Hrvatska će se pridružiti klubu najnaprednijih ekonomija svijeta

Nakon tematske sjednice Vlade na kojoj je predstavljeno drugo Ekonomsko izvješće OECD-a za Hrvatsku premijer Andrej Plenković i glavni tajnik Mathias Cormann održali su zajedničku konferenciju za medije

Podsjetivši na krilaticu OECD-a "Bolje politike za kvalitetniji život građana", premijer Plenković poručio je da je upravo to nadgradnja svih dosadašnjih postignuća koje smo realizirali članstvom u Europskoj uniji, europodručju, Schengenskom prostoru, NATO-u i drugim međunarodnim organizacijama. "Ovo je finalizacija i završno brušenje institucija, gospodarstva i poslovnog ozračja u Hrvatskoj čime potvrđujemo naš status među 40-ak najnaprednijih ekonomija", poručio je. Članstvom u OECD-u, dodao je, Hrvatska će realizirati sve svoje strateške vanjskopolitičke ciljeve, a taj bi proces trebao biti dovršen tijekom ove godine.

Ocijenio je da je drugi Ekonomski pregled OECD-a vrlo jasno identificirao dosadašnja postignuća, naglasio rizike s kojima se suočavamo i dao signale kako pozicionirati predstojeće reforme da bismo održali stabilne proračunske okvire i javne financije. Svi će u Vladi nastaviti predano surađivati s OECD-om u mjesecima koji slijede, naglasio je dodajući da je Hrvatska iz pozicije outsidera, od osam drugih kandidatkinja, sada među onima koji su najbliži konačnom ispunjavanju kriterija i članstvu.

Bit će to dobro i za investicijsku klimu i privlačenje ulagača te još jedna referenca o pouzdanosti i predvidivosti našeg pravnog i poreznog sustava.

Cormann: članstvo u OECD-u donijet će brojne koristi hrvatskim građanima

Glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann istaknuo je da je Hrvatska ostvarila uistinu impresivan gospodarski rast u proteklih nekoliko godina i nastavlja snažnu konvergenciju kada je riječ o dohodcima i prihodima u usporedbi s prosjecima OECD-a.

U kontekstu usklađivanja najboljih praksi i standarda naglasio je zamah provođenja reformi u brojnim gospodarskim i socijalnim politikama. Kroz proces usklađivanja standarda, Hrvatska može nastaviti jačati temelje važne za snažan srednjoročni i dugoročni rast te može pomoći u oblikovanju politika koje će odgovarati na izazove.

Dodao je kako je važno i da ulagači vide da Hrvatska prolazi kroz taj važan i strog proces usklađivanja međunarodnih praksi, jer im to daje dodatno povjerenje kada razmišljaju o ulaganju. Sve će to dovesti i do povećanog rasta i dohotka, kao i rasta životnog standarda, naglasio je.

"Vaša je Vlada učinila zaista mnogo u proteklih nekoliko godina", poručio je istaknuvši da je 20 od 25 odbora do sada već izdalo formalna mišljenja što znači da smo uistinu u završnoj fazi procesa pristupanja.

Dodao je kako vjeruje da će se taj proces, koji je bio izrazito temeljit i detaljan, finalizirati što je prije moguće i kazao da će članstvo u OECD-u Hrvatskoj i njenim građanima donijet će brojne koristi.

Uspjeh politike odgovornog upravljanja javnim financijama

Odgovarajući na pitanja novinara, premijer Plenković kazao je da je bilo nekoliko tema u izvješću koje su zaista korisne za širu javnost. Osobito je istaknuo odgovorno upravljanje javnim financijama, koje je jedna od najvažnijih odlika ove Vlade, podsjetivši da je 2016. Hrvatska bila u proceduri prekomjernih makroekonomskih neravnoteža i prekomjernog proračunskog manjka.

Kad smo se proračunski disciplinirali, uspjeli smo smanjivati javni dug, osigurati rast, napraviti vrlo jasan smjer koje su prepoznale sve međunarodne institucije, pa i OECD i agencije za kreditni rejting, istaknuo je premijer. Da bismo to održali, dodao je, moramo se voditi onom politikom koja proračunski deficit drži ispod 3%, što Vlada i radi, a pritom osiguravati sredstva za rashode koji dolaze.

Iako je snažan rast plaća u državnom i javnom sektoru bio veliko postignuće, kazao je, ne možemo očekivati jednak rast plaća svake godine kao što smo ga imali u vremenu velike i dugo očekivane reforme. U tom je kontekstu pozdravio odluku sindikata državnih službi da prihvate Vladinu ponudu koja je realna i proračunski nosiva.

Naveo je također da se u izvješću OECD-a spominje da je Hrvatska udvostručila svoj BDP u proteklih deset godina, a i ove se godine očekuje robustan gospodarski rast.

Što se tiče upravljanja javnim poduzećima, donesen je novi Zakon, a ta su rješenja na pragu najboljih praksi OECD-a, kazao je. Uskoro će se donijeti i podzakonski akti, najavio je, a nakon toga će započeti odgovarajuće procedure. "Sada ćemo se posvetiti toj reformi koja je za mene jedna od ključnih u trećem mandatu", naglasio je.

Zajednički razgovor o izazovima najbolji put prema naprijed

Na pitanje kakav je utjecaj globalnih promjena na politike OECD-a glavni tajnik Cormann kazao je da je, kada je riječ o globalnoj ekonomiji, najbolji put prema naprijed razgovor o izazovima. OECD, kao međunarodna organizacija okuplja demokracije bazirane na slobodnom tržištu, a naš cilj je stvarati politike koje će doprinijeti boljem životu naših građana. Tako će i Hrvatska, kada se pridruži OECD-u, biti dijelom platforme koja definira najbolji put u budućnost.

Kad je riječ o točnom datumu priključivanja Hrvatske, glavni tajnik OECD-a naglasio je kako to nije njegova odluka, već odluka zemalja članica, ali i dodao da je Hrvatska gotovo u potpunosti ispunila tehnički dio procesa i učinkovito odgovorila na preporuke različitih te da vjeruje da će to biti vrlo skoro. "Ja ću učiniti sve što je u mojoj moći kako bih pružio podršku Hrvatskoj na njenom putu", ustvrdio je.

Reformu plaća izbjegavale su sve vlade do ove

Predsjednik Vlade se na upit novinara osvrnuo se konstataciju iz izvješća da je za inflaciju odgovoran i rast plaća u javnom sektoru. Podsjetio je da je njegova Vlada napravila dugo očekivanu i traženu reformu rasta plaća, koju su sve vlade prije izbjegavale. Dodao je i da je rast osnovice u mandatima ove Vlade, od početka do danas, oko 49%, istaknuvši pritom da osnovica u mandatu prethodne vlade nije rasla uopće.

Rast plaća bio je opravdan, a slijedom toga očekuje se i veća produktivnost i učinkovitost svih javnih i državnih službi, zato se to između ostaloga i dogodilo. Konstatirao je da rast plaća sigurno nije razlog rasta inflatornih pritisaka, pri čemu je podsjetio na isprepletene krize zbog pandemije Covida-19 i agresije Rusije na Ukrajinu, pa tako između ostalog posljedice na ekonomiju i na snažan rast cijena energenata.

Stabilnost cijena temeljna je zadaća HNB-a, kazao je, ali i brojnih drugih aktera u društvu koji trebaju voditi odgovornu politiku cijena, ustvrdio je.