u tom se kontekstu premijer posebno osvrnuo na situaciju u Bosni i Hercegovini te nužnost djelomičnih ustavnih i izbornih reformi radi osiguranja jednakopravnosti i legitimne zastupljenosti predstavnika hrvatskoga naroda u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.

Ubrzana sanacija odlagališta otpada u Gospiću

U srijedu je premijer, s brojnim ministrima, posjetio Gospić i sastao se sa županom Ličko-senjske županije, gradonačelnikom Gospića, svim gradonačelnicima i načelnicima općina, predstavnicima građanskih inicijativa, nadležnim nacionalnim i županijskim institucijama.

Fond za zaštitu okoliša je nakon provedenog poziva donio nekoliko važnih odluka stoga je taj sastanak održan u tom trenutku kad Vlada, odnosno nadležne institucije, donose rješenje za otpad na lokaciji nekadašnjeg PPK Velebit, naveo je premijer Plenković.

"Razumijemo zabrinutost ljudi zbog otpada koji je završio u Gospiću", poručio je naglasivši kako taj otpad nije tamo završio na temelju odluka Vlade nego na temelju odluka upravnih tijela na županijskoj razini.

Nakon djelovanja tijela kaznenog progona, od kraja prošle godine kada su institucije Vlade došle u poziciju, Fond za zaštitu okoliša je preuzeo dio aktivnosti koji se odnosi na sanaciju.

Odabrane su tvrtke koje će, prvo prekriti zakopani otpad, čime će se spriječiti bilo kakvo procjeđivanje u tlo i eliminirati mogućnost zagađivanja voda. Taj bi posao trebao biti gotov do sredine listopada.

Druga odluka je da će tvrtka koja je dobila posao na odvoženju otpada u vrećama vrlo skoro krenuti s poslom.

Povjerenstvo Fonda bavi se analizom ponude za odnošenje rasutog otpada, a pripremljen je i plan sanacije zakopanoga otpada i odnošenje otpada koji se nalazi u silosima.

Vlada će već idućeg tjedna na sjednici imati prijedlog izmjena Kaznenog zakona, kojim će se pooštriti kazne i uvesti kvalifikacije novih kaznenih djela protiv okoliša.

Voda za u Gospiću i Ličko-senjskoj županiji u posve je pitka

Premijer Plenković kao najvažnije pitanje istaknuo je pitanje utjecaja na zdravlje.

"Sva ispitivanja Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo koja se provode, a provodit će se i dalje, potvrdila su da sve dezinformacije koje se šire o vodi u Gospiću netočne. Voda iz sustava javne vodoopskrbe u Gospiću i Ličko-senjskoj županiji i niže prema moru je u potpunosti ispravna za piće", naglasio je.

Pritom, dodao je, prijetnja zagađenjem s tog odlagališta nije nešto što se zanemaruje, već se tretira vrlo ozbiljno, no u ovom trenutku prema svim ispitivanjima i prema podacima HZJZ-a nema ugroze za građane kada je riječ o vodi za piće.

Cijeli taj slučaj sigurno će utjecati na daljnje osnaživanje sustava gospodarenja otpadom, kazao je premijer dodajući kako u Hrvatskoj desetljećima postoje i druga nesanirana odlagališta.

Stoga se ide sa izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom kako se ovakva nezakonita postupanja ne bi ponavljala.

"Vlada ovom problemu pristupa zakonito, stručno i transparentno", poručio je dodajući da će u tom smjeru nastaviti neovisno o političkim inicijativama koje zlorabe tu situaciju u Gospiću.

To je, dodao je, njihovo demokratsko pravo, ali samo će nadležne institucije na kraju riješiti problem.

Susret u Gospiću, kazao je premijer, bio je vrlo sadržajan i otvoren i dao je cjelovite i istinite odgovore na baš sva pitanja koja su predstavnici građana imali.

Premijer je izdvojio i posjet u Mostaru, je je obišao ključne strateške projekte podrške Hrvatima u Bosni i Hercegovini u obrazovanju, znanosti, zdravstvu i kulturi.

Dodijeljeno je čak 600 ugovora vrijednih 36 milijuna eura za potporu brojnim projektima.

U Bledu je sudjelovao na Strateškom forumu, a u fokusu je bila uloga Srednje Europe u suočavanju s izazovima koji su pred cijelim kontinentom.

Nastavak Vladinog paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu

Osvrnuo se i na podatke Državnog zavoda za statistiku o inflaciji u kolovozu koja je iznosila 4,1 posto, nešto više nego u srpnju kada je iznosila 3,9 posto.

Prema svim analizama, to je izravna posljedica krize na Bliskom istoku i rasta cijena naftnih derivata na globalnom tržištu.

Vlada, istaknuo je, stalno donosi mjere kako bi ublažavala taj rast cijena i time omogućuje da su cijene povoljnije i jeftinije za građane i gospodarstvo.

U tom je kontekstu najavio da će na idućoj sjednici Vlada donijeti jesenski paket mjera pomoći u ublažavanju posljedica energetske krize za građane i gospodarstvo.

Od ostalih aktivnosti izdvojio je posjet Virovitičko-podravskoj županiji, sastanak s glavnim direktorom Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a, a još jednom je čestitao sjajnom Filipu Hrgoviću na osvajanju prvog naslova svjetskog prava u teškoj kategoriji.

Investicijski ciklus u obrazovanje vrijedan 3,2 milijarde eura

U ponedjeljak će 450 tisuća učenika diljem Hrvatske krenuti u novu školsku godinu, a premijer im je poželio puno znanja, veselja i uspjeha.

Tom je prigodom premijer naglasio da je obrazovanje jedan od strateških prioriteta Vlade koja provodi veliki investicijski ciklus vrijedan 3,2 milijarde eura.

Podsjetio je na cilj jednosmjenske nastave u svim školama u cijeloj Hrvatskoj do 2030., kao i na cilj da do tada svako dijete ima osigurano mjesto u dječjem vrtiću.

Ulaganje u obrambene sposobnosti i modernizaciju Hrvatske vojske

Od točaka s današnje sjednice Vlade, premijer je izdvojio nekoliko važnih odluka koje se odnose na daljnja ulaganja u obrambene sposobnosti i modernizaciju Hrvatske vojske.

Te su odluke, dodao je, uvjetovane i kontekstom u kojem se nalaze svijet i Europa, a to su najozbiljnije sigurnosne prijetnje u posljednjih nekoliko desetljeća.

Ruska agresija na Ukrajinu pokazala je koliko su za obranu i odvraćanje važne sposobnosti preciznog djelovanja na velikim udaljenostima, moderna protuzračna obrana, kvalitetna obavještajna slika te sigurna i zaštićena komunikacija.

Podsjetio je da su saveznice na prošlogodišnjem summitu NATO-a u Haagu preuzele obvezu da će do 2035. izdvajati za obranu i sigurnost 3,5 posto i za s obranom povezane aktivnosti 1,5 posto BDP-a.

"Hrvatska ulaže u svoje obrambene sposobnosti, ne da bi bilo kome prijetila, već kako bismo odvratili svaku prijetnju, zajamčili sigurnost hrvatskih građana, teritorija i nacionalnih interesa, a time pridonijeli i kolektivnoj sigurnosti i obrani Europe", poručio je predsjednik Vlade.

Najvažnija današnja odluka odnosi se na nabavu 18 južnokorejskih samohodnih višecjevnih lansera raketa velikog dometa Chunmoo.

Nakon Rafalea, riječ je o jednoj od najvećih i najvažnijih investicija u modernizaciju Hrvatske vojske od završetka Domovinskog rata. Isporuka je između 24 i maksimalno 36 mjeseci. Chunmoo je sustav koji precizno djeluje po ciljevima malim, srednjim i velikim udaljenostima te tipom lansera koji pokriva domete od 30 pa do više stotina kilometara, ovisno o vrsti raketnog streljiva.

Jedna od njegovih ključnih prednosti jest mogućnost da na istom lanseru istodobno koristi dvije različite vrste raketa različitost kalibra, što mu daje veliku fleksibilnost, snažnu vatrenu moć i vrlo kratko vrijeme reakcije.

Time se zamjenjuju zastarjeli sustavi čiji je domet do 20 kilometara te prvi put stječemo sposobnost brzog i preciznog djelovanja po ciljevima na velikim udaljenostima, naveo je premijer.

Donijet će se i odluka o daljnjoj modernizaciji višenamjenskih borbenih aviona Rafale, a to je podizanje sa standarda F-3R prema sposobnostima standarda F-4. Ulaže se u dodatne sposobnosti detekcije i samozaštite, povećava se sigurnost pilota, sposobnost ranog otkrivanja prijetnji i preživljavanja aviona u zahtjevnom borbenom okruženju.

To su investicije koje dugoročno jačaju sposobnosti Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, istaknuo je i najavio ulaganja u radarske sustave.

Naknade pilotima angažiranim na gašenju požara povećane su 275%

Na kraju ove protupožarne sezone, premijer je naglasio da je Vlada donijela odluku o rastu naknada za pilote i djelatne vojne osobe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva angažiranih na gašenju požara u Hrvatskoj i inozemstvu.

Taj je angažman izrazito vrijedan, naglasio je premijer i dodao da je riječ o poslu u iznimno rizičnim uvjetima katastrofalnih požara i izravnoj zaštiti i spašavanju ljudskih života.

Naknada se povećava s dosadašnjih 40 eura neto na 150 eura neto, odnosno za 275 posto. Pripadnicima Oružanih snaga koji se upućuju na pružanje humanitarne pomoći u gašenju požara u inozemstvo naknada se povećava za svaki dan neposrednog angažiranja s 90 eura na 150 eura neto.

Riječ je o oko 250 djelatnih vojnih osoba, a premijer im je još jednom i ovom prigodom zahvalio na požrtvovnosti i angažmanu.

Snažna potpora obrtnicima

Na današnjoj sjednici Vlade je i Konačni prijedlog Zakona o obrtu.

Premijer je podsjetio da je u mandatima ove Vlade, u posljednjih 10 godina, broj obrta porastao za više od 83 posto, odnosno za 63 tisuće obrta, kada ih je bilo 75 tisuća, dok ih je danas 138 tisuća.

Broj zaposlenih u obrtima porastao je za 37 posto, odnosno sa 175 tisuća na 240 tisuća.

Ove izmjene zakona provode se u dogovoru s Hrvatskom obrtničkom komorom, a posebno se ističe promicanje obrtništva među mladima s obzirom da je 70 posto mladih u sustavu srednjoškolskog obrazovanja upravo u strukovnim školama.