Podupiremo stranu slobode, demokracije i međunarodnog prava

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje u Godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, koji je započeo panelom na temu »Redefiniranje mjesta Europe u svijetu«

Uz premijera Plenkovića u panelu su sudjelovali predsjednik Litve Gitanas Nausėda, predsjednik Vlade Belgije Bart De Wever, osnivač i glavni izvršni direktor Mistral AI-a Arthur Mensch te glavna izvršna direktorica ABN AMRO Banke Marguerite Bérard.

Svoju intervenciju predsjednik Vlade započeo je osvrtom na zaključke sa sastanka Europskog vijeća održanog u prosincu, vezane uz financijsku potporu Ukrajini izrazivši zadovoljstvo što je pronađen način nastavka te potpore za iduće dvije godine, i za financiranje obrane i za ukupno funkcioniranje zemlje.

Što se tiče ruskog kontinuiranog pritiska, premijer Plenković ključnim smatra nastaviti snažnu potporu Ukrajini i time poduprijeti stranu slobode, demokracije i međunarodnog prava.

"Za to se zalažemo i zbog toga smo tako snažno podupirali Ukrajinu protekle četiri godine", poručio je dodajući da će mnogi 24. veljače, na 4. obljetnicu agresije, otputovati u Kijev kako bi i na taj način izrazili nastavak podrške toj zemlji.

Europska unija mora biti što je više moguće ujedinjena da bi ostala važan faktor

Premijer Plenković smatra nužnim vratiti u fokus raspravu o mirovnom sporazumu, koja je sada zbog Grenlanda stavljena u drugi plan. No, to su realnosti mijenjajućeg globalnog poretka, dodao je.

Kao što smo nedavno vidjeli, nastavio je, globalna vladavina, međunarodne organizacije i međunarodni poredak kakvog smo poznavali se jako brzo mijenjaju i svi se moraju tome prilagoditi.

"Jedini sigurni način da Europska unija ostane važan faktor jest da pokušamo biti što je više moguće ujedinjeni", poručio je.

Upozorivši kako sve vlade ne pjevaju nužno istu pjesmu dodao je da će, ako je to vidljivo onima koji bi željeli što više podjela u Europskoj uniji, to biti točno ta slaba točka koju traže.

Stoga, sastanak Europskog vijeća sazvan za četvrtak treba pokazati potporu članica Danskoj, a istodobno zadržati razumne i dobre transatlantske odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Uz sve buke u komunikacijskom kanalu, istaknuo je premijer Plenković, Sjedinjene Američke Države su saveznik i prijatelj Europe i nitko među 27 članica Europske unije nije promijenio taj stav.

"Moramo više razgovarati i nalaziti rješenja za globalni poredak", istaknuo je.

Moguć geopolitički pristup daljnjem proširenju Europske unije

Osvrnuo se i na pitanje daljnjeg proširenja Europske unije istaknuvši da je hrvatski stav uvijek bio u korist proširenja, ali i skrenuvši pozornost na potrebu ozbiljne i otvorene rasprave i svježeg pogleda na događanja u nadolazećim godinama.

Hrvatska je posljednja članica koja se pridružila Europskoj uniji, kazao je, a i to je bilo već prije 13 godina, od kada nije bilo daljnjeg proširenja. Uz to, Hrvatska se pridružila NATO-u 2009. godine, što je tada bila važna poruka stabilnosti i osiguranje mira. Upravo je zato hrvatski stav da je važno održati transatlantske odnose.

Smatra da smo došli do trenutka u kojem je moguće da će se promijeniti pristup proširenju. Do sada je taj pristup bio ispunjavanje svih kriterija i ocjenjivanje svake zemlje na temelju vlastitih postignuća.

Sada se možda taj pristup promijeni na potpuno geopolitički pristup proširenju, osobito ako dio mirovnog sporazuma bude brži put Ukrajine prema članstvu u Europskoj uniji, pojasnio je.

Takav bi pristup, dodao je, otvorio put prema članstvu i za naše susjede, zemlje jugoistoka Europe, a za Hrvatsku je strateški važno da te zemlje, osobito Bosna i Hercegovina, iskoriste tu šansu.

Što se tiče ukrajinskog članstva u Europskoj uniji, Plenković je istaknuo da ona ima puno za ponuditi Europi u smislu sigurnosti i obrane, osobito s obzirom na njeno iskustvo u ratu i obrani.

Način donošenja odluka i snaga europskog proračuna

Ta će rasprava, naglasio je, ovisiti i o apsorpcijskoj sposobnosti Europske unije, o čemu se rijetko razgovara, ali je jednako važno.

Pojasnio je da su dva ključna elementa, prvi je način donošenja odluka u Uniji koja bi brojala više od 27 članica, a drugi su proračunske implikacije koje će imati utjecaj onda na sve članice. Dodao je da je taj element potrebno uzeti u obzir i pri pregovorima o novom Višegodišnjem financijskom okviru.

"Riječ je o globalnom trenutku u kojem Europska unija treba biti snažnija, i kada je riječ o industriji, i konkurentnosti, i razvoju umjetne inteligencije, a osobito obrani i sigurnosti, a u tom kontekstu proširenje ne bi trebalo biti zanemareno", poručio je.

Rusija želi rehabilitirati svoj položaj na međunarodnoj sceni

Što se tiče sankcijskog režima, premijer Plenković smatra da svima treba biti jasno što čini Kremlj.

Naime, pojasnio je, dijalog Sjedinjenih Američkih Država i Rusije o Ukrajini način je da se, za početak, ponovo uspostave odnosi između Washingtona i Moskve.

Drugo, dodao je, Rusija želi biti u poziciji da se postupno rješava raznih sankcijskih režima, a treći je puna rehabilitacija na međunarodnoj sceni.

"To su tri koraka koja su kristalno jasna prema svemu što se događa u posljednjih nekoliko mjeseci u kontekstu pregovora", smatra premijer Plenković.

Istaknuo je da, usprkos svim paketima sankcija koji jesu imali utjecaj na rusku ekonomiju, nije bilo refleksije na političku liniju niti na politički kontekst niti na jačanje opozicije niti na slabljenje režima, a ni na promjenu smjera.