Napredak u daljnjem gospodarskom povezivanju Hrvatske i BiH

Premijer Andrej Plenković sastao se u Sarajevu s predsjedateljicom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto, s kojom je potpisao novi Ugovor o graničnim prijelazima koji jača prometnu povezanost i gospodarsku suradnju

U izjavi za medije premijer Plenković ocijenio je potpisani Ugovor sjajnim iskorakom koji će olakšati prometovanje ljudi i robe između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Istaknuo je da su do sada bila samo dva granična prijelaza najviše kategorije, dok će ih sada biti pet, odnosno šest u prijelaznom periodu. Naime, dovršetkom radova na novom graničnom prijelazu Gornji Varoš-Gradiška, prijelaz u Staroj Gradiški prelazi u nižu kategoriju.

Posebno važnim prijelazima izdvojio je Svilaj-Donji Svilaj, na Koridoru Vc, zatim prijelaz Kamensko prema Splitsko-dalmatinskoj županiji, potom prijelaz Ličko Petrovo Selo-Izačić te novootvoreni Gornji Varoš-Gradiška.

Dodatno, broj međunarodnih cestovnih graničnih prijelaza za promet putnika i roba povećan je s 14 na 17, za međunarodni promet putnika je 20 graničnih prijelaza, dok je 10 pograničnih prijelaza, uz pet postojećih željezničkih.

Premijer Plenković i predsjedateljica Krišto potvrdili su kako je usuglašen nastavak primjene sadašnjeg privremenog režima na novom prijelazu kod Gradiške čime su otklonjene zabrinutosti oko mogućih problema u njegovu statusu i funkcioniranju.

Trgovinska razmjena dosegnula je četiri milijarde eura

Ovaj Ugovor, kazao je premijer Plenković, na tragu je novog hrvatskog Zakona o strancima koji je državljanima Bosne i Hercegovine olakšao izdavanje dugotrajnih viza, što znači i olakšavanje situacije nastale zbog uvođenja Entry/Exit sustava koji je usporio dinamiku na graničnim prijelazima.

Uz to, Ugovor će omogućiti daljnji napredak u trgovinskoj razmjeni, poručio je premijer dodajući da je ona u 2025. dosegnula četiri milijarde eura, a Hrvatsku je posjetilo 650 tisuća turista iz Bosne i Hercegovine.

Velike su investicije hrvatskih kompanija u Bosnu i Hercegovinu, ali isto tako i sve veće bosanskohercegovačkih kompanija u Hrvatsku, dodao je istaknuvši međusobnu upućenost jednih na druge.

Snažna potpora europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine

Govoreći o europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine, premijer Plenković istaknuo je sporazume koje dvije zemlje imaju, a koji uređuju partnerstvo i podršku u tom procesu.

U tom je kontekstu podsjetio da je na inicijativu Hrvatske prije dvije godine Bosnu i Hercegovinu posjetila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i tadašnji nizozemski premijer, a danas čelnik NATO-a, Mark Rutte.

Taj je posjet značajno pomogao da se otklone blokade za odluku o otvaranju pregovora, istaknuo je premijer Plenković.

"Tada smo napravili ogromne iskorake i taj potez bit će jedan od onih koji će najdulje predstavljati stratešku podršku Hrvatske Bosni i Hercegovini", dodao je.

Izrazio je i nadu da će kod političkih stranaka i institucija Bosne i Hercegovine doći do odgovarajućih pretpostavki i konsenzusa za rješavanje preostalih pitanja koja bi omogućila bržu dinamiku pregovaranja i lovljenje koraka s drugim državama jugoistoka Europe.

U tom je kontekstu skrenuo pozornost na promijenjenu atmosferu unutar Europske unije ističući da se sada po prvi put nakon dugo vremena i u institucijama i među ključnim državama članicama više nego jasno želi novo proširenje.

Želi se napraviti iskorak i prema Ukrajini, ali želi se napraviti iskorak i prema jugoistoku Europe, kazao je govoreći o ozračju koje vlada u Europskoj uniji.

"Zato je od ključnog značaja da se prepozna taj prozor koji se otvara, jer ti prozori ne budu dugo otvoreni, nego povremeno", poručio je dodajući da bi to ozračje prema njegovom dubokom uvjerenju Bosna i Hercegovina trebala iskoristiti za napredak koji bi bio jako važan i za gospodarski razvoj i za funkcionalnost zemlje.

Izmjene Izbornog zakona kako bi se Hrvatima osigurala legitimna zastupljenost u institucijama

Bosna i Hercegovina, kazao je, puno je kompleksnija i drugačije prema svom Ustavu ustrojena država i zahtijeva poštovanje sva tri konstitutivna naroda i drugih građana.

Upravo je zato potrebno pronaći odgovarajući balans između europske dinamike, funkcionalnosti i poštivanja prava svih, poručio je.

"Tu Hrvatska ima tradicionalnu i stalnu poziciju. Prijatelj smo i partner Bosne i Hercegovine, podržavamo je više, intenzivnije i jače nego bilo tko drugi. Zalažemo se da Hrvati, kao najmalobrojniji konstitutivni narod budu u potpunosti ravnopravni, a to se odnosi i na temu biranja člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine", poručio je istaknuvši da se nažalost u posljednja četiri navrata Hrvati ne osjećaju zastupljenima u Predsjedništvu.

To onda, upozorio je, utječe i na samo povjerenje između naroda i funkcioniranja institucija.

Hrvatska se zalaže za to da se to pitanje dugoročno riješi, dodao je, dogovorom političkih aktera i stranaka o izmjenama Izbornog zakona i parcijalnim izmjenama Ustava.

Na pitanje o tome kako će riješiti situaciju unutar vladajuće koalicije s Domovinskim pokretom oko deklaracije te stranke o obnovi Herceg-Bosne, premijer Plenković je ustvrdio da se radi o naporu DP-a za vidljivost u političkom smislu.

"Međutim, nismo mi ovdje od jučer na temi Bosne i Hercegovine, na suradnji s Bosnom i Hercegovinom, a još manje na pitanju izmjena Izbornog zakona ili djelomične izmjene Ustava Bosne i Hercegovine", poručio je.

"O tome znamo dosta, radimo to s respektom prema Bosni i Hercegovini, s konstruktivnim pristupom da se riješi problem i anomalija, kojeg svi vide i ne prešućujemo ga", dodao je.

Podsjetio je da se Daytonskim sporazumom htjelo omogućiti da sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, Srbi na teritoriju Republike Srpske, i Hrvati i Bošnjaci na teritoriju Federacije, biraju svoje predstavnike.

Tada se pretpostavljalo da svatko bira svoje i nije se očekivalo da će se to promijeniti. Napori za promjenu, dodao je, su prije svega ono što se treba dogovoriti unutar Bosne i Hercegovine.

Više puta se bilo nadomak dogovora, ali se nažalost to nije dogodilo, kazao je premijer Plenković.

Podsjetio je da je i gospođa Krišto bila kandidat svih stranaka hrvatskog predznaka za članicu Predsjedništva, ostvarila sjajan rezultat pa opet nije bila izabrana, što znači da su za njezinog tadašnjeg konkurenta glasali oni koji nisu Hrvati.

"Mi taj problem znamo i rješavamo ga otvoreno. Svi znaju naše pozicije, znaju ih i sve bošnjačke stranke, znaju ih institucije, zna ih i međunarodna zajednica. A radimo to na način koji omogućuje i suradnju i napredak Bosne i Hercegovine i naših odnosa", poručio je.

Borjana Krišto je istaknula kako Hrvatska kao potpisnica Dejtonskog sporazuma ima obvezu skrbiti o Hrvatima u Bosni i Hercegovini te dodala da premijer Plenković, kao iskreni prijatelj BiH, u tome pomaže.

Plinofikacija Federacije BiH

Od ostalih tema važnih za odnose između dvije zemlje predsjednik Vlade izdvojio je Sporazum o Južnoj plinskoj interkonekciji, koji je potpisan prije nekoliko tjedana u Dubrovniku za vrijeme summita Inicijative triju mora.

To je projekt za koji se Hrvatska zalaže već godinama, dodao je, a sa svoje strane će poduzeti sve da se plinofikacija teritorija Federacije Bosne i Hercegovine na kojem nema plina realizira.

Time će se iskoristiti i na korist nama susjednim zemljama činjenica da je Hrvatska investirala u LNG terminal na Krku, podigla njegove kapacitete na 6,1 milijardu kubika plina godišnje.

Uz to, dodao je, poslat će se i poruka o kraju ovisnosti o nabavi ruskog plina za Bosnu i Hercegovinu, što u ovakvim geostrateškim okolnostima predstavlja važan iskorak.

"Time pomažemo energetskoj sigurnosti Bosne i Hercegovine, a naravno i razvoj gospodarstva i industrije koji bi taj plin konzumirali", poručio je.

Čestitke gospođi Krišto na vođenju Vijeća ministara u protekle četiri godine

Premijer Plenković čestitao je predsjedateljici Krišto na vrlo učinkovitom i svrhovitom vođenju Vijeća ministara dodajući kako to nekada nije jednostavna zadaća.

"Opći je dojam da ste taj posao radili i sa srcem i s vještinama i u interesu cijele Bosne i Hercegovine te napretka u svim područjima gospodarskog, socijalnog i međunarodnog pozicioniranja zemlje i boljitka svih njenih građana", poručio je zahvalivši joj i na sjajnom dijalogu koji su vodili u protekle četiri godine.

Središnja uloga vrhbosanske nadbiskupije za očuvanje identiteta, tradicije i kulturne baštine Hrvata

Tijekom posjeta Sarajevu predsjednik Vlade sastao se i s nadbiskupom vrhbosanske nadbiskupije mons. Tomom Vukšićem.

"Vrhbosanska nadbiskupija ima važnu ulogu za identitet Hrvata u Bosni i Hercegovini, njihovu kulturnu baštinu, tradiciju i jezik", istaknuo je tom prigodom.

Putem Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i drugih resora, dodao je, Vlada će nastaviti podupirati aktivnosti Vrhbosanske nadbiskupije te ulagati u obrazovne, kulturne i druge projekte važne za očuvanje sakralne baštine.

Radni posjet Sarajevu premijer je završio sudjelovanjem na konferenciji o proširenju Europske unije u organizaciji Europske pučke stranke.

Uz predsjednika Vlade bili su ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i državni tajnik Središnjeg državnog Ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.