Za Hrvate izvan Hrvatske 203 milijuna eura godišnje
Od početka mandata uloženo je gotovo 820 milijuna eura u realizaciju brojnih projekata diljem zemalja u kojima žive Hrvati, rekao je premijer na prvoj sjednici četvrtog saziva Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Na početku obraćanja, čestitao je novoizabranim članovima Savjeta.
Izrazio im je dobrodošlicu u, kako je rekao, institucionalni zakonski okvir za dijalog kojim se unaprjeđuje suradnja i jača hrvatski identitet svih Hrvata koji žive izvan Hrvatske.
Kazao je kako je ova sjednica održana u posebnom ozračju, budući da je u tijeku održavanje Tjedna Hrvata izvan Hrvatske.
Manifestacija je uspostavljena odlukom Hrvatskoga sabora, s ciljem da se emancipira identitet, kultura i tradicija Hrvata koji žive izvan domovine, osnaži ključna poruka o jedinstvu domovinske i iseljene Hrvatske te kroz strukturu programa omogući iseljenim Hrvatima upoznavanje s modernom Hrvatskom.
Značajno povećana ulaganja za Hrvate izvan Hrvatske
Premijer je istaknuo da je Vlada od početka mandata značajno povećala ulaganja za Hrvate izvan Hrvatske, pa su tako ukupna izdvajanja prije deset godina iznosila 16 milijuna eura godišnje, a ove godine iznose 203 milijuna eura.
To je omogućilo da realiziramo brojne projekte diljem zemalja u kojem žive Hrvati, nastavio je premijer, dodajući da je u proteklih deset godina u projekte uloženo gotovo 820 milijuna eura.
Osvrnuo se i na Hrvate u Bosni i Hercegovini, kazavši da s tom državom imamo snažnu političku i ekonomsku suradnju i značajne investicije, a razmjena između ove dvije zemlje iznosi čak 4 milijarde eura.
Hrvatska tamo odabrala financiranje nekoliko projekata koji su svojevrsni svjetionici vidljivi svima, istaknuo je premijer.
Ti projekti su izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, kontinuirana potpora Sveučilištu u Mostaru i Sveučilišnoj kliničkoj bolnici te potpora medijima koje koriste Hrvati u Bosni i Hercegovini.
Kada je riječ o Hrvatima koji su nacionalne manjine, a takav status imaju u 12 europskih država, posebno smo stavili naglasak na Hrvate u Srbiji, rekao je Plenković. Podsjetio je na izgradnju Hrvatskog doma izgrađenog u Subotici te gradnju niza domova u Vojvodini koji će omogućiti opstanak i snaženje identiteta Hrvata u Srbiji.
Učinili smo velike iskorake za hrvatsko iseljeništvo, naglasio je Plenković, izdojivši posebno programe poput učenja hrvatskog jezika, stipendije, on-line tečajeve koje je pohađalo 4.500 polaznika i ljetnu školu "Domovina".
Hrvatska danas u poziciji da može brinuti o Hrvatima izvan Hrvatske
Premijer je kazao da se u Hrvatskoj osjeća dinamika povratka, Hrvata koji su rođeni izvan Hrvatske, ali i Hrvata koji su iskoristili pogodnosti ulaska u Europsku uniju i slobodnog cirkuliranja radne snage.
"Primjećuje se povratak Hrvata iz Njemačke, Irske, Austrije,…", kazao je premijer, istaknuvši da politika sustizanja koraka s drugim zemljama članicama daje rezultate.
Kazao je kako je Hrvatska uspjela u želji da nadoknadi zaostajanje za razvijenim članicama Unije.
Podsjetio je da smo danas u Schengenu, eurozoni, nadomak članstva u OECD-u, a razvojnim skokom od 61 posto prosječne razvijenosti po kriteriju BDP-a per capita u Europskoj uniji do 78 posto pretekli smo i neke članice koje su ušle prije Hrvatske.
Politikom ravnomjernog regionalnog razvoja, infrastrukturnim projektima, ulaganjima, jačanjem poljoprivrede i gospodarstva, energetske infrastrukture i velikim ulaganjima u obranu i policiju, Hrvatska danas ima snažnu međunarodnu poziciju, razvijenu ekonomiju i gospodarstvo te je u položaju da brine o Hrvatima izvan Hrvatske, zaključio je.