Za Hrvatsku će biti dovoljno sredstava u novom europskom proračunu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uvjeren je da će se postići kompromis o novom proračunu Europske unije za razdoblje 2028–2034. te da će Hrvatskoj i dalje stajati na raspolaganju dovoljno sredstava iz europskih fondova

Govoreći o odnosu Europske unije i Ukrajine premijer Plenković kazao je da je jučer na sastanku Europskog vijeća bio i ukrajinski predsjednik Zelenski. Vodila se vrlo otvorena rasprava o stanju na terenu, na liniji fronta, o aktivnostima koje Ukrajina poduzima u obrani svog teritorijalnog integriteta te o spremnosti Ukrajine za pregovore i postizanje mirovnog sporazuma.

Ukrajina i Moldova otvorile su pristupne pregovore

Naglasio je da su posebno pozdravili i činjenicu da su i Ukrajina i Moldova otvorile pristupne pregovore ovoga tjedna.

Povlačenje dugogodišnje blokade od strane nove mađarske vlade doživljeno je vrlo pozitivno od svih ostalih članica Europske unije, kazao je Plenković.

Vrlo kvalitetnom i sadržajnom ocijenio je raspravu o tijeku pregovora o Višegodišnjom financijskom okviru, odnosno sedmogodišnjim proračunu Europske unije, koja se prije svega odnosila na arhitekturu samoga sporazuma i na novi prijedlog koji je predstavilo ciparsko predsjedništvo.

Postići ćemo kompromis o proračunu

Plenković je istaknuo želju da se zadrži financiranje na dosadašnjoj razini tradicionalnih politika. To je politika kohezije, politika poljoprivrede i ribarstva s ciljem da ulaganjem u ta dva segmenta novije članice Europske unije imaju mogućnost postizanja onoga što je najbitnije, a to je konvergencija.

"To je da smo nakon nekoliko godina članstva što bliže jedni drugima u smislu stupnja razvijenosti," pojasnio je.

Ocijenio je da je ovaj sastanak identificirao određena stajališta država članica što će biti predmet daljnjih pregovora prema kraju ove godine.

Pojasnio je da će se na kraju postići kompromis, kazavši da je tako bilo i tijekom prethodnih pregovora 2019. i 2020. godine kada se donio odgovor na pandemiju COVID-19 s ciljem ekonomskog oporavka i otpornosti Europske unije.

"Sada imamo nove prioritete: sigurnost, migracije, klimatske promjene, energetiku, demografsku revitalizaciju i jačanje obrambenih sposobnosti EU. Tako da vjerujem, kada se dobro definiraju sve potrebe na rashodnoj strani, da ćemo morati naći i način da se uz nacionalne doprinose razmotri nekoliko opcija za nove izvore vlastitih prihoda, ono što je bitno kako bi se sve te politike financirale", odgovorio je Plenković.

Kazao je da će za Hrvatsku biti sredstava i poručio onima koji plaše narod u Hrvatskoj da će nam europski proračun i dalje biti razvojna poluga dok hvatamo korak s onima koji su razvijeniji.

"Radi istinoljubivosti apeliram na ove koji plaše ljude da budu malo mudriji", izjavio je premijer.

Pozdravljen okvirni dogovor između SAD-a i Irana

Današnja rasprava završena je osvrtom na stanje na Bliskom istoku, nastavio je predsjednik Vlade te dodao da je pozdravljen okvirni dogovor između SAD-a i Irana.

"Svi smo itekako zadovoljni reakcijom burzi nakon vijesti o otvaranju Hormuškog tjesnaca," nastavio je te zaključio da će, daljnji pad cijena nafte, naftnih derivata i plina umanjiti inflatorne pritiske s kojima je suočen cijeli svijet, Europa pa tako i Hrvatska.

S Magyarom i Janšom o nastavku dobrosusjedskih odnosa i rješavanju otvorenih pitanja

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na dva bilateralna sastanka, s novim mađarskim premijerom Peterom Magyarom te sa slovenskim premijerom Janezom Janšom.

"S obojicom smo izrazili želju za nastavak dobrosusjedskih odnosa, rješavanja otvorenih pitanja i mislim da nam ti razgovori, daju prostora da na razini naših ministara i suradnika, dođemo do kvalitetne pripreme prvih susreta na razini premijera", poručio je Plenković.

Upitan kako komentira otvaranje komunikacijskog kanala Europskog vijeća prema Rusiji, predsjednik Vlade je kazao da je ta tema, po njemu, dobila disproporcionalni efekt u medijima.

"Ne vidim ništa problematično što je vanjsko-politički savjetnik predsjednika Europskog vijeća Coste obavio jedan ili dva telefonska razgovora. To je to sasvim prirodno i normalno ovim okolnostima", odgovorio je premijer.

Reforma korporativnog upravljanja dio je posljednjega reformskog napora za članstvo u OECD-u

Komentirao je današnje predstavljanje provedbenih propisa o novom načinu izbora članova uprava i nadzornih odbora u državnim poduzećima.

Kazao je da je reforma upravljanja i korporativnog upravljanja u trgovačkim društvima koje su ili u potpunom ili djelomičnom vlasništvu države jedna od tema za treći mandat Vlade, a to je dio i zadnjeg reformskog napora za članstvo u OECD-u.

"Cilj je kvalitetnije upravljanje, bolje kontrole, jasna odgovornost uprave. Želimo, prije svega, kvalitetu i mehanizme da država kao vlasnik može postavljati jasne ciljeve kompanijama", kazao je, ocijenivši da je ovo korak u pravom smjeru.

Zahvala Radinu na dugogodišnjoj suradnji, očekujemo nastavak dobre suradnje s novim predstavnikom talijanske manjine

Osvrnuo se i odlazak iz saborskih klupa dugogodišnjeg predstavnika talijanske manjine, zastupnika i potpredsjednika Hrvatskog sabora Furija Radina.

Zahvalio mu je na dugogodišnjoj suradnji kao članu vladajuće koalicije u tri mandata, kazavši da je on doajen Hrvatskog sabora, jedini koji je toliko puta uzastopno biran u zastupničke klupe.

Što se tiče Marina Corve koji će zamijeniti Radina u Saboru a bio je njego zamjenik na posljednjim parlamentarnim izborima, Plenković je uvjeren da će on dati novi impuls radu Sabora i očekuje odličnu suradnju kao i dosad sa svim manjinskim zastupnicima.