Sustižemo države koje su u Europskoj uniji dulje od nas
Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković sudjelovao je u konferenciji »Europa u tranziciji – oblikovanje novog VFO-a za nove europske vrijednosti« koju je u Zagrebu organizirao Klub EPP-a u Europskom parlamentu
Domaćini su bili zastupnik i potpredsjednik EPP-a Siegfried Mureșan i Karlo Ressler, koordinator Kluba zastupnika EPP-a u Odboru za proračun Europskog parlamenta.
Valja istaknuti da je ovo drugi ovakav sastanak koji se održava u Hrvatskoj u posljednje dvije i pol godine. Prvi je održan u veljači 2023, a na njemu se govorilo o provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost te Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.
Premijer Plenković je u obraćanju izdvojio da u Hrvatskoj postoje akteri koji u javnom prostoru promiču lažne teze da će sredstva Europske unije "nestati". Europska komisija je pak predložila sedmogodišnji proračun vrijedan dva bilijuna eura.
"Za one koji vjeruju da europski fondovi 'neće postojati' mali podsjetnik – raspravlja se o dva bilijuna eura za razdoblje sljedećeg sedmogodišnjeg ciklusa", poručio je premijer.
Uspješno korištenje novca Europske unije
Hrvatska je realizacijom brojnih projekata u infrastrukturi pokazala da uspješno apsorbira razne EU omotnice. U potpunosti smo iskoristili sredstva iz prethodnog VFO-a, za obnovu Zagreba i Banovine od potresa uspješno je utrošen novac iz Europskog fonda solidarnosti, a među vodećima smo i u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
"Zahvaljujem svima koji rade na tim programima i provedbi, ključno je da se sredstva inteligentno iskoriste", dodao je.
U Hrvatskom saboru jučer je održana rasprava o Državnom proračunu – najvećem koji je Hrvatska ikad imala. "Što se tiče rashoda, oni su nešto manji od 40 milijardi eura, prihodi su pak nešto manji od 36 milijardi eura. Kada pogledam, dakle, prvi proračun koji smo predstavili još 2016., povećanje je to od 150 posto. Hrvatski BDP kontinuirano raste", naglasio je.
Hrvatski je BDP po glavi stanovnika, nastavio je, porastao s 11 tisuća eura na 22 tisuća eura. "Europski proračunski instrumenti pomažu nam da sustignemo razinu razvoja zemalja koje su se pridružile Europskoj uniji prije Hrvatske", dodao je.
Hrvatska je jedina koja je u europodručje i Schengen ušla isti dan
U kontekstu gospodarskog rasta, podsjetio je da je da je Hrvatska 2016. bila na oko 61 posto razvoja prosjeka EU-a gledajući BDP po glavi stanovnika, dok krajem ove godine Hrvatska bilježi 78 posto. Time smo prestigli neke države koje su ušle u EU prije nas.
"Dokaz da se isplatila naša politika stavljanja dublje europske integracije na prvo mjesto prioriteta naše Vlade", izdvojio je.
Podsjetio je također na to da je Hrvatska jedina država koja je u eurozonu i Schengen ušla isti dan. "To, osim Hrvatske, nitko nije uspio", dodao je.
Govoreći o novom VFO-u, kazao je da iz hrvatske perspektive ne možemo gledati na proračun kao države članice osnivačice te one koje su desetljećima profitirale od poljoprivrednih politika, kohezijske politike, koje su gradile svoju infrastrukturu fondovima EU-a te se u smislu klimatskih promjena prilagodile mnogim politikama.
"Ribarstvo je, primjerice, važan dio našeg gospodarstva i naša optika nije ista. Cilj je moje Vlade u potpunosti uzeti u obzir novo okruženje i nove prioritete", poručio je premijer Plenković.
Važno je da EU nađe rješenja i za prihodovni stranu proračuna, napomenuo je premijer, podsjetivši na rasprave iz 2020.
"Prvi izazov bit će kako financirati Ukrajinu u 2026. i 2027. Potrebno je 130 milijardi eura za ove dvije godine. Kad pogledate količinu novca - to je puno", rekao je, poručivši da je uvjeren da će se rješenje pronaći.
Europski proračun: u plusu smo 18 milijardi eura
Što se tiče Hrvatske, i dalje nam je potrebna velika podrška u koheziji i poljoprivredi. Podsjetio je i da je mnogo učinjeno u politikama jednakomjernog regionalnog razvoja. Kao ciljeve je izdvojio razvoj cestovne, energetske i digitalne infrastrukture, investicije u malo i srednje poduzetništvo i vodne sustave.
Hrvatska je, kada je riječ o EU proračunu, trenutačno u plusu od oko 18 milijardi eura, dakle toliko smo više povukli nego uplatili novca.
"To je golema poluga za razvoj zemlje i to smo učinili vrlo pametno", napomenuo je, dodavši da Hrvatska ubrzava u sustizanju zemalja koje su više razvijene i EU su ušle prije nas.
Govoreći o trenutnoj situaciji u Europi i svijetu, premijer Plenković je poručio da je potrebno ojačati ulogu Europe u vanjskoj politici, sigurnosti i obrani.
"Ovo pitanje nije dio naše današnje rasprave, ali siguran sam da će biti dio rasprave unutar EPP-a i tu bismo trebali ojačati našu poziciju na međunarodnom planu", dodao je.
Na kraju je premijer Plenković zahvalio svima na sudjelovanju u konferenciji te izrazio zadovoljstvo time što je za događaj ponovno odabrana Hrvatska.