Ministar financija mora biti stručan i spreman da preuzme odgovornost

Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se danas u izjavi za medije na najavljene promjene u sastavu Vlade nakon odlaska Marka Primorca na dužnost potpredsjednika Europske investicijske banke

Premijer je Još jednom izrazio veliko zadovoljstvo time što je u protekla dva tjedna Hrvatska kandidirala dva svoja stručnjaka iz domene ekonomije na praktički najviša mjesta u europskim financijskim institucijama.

Uspjeh kandidature guvernera Borisa Vujčića za drugog čovjeka Europske središnje banke u kompetitivnom procesu ocijenio je fascinantnim za zemlju naše veličine koja je samo tri godine u eurozoni.

Nakon toga uspjeha, dodao je, Hrvatska je predložila Marka Primorca za budućeg potpredsjednika Europske investicijske banke, pojasnivši da se to mjesto otvara za Hrvatsku na mandat od tri godine jednom u 15 godina.

S obzirom na njegov gotovo četverogodišnji angažman u Vladi i na sve ono što smo zajedno radili za jačanje hrvatskog gospodarstva, odgovorno upravljanje javnim financijama, podizanje kreditnog rejtinga u investicijsku razinu, jačanje investicijske klime i procese fiskalizacije i digitalizacije, taj je izbor bio logičan, poručio je premijer Plenković.

Što brža tranzicija u Ministarstvu financija

U kontekstu takvog snažnog pozicioniranja Hrvatske prema Europskoj središnjoj banci i Europskoj investicijskoj banci, premijer je rekao da je odlučio što brže provesti tranziciju u Ministarstvu financija.

"Razgovarao sam s gospodinom Ćorićem, koji je bio član moje prve Vlade i dijelom druge, a posljednje gotovo četiri godine viceguverner Hrvatske narodne banke zadužen za superviziju banaka. On je odmah prihvatio poziv da se vrati u Vladu", izvijestio je.

Naglasio je kako je Ćorić zreo i iskusan političar, u punoj životnoj i intelektualnoj snazi, s iskustvom rada u Vladi, akademskoj zajednici i HNB-u, koji će se odmah uklopiti u Vladin tim.

Posao ministra financija nije posao na kojem se netko treba dugo prilagođavati. To mora biti osoba koja je stručna, kompetentna i politički angažirana, ustvrdio je predsjednik Vlade.

Ćorića je jednoglasno prihvatila parlamentarne većina, a na kritike oporbe nećemo se posebno obazirati

Premijer je istaknuo kako je Ćorić prihvaćen jednoglasno - najprije na sjednici predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a, a potom i na sastanku parlamentarne većine. Najavio je i daljnje proceduralne korake - sutrašnje predstavljanje Marka Primorca na Odboru za europske poslove te predstavljanje Tomislava Ćorića na Odboru za financije.

"Oporba, ako želi glasati za njega, dobrodošla je. Ako želi nastaviti, u sportskom stilu, kritizirati, dobro su došli. To je njihova zadaća i uloga i nije to nešto na što ćemo se mi posebno obazirati. Mi idemo dalje raditi svoj posao i provoditi program Vlade", poručio je Plenković.

Odgovarajući na kritike zastupnice SDP-a Mirele Ahmetović o imenovanju Tomislava Ćorića, premijer je podsjetio kako je Ahmetović bila protiv LNG terminala u Omišlju koji sad ima kapacitet 6,1 milijardu kubika plina i predstavlja doprinos Hrvatske za opskrbu plinom cijele regije.

"Tako da se ne obazirem previše na to i ne očekujem ništa drugo", kazao je.

Na pitanje o mogućem Vujčićevom nasljedniku ili nasljednici na mjestu guvernera HNB-a premijer je odgovorio da neće nikoga predlagati dok ne bude završena formalna odluka o Vujčiću na Europskom vijeću što je oko 20. ožujka.

Izlazak na druga tržišta koji može energetski ojačati Hrvatsku je dobrodošao

Upitan o najavi Agencije za ugljikovodike i Janafa o početku zajedničkog projekta u Kazahstanu, premijer je ocijenio da je dobro da su angažirani i jedni i drugi.

Smatra, dodao je, da treba tražiti izlazak i na druga tržišta i vidjeti kako Hrvatsku ojačati energetski.

Ukoliko je to izvedivo i sadržajno i financijski i u smislu kapaciteta, ne vidi problema, dapače.

Angažman Bajića s obzirom na njegovo iskustvo logičan

Novinari su premijera pitali i o angažmanu bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića u Ministarstvu pravosuđa kao savjetnika za suradnju s Ukrajinom i je li, s obzirom na njegove godine života, to mogao biti netko drugi.

Istaknuvši da godine ne vidi kao zapreke i da on ljude ne dijeli na stare i mlade, nego na one koji imaju znanja, energije i mogućnosti pridonijeti nekom procesu, naveo je da su njegovi savjetnici akademik Zvonko Kusić i bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić.

Taj angažman smatra logičnim, kazao je, podsjetivši da su i gospodin Bajić, ali i drugi stručnjaci iz Državnog odvjetništva, dio međunarodnog tima stručnjaka koji imaju iskustva u procesuiranju ratnih zločina i koji su na dispoziciji Ukrajini.

Da bi to radio, dodao je, gospodin Bajić treba imati usidrenu poziciju u okviru hrvatskih institucija.

"On u tom procesu pridonosi i na taj način pozicionira i Hrvatsku. Ako u nečemu imamo specifična iskustva imamo, nažalost, i u procesuiranju ratnih zločina i u razminiranju i u post-konfliktnoj uspostavi povjerenja, svemu onome s čime je Ukrajina suočena", poručio je premijer Plenković.

Znatno smo povećali plaće u državnoj i javnim službama, a nova ponuda sindikatima je razumna i fiskalno održiva

Premijer Andrej Plenković osvrnuo se i na pregovore Vlade i sindikata o plaćama zaposlenih u javnom i državnom sektoru. Izrazio je nadu da će oni završiti na obostrano zadovoljstvo, ali je poručio da Vlada nudi okvir koji je realan i održiv za državni proračun.

Naglasio je da je ova Vlada u proteklim godinama znatno povećala materijalna prava zaposlenih u državnoj i javnim službama.

Podsjetio je da u razdoblju od 2012. do 2016. nije bilo rasta osnovice, dok je u proteklih deset godina osnovica porasla gotovo 49 posto.

Uz to, istaknuo je reformu plaća u javnom i državnom sektoru koja je provedena prije dvije godine, a donijela je prosječan rast plaća od oko 32 posto.

Kada se uzmu u obzir novi koeficijenti, ali i dizanje božićnice, regresa i dara za dijete, te uvođenje novih prava, poput uskrsnice, riječ je o ozbiljnom postignuću koje je realno podiglo standard zaposlenih u državnoj i javnoj službi, poručio je predsjednik Vlade.

Podsjetio je da je Vlada prije nekoliko mjeseci zaprimila zahtjev sindikata za povećanjem osnovice od 12 posto u jednoj godini, što bi značilo dodatni trošak veći od milijardu eura.

"To nije realno. Ne možemo na ovakav proračun dodatno povećati troškove za plaće za milijardu eura", upozorio je.

Vladina ponuda, dodao je, trenutačno je na razini godišnjeg učinka od oko 271 milijun eura, što je razumno, realno i prihvatljivo prema načelu održivosti državnog proračuna.