Nakon 17 godina uvodi se temeljno vojno osposobljavanje
Vlada je uputila u saborsku proceduru konačne izmjene i dopune Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske kao odgovor na promijenjene sigurnosne okolnosti
Rebalans proračuna: prihodi veći 30 milijuna eura, rashodi manji za 223 milijuna eura
Vlada je na 118. sjednici predložila rebalans proračuna za ovu godinu, pri čemu će prihodi ostati na razini od 33 milijarde eura, uz povećanje od tek oko 30 milijuna eura u odnosu na izvorni proračun, dok će se rashodi smanjiti za 223 milijuna eura, s 37 na 36,8 milijardi eura.
Pritom, ukupni manjak na razini državnog proračuna smanjuje se s četiri milijarde eura na 3,8 milijardi eura, izvijestio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.
Kada je riječ o izvanproračunskim korisnicima, prije rebalansa planiran je bio njihov konsolidirani manjak od 161 milijun eura, dok se rebalansom planira višak od 94 milijuna eura.
Primorac je napomenuo i da se rashodi iz izvora koji utječu na deficit smanjuju za 454 milijuna eura, dok se rashodi iz EU-ovih i ostalih izvora povećavaju za 231 milijun eura. Rekao je i da je ovo u skladu s najavama prebacivanja određenih projekata, koji će tako sada biti financirani iz EU-ovih izvora, a inicijalno su bili planirani u državnom proračunu.
Istaknuo je da je cilj rebalansa bio uskladiti proračunske stavke s odlukama koje su se donosile nakon donošenja samog proračuna.
Više od milijardu eura za građane i umirovljenike
U tom kontekstu, rekao je Primorac, ključna obilježja rebalansa su više od milijardu eura za građane i umirovljenike, u vidu povećanja mirovina, izdvajanja za plaće zaposlenih u državnim i javnim službama, a tu su i socijalne i porodiljne naknade.
Spomenuo je i 286 milijuna eura realociranih na EU-ove fondove i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), a riječ je o projektima jačanja obrambene otpornosti, sigurnosti, civilne zaštite, kao i onih koji se tiču održivog upravljanja vodama.
Nadalje, dodatnih 55 milijuna eura se odnosi na deveti paket mjera zaštite standarda građana i konkurentnosti gospodarstva, što između ostalog uključuje osiguravanje cjenovno pristupačne energije, kao i ciljane potpore najugroženijim građanima.
Deficit konsolidirane opće države planira se na razini 2,9 posto BDP-a ili 2,7 milijardi eura, pri čemu je ministar apelirao i na jedinice lokalne i regionalne samouprave na odgovorno upravljanje financijama, s obzirom na polugodišnju informaciju o manjku lokalne države od 333 milijuna eura.
S obzirom na očekivani deficit i prognoziranu stopu gospodarskog rasta u ovoj godini od 3,3 posto, očekuje se daljnje smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u, s 57,6 u 2024. na 56,9 posto BDP-a u ovoj godini, kazao je Primorac.
Promjene planiranog iznosa zaduživanja i otplate glavnica državnog duga
U saborsku proceduru upućen je i Konačni prijedlog izmjena i dopuna zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2025. godinu, kojim se mijenja planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, kao i planirani iznos tekućih otplata glavnica državnoga duga.
Tako, planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu povećava se za 305,5 milijuna eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 8,9 milijardi eura, dok se planirani iznos tekućih otplata glavnica državnoga duga smanjuje za 146,8 milijuna eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 6,3 milijarde eura.
Što se tiče izvanproračunskih korisnika, planirani iznos zaduživanja povećava se za 16,1 milijun eura i iznosi ukupno 423 milijuna eura, dok se planirani iznos tekućih otplata glavnica državnoga duga povećava za 9,4 milijuna eura i iznosi ukupno 241 milijun eura, izvijestio je Primorac.
Ministarstvo zdravstva će sanirati goruće dugove veledrogerijama
Prijedlogom rebalansa ovogodišnjeg državnog proračuna Ministarstvo zdravstva u plusu je oko 154 milijuna eura, a ministrica Irena Hrstić poručila je da će se tim novcem u prvom redu sanirati dugovi prema veledrogerijama.
"Ministarstvo zdravstva uspjet će sanirati goruće dugove prema veledrogerijama", rekla je Hrstić nakon sjednice Vlade na kojoj je predložen rebalans proračuna.
U prethodnom planu za ovu godinu proračun Ministarstva zdravstva iznosio je 4,83 milijarde eura, dok je novim planom predviđeno 4,98 milijarde eura. Riječ je o plusu od oko 154 milijuna eura.
"Ne možemo standardno govoriti o proračunskim dobitnicima i gubitnicima, ali ako govorimo o plusu Ministarstva zdravstva, to podrazumijeva rasprave i dogovore oko dugova veledrogerija o kojima smo govorili prije jedno mjesec dana", kazala je ministrica.
Napomenula je i da je njezino ministarstvo ostvarilo određene uštede i to, rekla je, primarno po onim projektima za koje ne očekuju da će biti realizirani do kraja godine nego im se prebacuje financiranje na sljedeću godinu.
Temeljno vojno osposobljavanje trajat će dva mjeseca
Vlada je sa sjednice Saboru uputila Konačne izmjene i dopune Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, a potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić naglasio je da se nakon 17 godina od ukidanja obveznog služenja vojnog roka uvodi temeljno vojno osposobljavanje.
Na temeljno vojno osposobljavanje se upućuje novaka u kalendarskoj godini u kojoj navršava 19 godina života, iznimno i stariji, a najkasnije do isteka 30 godine te novaci koji se dragovoljno prijave.
Žene vojne obveznice ne podliježu toj obvezi, ali mogu pohađati dragovoljno temeljno vojno osposobljavanje.
Temeljno vojno osposobljavanje trajat će dva mjeseca i provodit će se na tri lokacije - Knin, Slunj i Požega, do pet naraštaja godišnje, do 800 ročnika po naraštaju, naveo je Anušić.
Osobama koje zbog vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u OS RH dopušten je prigovor savjesti i obavljaju poslove u civilnoj zaštiti i u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Civilna služba u civilnoj zaštiti traje tri mjeseca, a u JLS četiri mjeseca, jer ti polaznici provode 8 sati civilne službe, a ne 24 sata u službi kao polaznici civilne zaštite, istaknuo je ministar.
Detaljnije propisana odredba koja se odnosi na prednost pri zapošljavanju
U odnosu na tekst koji je raspravljen u prvom čitanju u Hrvatskom saboru, naveo je Anušić, kod kategorije osoba koje se oslobađaju obveze temeljnog vojnog osposobljavanja je i novak službenik pravosudne policije koji je podnio zahtjev za oslobađanje, a detaljnije je propisana odredba koja se odnosi na prednost pri zapošljavanju.
Ostvarit će ju nezaposlena osoba koja je završila temeljno vojno osposobljavanje ili dragovoljno vojno osposobljavanje i razvrstani pričuvnik koji se zapošljavaju na neodređeno vrijeme, pod jednakim uvjetima, u državnim tijelima te upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Propisuje se i da se obveznik mora javiti na mjesto i u vremenu utvrđenom pozivom, a ako se ne odazove ili ne opravda izostanak, nadležno tijelo pokrenut će prekršajni postupak i može mu biti izrečena novčana kazna.
Upućivanje osoba u civilnu službu određuje se u skladu s kriterijima i stečenim vještinama i kompetencijama u području zaštite i spašavanja, protupožarne zaštite i pružanja prve pomoći.
Predlaže se i odredba da osoba koja civilnu službu obavlja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ima pravo na novčanu naknadu.
Mišljenje Odbora za obranu Ministarstvu obrane za nabavu koja premašuje 15 milijuna eura
Predlaže se i da Odbor za obranu Hrvatskoga sabora daje mišljenje Ministarstvu obrane o nabavi za vrijednosti veće od 15 milijuna eura prije pokretanja postupka nabave, dok o postupcima nabave za vrijednosti od 5 do 15 milijuna eura MORH podnosi izvješće Odboru za obranu do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu proračunsku godinu.
Statusna prava i obveze ročnika na temeljnom vojnom osposobljavanju, njihova plaća i materijalna prava uređena su izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
Mjesečno će primati plaću u visini od 90 posto plaće za vojnika što iznosi oko 1100 eura, a dva mjeseca temeljnog vojnog osposobljavanja upisat će im se i u radni staž.
Izmjenama zakona predlaže se i potpora djelatnoj vojnoj osobi koja u mjestu službe nema riješeno stambeno pitanje i mlađa je od 45 godina života u gradovima na čijem području je teritorijalni razmještaj Hrvatske vojske, kao što su Knin, Benkovac, Gospić, Petrinja, Našice, ubuduće Beli Manastir, naveo je Anušić.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodu sjednice istaknuo je da da su izmjene tih zakona odgovor na promijenjene sigurnosne okolnosti na koje svi diljem Europe traže odgovore.
Brži pristup elektroničkim dokazima u istragama
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je Prijedlog zakona o prekograničnom pribavljanju elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima, koji je s Vlade upućen Hrvatskom saboru.
Cilj Prijedloga zakona o prekograničnom pribavljanju elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima je olakšati i ubrzati pristup elektroničkim dokazima koji se upotrebljavaju za istragu i kazneni progon kaznenih djela, neovisno o tome gdje se podaci nalaze.
"Do sada se ta suradnja odvijala uz obvezno posredovanje nadležnih pravosudnih tijela država članica, a ovim Prijedlogom države članice će pribavljati podatke izravno od pružatelja usluga u drugoj državi članici", objasnio je ministar Habijan.
Središnje tijelo koje će osiguravati primjenu ovog zakona, koji se odnosi na obveze pružatelja usluga, je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), dok će ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa biti koordinativno tijelo koje pruža pomoć domaćim tijelima i tijelima drugih država članica u ostvarivanju pravosudne suradnje.
Zbog migrantskih rizika časnik za vezu Hrvatske i u Sjevernoj Makedoniji
Vlada je donijela i Odluku o upućivanju policijskog časnika za vezu Republike Hrvatske u Sjevernu Makedoniju radi potrebe učinkovitijeg upravljanja brojnim migracijskim i sigurnosnim rizicima.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović naveo je da MUP već ima akreditirane policijske časnike za vezu u Bosni i Hercegovini i Srbiji, a temeljem današnje Vladine odluke omogućit će se da policijski časnik koji se trenutno nalazi na mandatu u Srbiji nerezidentno obavlja navedene poslove i u Sjevernoj Makedoniji.
S obzirom na to da se Sjeverna Makedonija nalazi na aktivnom zapadno-balkanskom migracijskom pravcu, Hrvatska ima interes daljnjeg jačanja suradnje s tom zemljom, dodao je.
U studenome prijevremeni izbori u Đakovu
Na sjednici je donesena i Odluka o raspisivanju prijevremenih izbora za članove Gradskog vijeća Grada Đakova.
"Obzirom da se Gradsko vijeće Grada Đakova nije uspjelo konstituirati niti iz trećeg pokušaja - konstituirajuće sjednice održane su 18. lipnja, 15. srpnja i 11. kolovoza 2025. godine - izrađen je Prijedlog odluke o raspisivanju prijevremenih izbora za članove Gradskog vijeća Grada Đakova", kazao je ministar Habijan.
Krajnji rok za održavanje prijevremenih izbora je 9. studeni (nedjelja) ove godine, a upravo je za taj dan predloženo i održavanje prijevremenih izbora.
Potpora Hrvatima u Bosni i Hercegovini
Vlada je predložila Hrvatskome saboru da prihvati Izvješće o provedbi Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini za 2024.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je da Izvješće za prošlu godinu sadrži politički kontekst, vanjskopolitičke i diplomatske aktivnosti te aktivnosti i projekte nadležnih tijela koji su usmjereni na unaprjeđenje položaja i kvalitete života Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao i osiguravanje uvjeta za njihov ostanak u zemlji te njihov društveni i kulturni razvoj.
U Izvješću je istaknuto i kako je u zagovaranju europskog puta Bosne i Hercegovine, Hrvatska imala ključnu ulogu u donošenju odluke Europskog vijeća, od 22. ožujka 2024. o otvaranju pristupnih pregovora između Europske unije i Bosne i Hercegovine.
Izvor: Hina/Vlada