Ključno je postići trajan, pravedan i održiv mir u Ukrajini

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u sastanku na vrhu Koalicije voljnih u Parizu, kojemu je domaćin bio francuski predsjednik Emmanuel Macron

U izjavi za medije, premijer je izvijestio da se na sastanku, kojemu su nazočili i predstavnici Sjedinjenih Američkih Država i ukrajinski predsjednik Volodmir Zelenski, raspravljalo o mirovnim naporima u Ukrajini za okončanje rata, prije svega, za postizanje primirja, a potom i o jednom širem sustavu sigurnosnih jamstava koje bi se ponudile Ukrajini i koje bi trebale spriječiti jednu novu rusku agresiju u budućnosti.

Mnoge zemlje izrazile su spremnost da participiraju u Koaliciji voljnih

Današnji sastanak ocijenio je važnim zato što su mnoge zemlje iskazale spremnost, svaka na svoj način, da participiraju u Koaliciji voljnih.

Neke će, pojasnio je, participirati sa snagama koje bi u slučaju da dođe do prekida vatre i da se postigne dogovor bile u Ukrajini na terenu, a neke druge zemlje, poput Hrvatske, koja neće slati svoje vojnike na ukrajinski teritorij, bi i dalje nastavile davati političku, diplomatsku i vojnu podršku toj zemlji.

Premijer ističe da je najvažnije postići dogovor koji bi omogućio trajan, pravedan i održiv mir. Dodao je da će sada uslijediti daljnji razgovori u Washingtonu, ali i s Rusijom, kako bi se, rekao je, pokušao iskoristiti ovaj politički trenutak koji je učinjen danas u Parizu.

Usvojena Pariška deklaracija

Novinarima je kazao i da je usvojena Pariška deklaracija, pojasnivši da je riječ o političkoj izjavi lidera koji su se okupili danas. Dodao je da se sastoji od pet točaka kojima se iskazuje spremnost da se dovede do kraja rata i ruske agresije i da se dođe do mira. Važnim elementom tu premijer smatra sudjelovanje Sjedinjenih Američkih Država, prije svega u monitoringu prekida vatre koji bi se trebao dogoditi. Zatim tu je i jačanje ukrajinske vojske, što je ocijenio ključnim. Naveo je i odlazak multinacionalnih snaga u Ukrajinu koje bi pomogle održavati taj mir i kasnije, kako je rekao, cijeli taj sustav jamstava koji bi omogućio da se u slučaju nove agresije reagira na način koji bi Ukrajini omogućio dugoročni mir.

Kazao je da su razgovarali i o onome što se naziva "paket prosperiteta", a radi se, pojasnio je, o ukupnoj pomoći za gospodarski razvoj i obnovu Ukrajine, kao i za funkcioniranje ukrajinskog proračuna, bilo da je riječ o redovitim aktivnostima ili financiranju obnove. Bilo je riječi i o ukrajinskim aspiracijama za članstvo u Europskoj uniji.

Podsjetivši da je na Europskom vijeću donesena odluka o 90 milijardi eura zajma pomoći Ukrajini za financiranje u 2026. i 2027., predsjednik Vlade je naglasio da je na današnjem sastanku napravljen još jedan korak u tom mozaiku stabilizacije stanja i potpore zemlji koja je žrtva ruske agresije sada skoro već pune četiri godine.

Upitan što su rekli američki predstavnici na ovom sastanku, premijer je rekao da su Amerikanci spremni raditi na miru i biti posrednik da se dovede do rješenja koje bi zaustavilo rat, a kasnije su spremni investirati i u javnom i u privatnom smislu u Ukrajinu kako bi se oporavila ekonomija ove velike zemlje.

Upitan o onome što sad slijedi, premijer je iskazao uvjerenje da će se u ovom mjesecu sigurno održati bilateralni razgovori između ukrajinskog predsjednika Zelenskog i američkog predsjednika Trumpa. Dodao je i da će se svi svjetski lideri okupiti i na skorašnjem Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu. Kazao je i da je sljedeće izvanredno Europsko vijeće predviđeno za početak veljače u Belgiji, a ako bude potrebno održati još neko u međuvremenu, ono će se održati.

"Intenzitet razgovora o postizanju mira u Ukrajini je ušao u jednu fazu velike dinamike, ali najvažniji preduvjet je da dođe do prekida vatre i da Rusija u konačnici da svoj pristanak na plan od 20 točaka i još 5 dokumenta koji se rade u predstojećim tjednima", ustvrdio je Plenković.

Važno je jedinstvo svih NATO-saveznika i transatlantsko partnerstvo

Premijer je novinarima kazao da na današnjem sastanku nije bilo razgovora o Grenlandu te da je danska premijerka na određeni način, između redaka, naznačila koliko je važno jedinstvo svih NATO saveznika i transatlantsko partnerstvo.

"Za njih je to ne-tema, u smislu da ne dolazi u obzir da se de facto iskazuju pretenzije prema Grenlandu koji je dio Danske. I tu ona ima podršku svih, ne samo ovih nekoliko lidera velikih zemalja koje su dale izjavu, nego svih ostalih unutar NATO-a, a saveznici se trebaju poštovati i poštovati međusobno teritorijalni integritet", rekao je Plenković.

Odgovarajući na pitanja novinara, premijer je kazao i da se ne mogu uspoređivati Venezuela i Grenland, pojasnivši da je u Venezueli jedna sasvim druga situacija jer je, kako je pojasnio, na vlasti ostao Maduro koji je praktički izgubio izbore, istaknuvši lošu ekonomsku i socijalnu situaciju u toj zemlji, kao i dominantnu ulogu kartela koji se bave proizvodnjom, distribucijom i plasiranjem droge na američko tržište.

"S druge strane, naravno sve ograde u smislu međunarodnog pravnog aspekta ovakve intervencije koja se dogodila, ali nije to baš za usporediti", zaključio je premijer Plenković.