Vladina je ponuda na tragu povećanja osnovice u skladu s proračunom

Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na pregovore sa sindikatima državnih i javnih službi te istaknuo da bi sindikalni prijedlog za povećenje osnovice plaća na godišnjoj razini iznosio gotovo milijardu eura više, što je neodrživo

Kazavši da je riječ je o uobičajenim pregovorima vezanih za rast osnovice, dodao je da je Vlada ponudila rast osnovice u dva navrata – povećanje osnovice na 1.015 eura bruto od 1. srpnja i na 1.025 eura bruto od 1. prosinca.

Riječ je o formuli 1+1, a Vladin pregovarački tim je ponudio i novo pravo o isplati naknade za troškove prehrane od 30 eura, s početkom od 1. rujna ponuđeno je i povećanje osnovice za rođenje djeteta s pola proračunske osnovice na jednu proračunsku osnovicu, kao i povećanje terenskog dodatka s 26,54 na 30 eura.

Prijedlog koji je Vlada ponudila na godišnjoj razini znači dodatnih 278 milijuna eura, ne nužno u ovoj godini s obzirom na datume provedbe, istaknuo je premijer, ali već u idućoj godini trajno ostaje kao obaveza.

S druge strane, dodao je, sindikati su predložili, nakon onog inicijalnog prijedloga od prije nekoliko mjeseci kada su sugerirali povećanje osnovice za 12 posto, povećanje od osam posto na razini godine, a to je u apsolutnom iznosu, kada se to pravo u punini isplaćuje, dodatnih milijardu eura, tj. 986 milijuna eura.

"Naša je analiza, s obzirom na zdravorazumski i realan pristup onom što se može učiniti sukladno mogućnostima i fiskalnom kapacitetu, da bi takvo povećanje bilo suprotno načelu proračunske održivosti te da donekle ne prepoznaje opći gospodarski trenutak u Europi i svijetu, a ne uvažava se ni ovaj značajan rast plaća državnih i javnih službenika kojeg smo osigurali u proteklih devet godina", kazao je predsjednik Vlade.

Naime, podsjetio je, od 2016. do 2025. osnovica za izračun plaća u državnoj i javnim službama povećana je za 48 posto te od 1. rujna 2025. godine iznosi 1.004,87 eura.

Ona je rasla 326 eura od 2016. godine, istaknuo je premijer, podsjetivši kako se osnovica prije početka mandata ove Vlade, od siječnja 2012. do 2016. nije mijenjala.

Povrh toga, u mandatima ove Vlade unaprijeđena su i ostala materijalna prava, poput božićnice i regresa, sa 166 na 300 eura, dara za dijete, sa 66 na 100 eura, uvedeno je i novo pravo, uskrsnica, također od 100 eura, povećana je osnovica za izračun jubilarne nagrade u 2025. s 240 eura neto na 300 eura neto, otpremnina prilikom odlaska u mirovinu i drugih.

Na rast plaća utjecala je i velika reforma sustava plaća u državnom i javnom službama, gdje je skok u prosjeku bio oko 32 posto, zahvaljujući čemu je prosječna bruto plaća u državnom i javnoj službi od siječnja do studenog 2025. iznosila 2.564 eura, što je nominalni rast od 116,3 posto u odnosu na 2016., kada je bila 1.185 eura, ili realni, kada se oduzme inflacija, oko 60 posto.

Cijeli taj proces je omogućio i da niti jedna osnovna plaća danas nije manja od minimalne plaće, naglasio je.

Premijer je također istaknuo kako su vodili računa i o trendu odljeva ljudi iz državne i javne službe u privatni sektor, čime su osigurali da jedan bitan dio visokoobrazovanih službenika i zaposlenika ostane u službama koje imaju važnu javnu funkciju.

"Ovakva ponuda je uravnotežena i na tragu je kontinuiranih povećanja u skladu s proračunskim mogućnostima. Smatramo da je riječ o jednoj kvalitetnoj ponudi, pozivamo partnere na nastavak dijaloga i mogućnost postizanja dogovora o ovim važnim temama koje su na stolu", istaknuo je premijer Plenković.

Pri tome je apelirao i da se gleda cjelina procesa kojeg su zajedno unaprijedili u proteklih 10 godina u kvalitetnom i iskrenom dijalogu.

Posjetio je i kako Vlada mora voditi računa i o privatnom sektoru i svima koji svojim radom pridonose hrvatskom proračunu i gospodarstvu te zauzeti optiku koja je realna i koja omogućuje povećanje, a da pri tome Hrvatska ne dođe u poziciju prekomjernog proračunskog manjka.

Naglasio je i da je Vlada sve ove godine itekako inzistirala na politici odgovornog upravljanja javnim financijama, koju su prepoznali i svi međunarodni financijski akteri, od Europske komisije do agencija za kreditni rejting.

Rast prosječne plaće u studenom

U tom je kontekstu istaknuo je i najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku prema kojima je prosječna neto plaća u studenom iznosila 1.498 eura, što je na godišnjoj razini nominalno više za 9,7 posto, a realno za 5,7 posto.

U odnosu na početak mandata, 2016. godine, kada je prosječna neto plaća iznosila 749 eura, ona je praktički udvostručena, naglasio je premijer.

U istom je razdoblju kumulativna inflacija iznosila 37,3 posto, pa je realni rast plaća oko 45,7 posto.

Taj rast plaća pokazuje da odgovorna ekonomska politika i socijalni dijalog daju konkretne rezultate, a Vlada će voditi računa da se taj trend rasta nastavi s ciljem unaprjeđenja ekonomskog i socijalnog standarda.

Od ostalih gospodarskih tema izdvojio je izvješće Svjetske banke "Business ready" prema kojemu se Hrvatska nalazi pri samom vrhu globalne ljestvice poslovne klime.

Zahvalnost i skrb o hrvatskim braniteljima

Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se i na nekoliko drugih aktualnih tema, a osobiito na niz međunarodnih aktivnosti u proteklome tjednu.

Ovoga tjedna obilježena je 33. obljetnica Vojno-redarstvene operacije Maslenica, jedne od ključnih operacija u Domovinskom ratu, kojom je ponovno omogućeno povezivanje juga i sjevera zemlje. Podpredsjednici Vlade Medved i Božinović tom su prigodom odali počast hrvatskim braniteljima, vojnicima i policajcima koji su podnijeli najveću žrtvu u stvaranju slobodne Hrvatske.

U tom je kontekstu naveo da su jučer potpredsjednik Medved i ministrica Hrstić uručili nove ugovore o provođenju programa preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja za 2026. godinu. Izvijestio je i da je od 2016. godine tim pregledima pristupilo više od 140 tisuća branitelja, čime je taj program postao jednim od ključnih instrumenata ranog otkrivanja bolesti i očuvanja zdravlja braniteljske populacije.

Nova sjednica Hrvatskog sabora

Prošloga tjedna Aktualnim prijepodnevom započela je nova sjednica Hrvatskog sabora, a članovi Vlade odgovarali su na niz zastupničkih pitanja. Na taj način, kazao je premijer, hrvatskoj javnosti približene su brojne politike i konkretni projekti Vlade.

Premijer Plenković u Hrvatskom saboru predstavio je i Izvješće o sastancima Europskog vijeća, posebno onom održanom u prosincu 2025.

I ovom prigodom predsjednik Vlade još jednom je uputio izraze sućuti španjolskom premijeru Sanchezu u povodu strašne željezničke nesreće u kojoj su živote izgubili deseci ljudi, a mnogi su ozlijeđeni.

Obilježen je i Dan socijalnog partnerstva, a u toj je prigodi naglašeno jačanje uloge Gospodarsko-socijalnog vijeća. Premijer Plenković zahvalio je na doprinosu i Krešimiru Severu, koji vodi Vladin Ured za socijalno partnerstvo.

Svjetski gospodarski forum u Davosu

Predsjednik Vlade sudjelovao je ovoga tjedna na Godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, koji se održao u specifičnim okolnostima niza svjetskih kriza, pa i određenih napetosti u transatlantskim odnosima.

Boravak u Davosu premijer je iskoristio za predstavljanje hrvatske gospodarske situacije te njezin napredak u posljednjih deset godina u korištenju svih mogućnosti koje su nam na raspolaganju.

Kada je riječ o pogledu Hrvatske na rješavanje svjetskih kriza, poput okončanja agresije Rusije na Ukrajinu, predsjednik Vlade naglasio je privrženost vrijednostima međunarodnoga prava.

"Evocirali smo iskustva Hrvatske kao žrtve agresije velikosrpskog Miloševićevog režima i svih mogućih paralela koje mogu pomoći Ukrajini prigodom dogovora koji su u tijeku o postizanju mirovnoga sporazuma", poručio je.

Posjet Davosu predsjednik Vlade iskoristio je i za brojne bilateralne susrete s nizom državnima, gospodarstvenika te drugih aktera.

Godišnji sastanak obilježen je i govorom predsjednika Trumpa, a premijer je kazao da je došlo do značajne deeskalacije teme Grenlanda.

Predsjednik Trump napravio je dva koraka natrag – prvi je bio to što je odustao od prijetnje uvođenja novih carina za osam zemalja, a drugi to što SAD ne namjerava koristiti silu ako Danska ne pristane na ponudu da proda Grenland.

Temeljito ćemo proučiti poziv za pridruživanje Odboru za mir

Premijer Plenković osvrnuo se i na novu inicijative predsjednika Trumpa, Odbor za mir, a za pridruživanje je dobila poziv i hrvatska Vlada.

"Mi smo kazali vrlo jasno američkim partnerima da im zahvaljujemo na tom pozivu i da ćemo ga temeljito proučiti, s obzirom da je on u smislu opsega svojih djelatnosti dosta širi od onoga što je inicijalno bilo predviđeno rezolucijama Ujedinjenih naroda kada je riječ o nastavku angažmana vezanoga za obnovu Gaze", istaknuo je.

Dodao je da sve inicijative koje pridonose miru i stabilnosti valja načelno pozdraviti, a neke ovako inovativne treba dobro analizirati i vidjeti implikacije sa svih aspekata, uključujući i međunarodnopravne implikacije ovakve praktički nove međunarodne organizacije.

EU želi i dalje njegovati odnose s SAD-om

U kontekstu transatlantskih odnosa, jučer je u Bruxellesu održan neformalni sastanak Europskoga vijeća na kojem je to bila jedina tema. S obzirom na novosti iz Davosa, situacija je bila nešto drukčija nego u trenutku kada je sastanak sazvan, kazao je predsjednik Vlade.

Konstatirana je praktički unisona potpora Danskoj u vezi sa statusom Grenlanda. Također je konstatirano da sve članice Europske unije žele i dalje njegovati odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama s obzirom na značaj transatlantskih odnosa uopće za globalni poredak.

Primili su na znanje i inicijativu Odbora za mir, s obzirom da je potrebna analiza i da je većina zemalja stavila određene ograde s obzirom na unutarnje procedure, a neke su zemlje kazale da nisu u ovom trenutku spremne sudjelovati u toj inicijativi.

Odlična praksa sustavnog dijaloga države i Katoličke Crkve

Početkom ovoga tjedna održan je redoviti polugodišnji sastanak s Hrvatskom biskupskom konferencijom. Taj je sustavni dijalog države i Katoličke Crkve o nizu pitanja važnima za hrvatsko društvo premijer ocijenio odličnom praksom.

Poseban fokus razgovora bio je na demografiji, s obzirom da je to jedno od najvažnijih pitanja za budućnost i opstanak hrvatskog naroda, kazao je predsjednik Vlade.