Europskoj uniji potrebna je veća strateška autonomija
Uoči 8. sastanka na vrhu Europske političke zajednice u Erevanu premijer Andrej Plenković se sastao s predsjednikom armenske Vlade Nikolom Pashinyanom, te je potpisao Zajedničku deklaraciju o strateškom dijalogu Hrvatske i Armenije
Cilj nam je produbiti suradnju u okviru međunarodnih organizacija, kao i u nizu područja: sigurnosti, obrane i pravosuđa, gospodarstva i infrastrukture, industrije, energetike, obrazovanja, znanosti, kulture, turizma i sporta, kazao je premijer.
Razgovarali su o suradnji u okviru Istočnog partnerstva Europske unije te mirovnom procesu između Armenije i Azerbajdžana. U vremenu globalnih neizvjesnosti ključno je da Europska unija i Armenija intenziviraju suradnju radi stabilnosti europskog susjedstva, zaključeno je na sastanku.
Premijer se sastao i s apostolskim nuncijem u Republici Armeniji i Republici Gruziji, nadbiskupom Antom Jozićem i počasnim konzulom Hrvatske u Armeniji Artashesom R. Kazakhetsyanom, počasnim konzulom Hrvatske u Armeniji.
Razgovarali su o političkim, društvenim i sigurnosnim prilikama u Armeniji i široj regiji. Premijer je izrazio zadovoljstvo da hrvatski nadbiskup Ante Jozić obnaša važnu dužnost papinskog poslanika u Armeniji, zemlji koja je prva prigrlila kršćanstvo, istaknuo je.
Uoči sastanka Europske političke zajednice, premijer je odgovarao na novinarska pitanja, pa je tako na upit o članstvu Gruzije u Europskoj uniji, odgovorio kako je važno da gruzijski narod odluči kojim će putem ići.
Dodao je da je došlo do zastoja u procesu pristupanja i izrazio uvjerenje da se Gruzija, kada se steknu pravi uvjeti i ispune demokratski procesi u smislu utvrđenih kriterija, može vratiti na europski put.
Cilj je poboljšati odnose Hrvatske i Armenije
Osvrnuo se i na sastanak s premijerom Pashinyanom, podsjetivši da Armeniju očekuju za mjesec dana parlamentarni izbori te je današnji sastanak na vrhu Europske političke zajednice vrlo važan za njega i Armeniju.
Za Armeniju je kazao da je zemlja od 3 milijuna ljudi, koja je u regionalno i povijesno na rubovima Europe, sa snažnim utjecajem Rusije i posljednjih 50-ak godina kompleksnim i slojevitim odnosima s Azerbajdžanom. Sve to utječe na njihovu svakodnevnicu, kazao je. Naglasio je pritom da se Armenija sada želi približiti Europskoj uniji, a u tom kontekstu Hrvatska ima važnu ulogu transfera znanja.
Spomenuo je da Hrvatska, zajedno sa Slovenijom, provodi twinning projekt kojim pruža pomoć Armeniji u segmentu reformi koji se tiče zdravstva, a tvrtka DOK-ING je angažirana za razminiranje teritorija.
Danas je potpisana izjava o strateškom dijalogu, kojem je cilj unaprijediti odnose Hrvatske i Armenije. Naši su politički odnosi vrlo korektni. Gospodarska suradnja je u inicijalnim fazama i treba nam više poveznica i kontakata, zaključio je Plenković, dodajući kako je on prvi hrvatski predsjednik Vlade koji je uopće u tom svojstvu boravio u Erevanu.
Odnosi Europske unije i Sjedinjenih Država: moramo pronaći način da funkcioniramo kao saveznici
Moramo pronaći načine funkcioniranja kao saveznici, kazao je Plenković na pitanje novinara o odnosima Europe i Sjedinjenih Američkih Država.
Postoji povijest suradnje duga 75 godina koja okuplja zemlje s dvije strane Atlantika, podsjetio je istaknuvši kako je uloga Sjedinjenih Država bila važna čak i u trenucima kada se stvarala i gradila Europska unija.
Tijekom mnogih godina te veze bile su neraskidive, naglasio je i pojasnio kako povremeno postoje problemi i situacije u kojima se stavovi mogu razlikovati, pa zahtijevaju prethodne konzultacije kako bi se ujednačili.
Osvrnuo se također na nedavno održani sastanak Inicijative triju mora u Dubrovniku, koji povezuje Baltičko, Crno i Jadransko more i na kojem je potpisan niz sporazuma te podsjetio da je sudjelovao i američki ministar energetike Chris Wright.
Pokušavamo dati svoj doprinos izgradnji elemenata koji nas drže zajedno, a ne dijele, zaključio je Plenković.
Međunarodna suradnja i savezi nas jačaju
Istaknuo je da je Europskoj uniji potrebna veća strateška autonomija, zbog čega su članice nakon NATO-vog summita u Haagu preuzele obvezu da povećaju izdvajanja za obranu.
U današnjem svijetu nitko nije a priori siguran; sigurnost se ne može uzimati zdravo za gotovo, kazao je Plenković zaključivši da se istovremeno postoje procesi oslanjanja na sebe i jačanja europske obrane.
Današnji svijet zahtijeva snažan naglasak na nacionalnom identitetu i suverenitetu, međutim, međunarodna suradnja i savezi mogu nas ojačati, naglasio je.
Istaknuo je kako već 10 godina kao hrvatski premijer provodi politiku modernog suverenizma.
Kao nacija, jači smo ako inteligentno koristimo ojačani međunarodni položaj, u smislu gospodarskog razvoja, financiranja i različitih slojeva sigurnosnih mreža u situaciji globalne, nepredvidive krize poput pandemije, energetske krize ili ratova čije posljedice izravno utječu na našu energetsku sigurnost, društvenu situaciju i inflacijske pritiske, objasnio je predsjednik Vlade.
Ako smo zajedno, onda nam je na raspolaganju više instrumenata, kazao je zaključivši da je zbog toga poželjno provoditi politike koje zadovoljavaju obje strane.
Današnji sastanak Europske političke zajednice, prigoda je da razmotrimo sva ekonomska, sigurnosna i gospodarska pitanja te povezivanje šireg kruga zemalja da u osjetljivom razdoblju, prepunom sukoba i konflikata, osnažimo suradnju na europskom kontinentu i ponudimo rješenja za mir i za razvoj.