Plenković i Rutte s predstavnicima hrvatske obrambene industrije
Nakon razgovora u Banskim dvorima predsjednik Vlade Andrej Plenković i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte sastali su se s predstavnicima hrvatske obrambene industrije
Sastanku su prisustvovali predstavnici brojnih tvrtki, između ostalih, Agencije Alan, HS Produkta, Sestan-Bucsha, DOK ING-a, Orqe, Đure Đakovića, Končara, Ericsson Nikole Tesle, Čateksa, Odašiljača i veza, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Fakulteta strojarstva i brodogradnje te Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije, koje se bave raznim područjima, od mikroelektronike, preko umjetne inteligencije, satelitske tehnologije, besposadnih letjelica, do proizvodnje zaštitne opreme, eksploziva, pištolja, brodogradnje i brojnih drugih. Cilj ovog sastanka, kazao je premijer Plenković, jest predstaviti glavnom tajniku NATO-a aktivnosti hrvatske obrambene industrije, važnog segmenta hrvatskog gospodarstva.
"Želimo u prvi plan staviti izvoznu orijentaciju kompanija koje su dio klastera", istaknuo je.
Kazavši da su globalne okolnosti u sigurnosnom smislu itekako neizvjesne, premijer je poručio kako stoga ne čudi val ogromnih investicija u obranu.
U tom je kontekstu naveo da je Hrvatska u 2025. godini dosegla izdvajanja od 2,08 posto BDP-a za obranu, odnosno milijardu i 930 milijuna eura.
Od toga je za modernizaciju hrvatskih oružanih snaga izdvojeno 34 posto, dodao je.
Snažnije, sposobnije i interoperabilnije oružane snage
Podsjetio je na obvezu saveznica sa summita u Haagu ove godine o izdvajanju 3,5 posto BDP-a za obranu uz 1,5 posto za s obranom povezane aktivnosti do 2035.
"Naša je ambicija da zajedničkim naporima, jačajući hrvatsko gospodarstvo, a time i mogućnosti većeg fiskalnog prostora kojeg ćemo izdvajati za obranu, učinimo Hrvatsku i njene oružane snage još snažnijima, sposobnijima i interoperabilnijima s našim saveznicima", poručio je predsjednik Vlade.
U tom procesu, dodao je, 100-njak hrvatskih tvrtki iz obrambene industrije, od kojih su mnoge prisutne i na današnjem sastanku, ima važnu ulogu, kao i njihova povezanost sa znanstvenom zajednicom koji pridonose projektima i programima.
Izvozna snaga hrvatske obrambene industrije
Govoreći o izvoznoj snazi hrvatske obrambene industrije, premijer je naveo da je u proteklim godinama prosječan godišnji izvoz bio između 150 i 250 milijuna eura, proizvoda koji spadaju pod izvozni režim vojne opreme, a i preko 400 milijuna eura kada se doda dio koji nije pod istim režimom.
U Klasteru je zaposleno 5.000 radnika, a još 2.000 indirektno, što govori o iznimno potentnom i izvozno orijentiranom sektoru, naglasio je premijer Plenković.
Na današnjem sastanku, naveo je, prisutne su tvrtke koje se bave raznim područjima, od mikroelektronike, preko umjetne inteligencije, satelitske tehnologije, besposadnih letjelica, do proizvodnje zaštitne opreme, eksploziva, pištolja, brodogradnje i brojnih drugih.
Želimo da vaša aktivnost bude prepoznata u okviru cijeloga Saveza, ali i na drugim izvoznim tržištima, poručio je predstavnicima obrambene industrije.
Hrvatska može biti primjer drugim zemljama
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ovom je prigodom poručio kako o izdvajanjima za obranu, u kontekstu njihove važnosti za našu sigurnost, ne treba govoriti kao o potrošnji, već kao o ulaganju u odvraćanje.
"Ako nemamo snažnu obrambenu industriju i suradnji između znanstvenog i gospodarskog sektora, ne možemo očekivati da ćemo čuvati svoju sigurnost", dodao je.
Naglasio je da Rusija troši 40 posto svog proračuna na obrambeni sektor upozorivši kako oni doista to što proizvode žele i iskoristiti.
I on je podsjetio na važnost NATO-ovog dogovora o postizanju izdvajanja 5 posto BDP-a, 3,5 posto za obranu i 1,5 posto za obrambene aktivnosti, do 2035. godine.
"Vi ste nam stoga ključni", poručio je istaknuvši da se obrambena industrija i njeni novi kapaciteti razvijaju kako bi mogla proizvesti sve ono što nam je potrebno.
"Mislim da ovo što Hrvatska radi može biti primjer i drugim zemljama", kazao je.
Dodao je kako nas ukrajinsko iskustvo upozorava da moramo ubrzati svoje djelovanje i posebno u tom kontekstu pozdravio suradnju znanstvene zajednice i gospodarskog sektora kako bi se tehnologija što brže razvijala i kako bismo je mogli primjenjivati u svakodnevnom životu.
Industrija zemalja članica NATO-a je propulzivna i inovativna, istaknuo je, dodajući da ne proizvodimo dovoljno i pozivajući sve prisutne na veću proizvodnju poručivši da će potražnje za te proizvode sigurno biti.