Uz odgovornu fiskalnu politiku radimo na dobrobit građana i gospodarstva

Na dnevnom redu Vladine sjednice našao se nacrt proračunskog plana za 2026, koji potvrđuje kontinuitet odgovorne fiskalne politike, gospodarsku stabilnost i snažno integriranje u Europsku uniju

Proračunski manjak za iduću godinu planiran je na 2,9%, i to u kontekstu snažnog ulaganja u obranu, energetsku sigurnost, demografiju, obrazovanje, zdravstvo, prometnu infrastrukturu te podizanje standarda građana.

Premijer Plenković naglasio je da Hrvatska i dalje ima investicijski rejting na razini A po sve tri svjetske agencije.

Ovakav proračunski plan šalje poruku da i dalje jačamo otpornost, ulaganja u ljude i moderniziranje i transformiranje države, a sve s ciljem podizanja kvalitete života naših građana, jačanja hrvatskog gospodarstva i vođenja odgovorne fiskalne politike, poručio je.

Važni zakoni koji uređuju gradnju i sprečavaju devastaciju

Govoreći o drugim točkama s današnje sjednice Vlade izdvojio je i tri velika i važna zakona iz domene graditeljstva i prostornog uređenja - Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu.

Ti su zakoni, istaknuo je, ključni za pravilno planiranje, sigurno građenje i učinkovitu upotrebu prostora, a njihova primjena pridonijet će zaštiti javnog interesa, sigurnosti građana i kvaliteti života u zajednici.

Dodao je kako je cilj tih zakona unaprijediti mehanizme sprječavanja svih aktivnosti kojima se devastiraju prostorne, krajobrazne, kulturne i prirodne vrijednosti, a osobito suzbiti nezakonite gradnje.

Donošenje ovih zakona pozitivno utječe na ulaganje u graditeljstvo, ali i u druge gospodarske grane, s pojednostavljenim i učinkovitim ishođenjem potrebnih dozvola i smanjenjem regulatornih opterećenja.

Nećemo prestati tragati dok ne nađemo i posljednju nestalu osobu iz Domovinskog rata

Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se i na nekoliko aktualnih tema i aktivnosti u proteklome tjednu.

Podsjetio je da su jučer predstavljeni rezultati obavljenih ekshumacija i identifikacija posmrtnih ostataka u masovnim grobnicama na Ovčari kod Vukovara i na Petrovačkoj doli.

Pronađeni su posmrtni ostaci četiriju žrtava iz Domovinskog rata, a među njima su posmrtni ostaci Jean-Michela Nicoliera, francuskog dragovoljca koji je svoju hrabrost pokazao braneći Vukovar, zajedno s hrvatskim braniteljima, kao i posmrtni ostaci Zorislava Gašpara i Josipa Batarela s Ovčare te Dragutina Štica s Petrovačke doli, kazao je premijer.

Istaknuo je da je taj trenutak važan za obitelji poginulih branitelja, zahvalivši potpredsjedniku Vlade Tomi Medvedu i njegovim suradnicima na predanom radu kontinuirano u proteklih devet godina na ovom zahtjevnom procesu pronalaska nestalih iz Domovinskog rata.

Posebno dirljivim opisao je susret s majkom Jean-Michela Nicoliera, gospođom Lyliane Fournier, zahvalivši obiteljima i roditeljima na podršci naporima koje Ministarstvo hrvatskih branitelja i sve druge službe poduzimaju.

"Hrvatska neće prestati tragati za još 1.740 nestalih osoba dok se i posljednja ne pronađe", poručio je premijer izrazivši uvjerenje da će se kroz određeno vrijeme ostvariti novi napreci.

Novi terminal Rijeka Gateway – mediteranska vrata Srednje Europe

Jučer je u Rijeci svečano otvoren novi kontejnerski terminal Rijeka Gateway, a riječ je o velikoj privatnoj investiciji vrijednoj 390 milijuna eura.

Istaknuvši da je terminal državnom cestom 403 izravno povezan s autocestom premijer je kazao da kroz ovakvu investiciju Hrvatska postaje mediteranska vrata srednje Europe i koristi poseban položaj Rijeke koja leži na čak tri transeuropska prometna koridora - koridoru Jadran - Baltik, koridoru Istočni Mediteran - Zapadni Balkan te Mediteranskom koridoru.

Radi se o samo jednom u nizu ulaganja u Rijeku i Primorsko-goransku županiju, naglasio je i izdvojio za primjer drugu cijev tunela Učka, obnovljenu prvu cijev, LNG terminal na Krku, kojem je udvostručen kapacitet.

Jutros se premijer sastao s izvršnom direktoricom Europske agencije za okoliš Leenom Ylä-Mononen, naveo je da je Hrvatska dobila dobre ocjene u Izvješću o stanju okoliša u Europskoj uniji.

Od ostalih tema naveo je da Hrvatska dobro koristi sredstva iz Europskog socijalnog fonda, što je posebno važno za mjere aktivne politike zapošljavanja, za osiguravanje pomoćnika u nastavi, za državne stipendije za studente te za program Zaželi.