20 milijuna eura za ublažavanje šteta od požara na području Omiša
Na današnjoj sjednici Vlada je prihvatila Rješenje kojim odobrava 20 milijuna eura iz proračunske zalihe za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica štete od požara na području Omiša
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić rekao je da je Splitsko-dalmatinska županija uputila zamolbu za dodjelu žurne novčane pomoći, a da je Vlada, prema Zakonu o proračunu i na prijedlog Ministarstva financija, novčana sredstava izdvojila iz proračunske zalihe predviđena za financiranje rashoda nastalih pri uklanjanju posljedica elementarnih nepogoda epidemija, ekoloških i ostalih nepredvidivih nesreća, odnosno izvanrednih događaja.
Ćorić je rekao da je to tek inicijalni iznos pomoć koji će biti upućen Omišu, što je potvrdio i premijer Andrej Plenković te istaknuo da taj preliminarni interventni iznos sredstava iznosi praktički 60 posto proračuna Grada Omiša.
Vlada je prihvatila i Zaključak u vezi sa sanacijom posljedica požara u Splitsko-dalmatinskoj županiji koji je predstavio ministar turizma Tonči Glavina.
Glavina je naglasio da se tim zaključkom predviđa koordinirano djelovanje više tijela državne uprave kako bi se građanima i gospodarstvu omogućio što brži oporavak, kao i da se tijela državne uprave zadužuju da u okviru svojih nadležnosti poduzmu potrebne aktivnosti i mjere pomoći građanstvu, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a naročito turističkim djelatnicima i privatnim iznajmljivačima.
Združena pomoć ministarstava požarom pogođenom području
Ministarstvo turizma zaduženo je, kaže, da poduzme potrebne aktivnosti radi oslobađanja plaćanja turističke pristojbe i turističke članarine za požarom pogođene pružatelje usluga.
Dodao je i kako se predlaže se i odgovarajuće porezno rasterećenje za oštećene objekte u požaru kroz izmjene propisa iz nadležnosti Ministarstva financija vezano uz oslobođenje od plaćanja paušalnog poreza na dohodak po osnovi iznajmljivanja, poreza na nekretnine i poreza na plovila.
Budući da su posljedice požara pogodile i gospodarstvo te tržište rada na tom području, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji, socijalne politike zadužuje se za provedbu mjera usmjerenih na očuvanje radnih mjesta, kao i za nastavak pružanja socijalne i psihološke podrške stanovništvu pogođenom ovom nesrećom, kazao je Glavina.
Dodao je i kako će Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva osigurati pomoć poljoprivrednim gospodarstvima te predložiti aktivnosti potrebne za sanaciju šteta na opožarenim poljoprivrednim i šumskim površinama.
Najavio je također i kako će Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine izraditi etalonske cijene za procjenu štete na zgradama oštećenim požarom kao podlogu za daljnje aktivnosti obnove i sanacije.
Nadalje, Ministarstvo kulture i medija provest će procjenu štete na kulturnim dobrima i pripremiti hitne mjere zaštite, kao i obnovu oštećenih ili uništenih kulturnih dobara, dok se Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture zadužuje da poduzme potrebne aktivnosti i mjere radi realizacije potrebnih sanacija cesta.
Kazao je i da će Ministarstvo hrvatskih branitelja isplatiti jednokratnu pomoć u iznosu od 500 eura svim hrvatskim braniteljima na požarom u zahvaćenom području.
''Donošenjem ovog zaključka, Vlada potvrđuje svoju spremnost da brzo i učinkovito reagira u izvanrednim okolnostima te pruži potporu građanima i gospodarstvu na pogođenom području kako bi se omogućio što brži oporavak i nastavak gospodarskih i društvenih aktivnosti'', zaključio je Glavina.
Glavina: prije nego što mjere pomoći stupe na snagu, treba donijeti podzakonske akte
Ministar je nakon sjednice Vlade odgovarajući na pitanja novinara pojasnio da je prije stupanja na snagu najavljenih mjera oslobađanja od turističkih pristojbi, članarina, paušalnog poreza i poreza na nekretnine potrebno donijeti odgovarajuće podzakonske akte.
"Mi moramo sada donijeti određene akte, između ostaloga i neke podzakonske akte, pa ćemo to adekvatno komunicirati. Ali to ćemo sada u narednih par tjedana sve detaljno prezentirati, kad ti akti budu pripremljeni", rekao je Glavina.
Ministar je odgovorio i na pitanja novinara vezano uz aktivnosti Državnog inspektorata prema ilegalnim kampovima, kazavši da su aktivnosti usmjerene na sprječavanju neregistrirane djelatnosti i izuzimanje imovinske koristi.
"Državni inspektorat je i dalje maksimalno fokusiran na te aktivnosti, a u sklopu te akcije i obilaska terena aktivno se prate sve prijave koje stižu, između ostaloga za kamp koji spominjete u Dragama, to je prijava koja je stigla iz turističke zajednice same općine", ustvrdio je.
Zabrana isključivanja struje ugroženim i energetski siromašnim kupcima
Vlada je sa sjednice u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije, kojima će se uvesti zabrana isključivanja električne energije ugroženim kupcima i kupcima pogođenima energetskim siromaštvom.
"Zakonom dodatno jačamo zaštitu kupaca električne energije kroz veći izbor ugovornih modela i bolju zaštitu ranjivih i energetski siromašnih kupaca, omogućuje se i jednostavnije dijeljenje energije iz obnovljivih izvora, kroz ulogu aktivnog kupca osnažuje se položaj krajnjih kupaca, kućanstva i poduzetnika i time doprinosi stabilnosti energetskog sustava", rekao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Pored ove mjere zaštite kupaca, predložene zakonske izmjene predviđaju i da opskrbljivači uspostave sustav upravljanja rizikom, kako bi primjenom odgovarajućih strategija zaštite ograničili rizik od neizvršavanja obveza kupaca.
Kako se navodi u prijedlogu zakonskog teksta, opskrbljivači će morati upozoravati kupce na neuobičajeno velika povećanja potrošnje energije, nuditi im fleksibilne planove otplate dugovanja, savjetovati ih o dugu, promicati obrazovanje o njihovim pravima u vezi s upravljanjem dugom, a također im omogućiti i pristup financiranju, vrijednosnim kuponima ili subvencijama za potporu u plaćanju računa.
Privremena obustava isporuke električne energije bit će moguća za one korisnike koji nisu u kategorijama ugroženih ili energetski siromašnih kupaca, a pored opskrbljivača moći će je primijeniti i operator prijenosnog sustava, ako kupac ne plaća naknadu za korištenje elektroenergetske ili distribucijske mreže.
Pored toga, zakonskim izmjenama se predviđa obveza da se kupcima električne energije ponudi niz ugovora koji najbolje odgovaraju njihovim okolnostima, uz obaveznu ponudu ugovora s jednim fiksnim rokom i jednom fiksnom cijenom. Pritom će kupcima morati biti pružene jasne predugovorne informacije povezane s tim ponudama.
Također se za poduzetništvo potiče korištenje privatnih ugovora o kupnji energije (PPA) kako bi se cijene struje odvojile od volatilnosti cijena fosilnih goriva.
Razrada uvjeta za javnu intervenciju Vlade u cijene električne energije
Predloženim izmjenama Zakona o tržištu električne energije razrađuju se i uvjeti za tzv. javne intervencije Vlade u cijene električne energije, koje će biti moguće i kad Vijeće Europske unije proglasi krizu cijena električne energije na regionalnoj razini ili na razini EU. U tom slučaju vlada će moći privremeno određivati cijene opskrbe malih i srednjih poduzeća električnom energijom.
"Stvaraju se preduvjeti za veću samodostatnost i otpornost gospodarskih subjekata, kućanstava na poremećaje na tržištu, istodobno stvaramo stabilnije i otpornije tržište električne energije kroz poticanje dugoročnih ugovora, razvoj fleksibilnosti elektroenergetskog sustava te učinkovitiju integraciju obnovljivih izvora energije", poručio je Šušnjar.
Osim toga, predloženim izmjenama predviđeno je i produljenje trajanja energetskih odobrenja investitorima u obnovljive izvore energije koji nisu mogli sklopiti ugovor o priključenju s HOPS-om zbog nedonošenja odluke o iznosu jedinične naknade za priključenje na mrežu. Investitorima kojima energetska odobrenja nisu istekla, rokovi određeni u njima počinju teći danom donošenja navedene odluke, a onima kojima su istekli zakonom određeni rokovi izdat će se nova odobrenja.
Pored toga, investitori koji su sklopili ugovore o priključenju, a kojima nije definiran rok priključenja, morat će u roku od četiri godine biti priključeni na mrežu, inače će im ti ugovori biti raskinuti, predviđa se u predloženom tekstu zakonskih izmjena.
Nuklearna elektrana Krško radi sa 100 posto kapaciteta
Iz resora ministra Šušnjara, Vlada je usvojila i Zaključak u vezi sa Četvrtom revizijom Programa razgradnje Nuklearne elektrane Krško i Četvrtom revizijom Programa odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva.
Šušnjar je podsjetio da se ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije tim programima provodi upravljanje Nuklearnom elektranom Krško.
Izvorni programi izrađeni su 2004. godine, a sukladno ugovoru oba programa moraju se revidirati svakih pet godina kako bi se osiguralo što preciznije planiranje budućih aktivnosti i potrebnih financijskih sredstava.
Na 18. sjednici Međudržavnog povjerenstva održanoj 26. siječnja ove godine, Povjerenstvo je primilo na znanje Četvrtu reviziju programa razgradnje i Programa odlaganja te ustvrdilo kako su programi propisno pripremljeni za daljnje postupanje, sukladno internim zakonodavnim procedurama obje zemlje. Usvajanjem predloženog zaključka omogućit će se nastavak postupka usvajanja Četvrte revizije programa, a nakon toga, Četvrta revizija bit će usvojena na idućoj sjednici Međudržavnog povjerenstva te će stupiti na snagu, kazao je Šušnjar.
Izvijestio je i da Nuklearna elektrana Krško radi stabilno, sa 100 posto svog kapaciteta i osigurava sigurnost opskrbe Republike Hrvatske električnom energijom.
Suglasnost za sklapanje sporazuma s pružateljima usluga Centra dijeljenih usluga
Vlada je Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije dala prethodnu suglasnost za sklapanje sporazuma s pružateljima usluga Centra dijeljenih usluga, a prema riječima državnog tajnika Ivana Crnčeca, suglasnost se odnosi na sklapanje sporazuma s Agencijom za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS IT), Financijskom agencijom (Fina), Hrvatskom akademskom istraživačkom mrežom - CARNET te s Agencijom za komercijalnu djelatnost (AKD), svima redom kao pružateljima usluga Centra dijeljenih usluga.
Crnčec je rekao da je cilj Centra standardizirati digitalne usluge, omogućiti bolju povezanost s registrima i bazama podataka u tijelima državne uprave, učiniti sustav informacijsko-komunikacijske infrastrukture ekonomičnijim, povećati sigurnost pohranjenih podataka te omogućiti centralizirano upravljanje sustavom.
Za realizaciju navedenih sporazuma financijska sredstva su osigurana u državnom proračunu, dodao je.
Darovanje nekretnine Hrvatskih šuma za izgradnju osnovne škole u Metkoviću
Na sjednici je donesen i Zaključak o davanju preporuke Hrvatskim šumama za darovanje nekretnina Dubrovačko-neretvanskoj županiji u svrhu izgradnje osnovne škole u Metkoviću.
Prema riječima državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomira Majdaka, zahtjev za darovanje neizgrađenog građevinskog zemljišta podnijela je Dubrovačko-neretvanska županija, zemljište je ukupne površine 11.550 metara kvadratnih, a procijenjena vrijednost mu je 1,22 milijuna eura.
Izgradnjom nove osnovne škole u Metkoviću rasteretilo bi se upisno područje postojeće osnovne škole i omogućio jednosmjenski rad, odnosno cjelodnevna škola, sukladno strateškom cilju Republike Hrvatske, odnosno jednosmjenskom radu svih škola u Hrvatskoj, rekao je Majdak.
Nužna sanacija nosive konstrukcije
Dana je suglasnost i na ugovor o sanaciji nosive konstrukcije objekta Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) u Dubrovniku.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi Alen Ružić izvijestio je da se suglasnost odnosi na rezultat provedenog postupka javne nabave za sanaciju nosive konstrukcije poslovnog objekta u 60-postotnom suvlasništvu HZMO-a i 40-postotnom HZZO-a. Dodao je da je riječ o nužnoj sanaciji.
Vlada prihvatila izradu Nacionalnog plana regionalnog razvoja do 2035.
Vlada je donijela i Odluku o pokretanju postupka izrade Nacionalnog plana regionalnoga razvoja do 2035. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana do 2031.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman rekla je kako će Nacionalni plan regionalnog razvoja kao srednjoročni dokument strateškog planiranja utvrditi prioritete, ciljeve, mjere i pokazatelje politike regionalnog razvoja za područje cijele Hrvatske.
''Ovaj nacionalni plan predstavlja i provedbeni instrument za operacionalizaciju dva strateška cilja iz nacionalne razvojne strategije, a oni se odnose na razvoj potpomognutih područja i područja sa razvojnim posebnostima, kao i na jačanje regionalne konkurentnosti'', kazala je Mikuš Žigman.
Izgradnja Paneuropskog spomenika žrtvama totalitarizma u Bruxellesu
Donesena je i Odluka o financijskom doprinosu od 70.000 eura za izgradnju Paneuropskog spomenika žrtvama totalitarizama u Bruxellesu koji je predstavio ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
''Za provedbu projekta izgradnje spomenika zadužena je udruga Platforma europskog sjećanja i savjesti, a spomenik će biti smješten u Bruxellesu, gradu simbolu europskog jedinstva, demokracije i zajedničkih vrijednosti, na lokaciji neposredno uz institucije Europske unije'', kazao je Grlić Radman.
Hitna sanacija štete na stambenim objektima
Vlada je donijela i Rješenje o produženju roka za utrošak sredstava proračunske zalihe za hitnu sanaciju štete na stambenim objektima, javnoj imovini i javnoj infrastrukturi oštećenoj u poplavi na području Općine Podgora u listopadu 2024.
Ministar Tomislav Ćorić pojasnio je kako Vlada na teret proračunske zalihe za 2024. odobrila Splitsko-dalmatinskoj župani 3,2 milijuna eura za hitnu sanaciju štete.
No, budući da je sanacija predstavljala iznimno zahtjevan i opsežan projekt, čiju su provedbu dodatno usporili nepovoljni vremenski uvjet i turistička sezona, otežana organizacija i dostupnost radne snage, Vlada je donijela rješenje kojim se rok za utrošak sredstava proračunske zalihe produžuje i to najdulje do 29. studenoga ove godine.
Sto pedeseta obljetnica organiziranog upravljanja vodama
Na sjednici je Vlada prihvatila i pokroviteljstvo nad 150. obljetnicom organiziranog upravljanja vodama u Republici Hrvatskoj, koja će se održati 7. rujna 2026. u Zagrebu.
Društvo za regulaciju rijeke Vuke, na čijem je čelu bio Josip Juraj Strossmayer, osnovano je 7. rujna 1876. Od tada se u vodnom gospodarstvu na taj datum obilježavaju počeci organiziranog upravljanja vodama te odaje priznanje svim generacijama stručnjaka koji su svojim znanjem pridonijeli stvaranju suvremenog sustava upravljanja vodama. Vodno gospodarstvo pridonosi gospodarskom razvoju Republike Hrvatske provedbom brojnih infrastrukturnih projekata kojima se unapređuju sigurnost i kvaliteta života zajednice.
Održavanje jubilarnog 30. hrvatskog skupa kemičara i kemijskih inženjera
Prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad 30. hrvatskim skupom kemičara i kemijskih inženjera, koji će se održati od 6. do 9. travnja 2027. u Srebrenom.
Riječ je o najvećem i najznačajnijem nacionalnom znanstveno-stručnom skupu iz područja kemije i kemijskog inženjerstva u Republici Hrvatskoj, koji se redovito održava svake druge godine od 1969. godine te okuplja domaće i inozemne znanstvenike, istraživače i stručnjake.
Održavanje jubilarnog 30. hrvatskog skupa kemičara i kemijskih inženjera od iznimne je važnosti za razvoj hrvatske znanosti i visokog obrazovanja jer doprinosi međunarodnoj vidljivosti hrvatske istraživačke zajednice, potiče prijenos znanja i tehnologije te jača suradnju između znanstvenog, obrazovnog i gospodarskog sektora.
Izvor: Hina/Vlada