WhatsApp

Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Kijev | 23. 7. 2014.

Javljanje za Dnevnik HTV-a iz Kijeva

Kao član delegacije EPP-a koja je posjetila Ukrajinu, Plenković je sudjelovao u razgovorima s ukrajinskim vlastima o stabilizaciji i cjelovitosti zemlje, sankcijama EU Ruskoj Federaciji i europskom putu Ukrajine

U javljanju iz Kijeva za središnji Dnevnik HTV-a zastupnik Plenković objasnio je da je u izaslanstvu Europske pučke stranke, zajedno s predsjednikom EPP-a Josephom Daulom i predsjednikom Kluba zastupnika EPP-a Manfredom Weberom, održao niz razgovora s ukrajinskim premijerom Jatsenjukom, predsjednikom parlamentom Turčinovim i brojnim ministrima.

Istaknuo je da je atmosfera u Ukrajini vrlo slična događajima u Hrvatskoj 1991. te da su situacija na istoku zemlje, aneksija Krima, rušenje malezijskog civilnog zrakoplova te dvaju ukrajinskih vojnih zrakoplova izuzetno zabrinjavajući i znak za uzbunu. Ukrajina očekuje jasnu potporu Europske unije i nastavak daljnjih pritisaka prema Ruskoj Federaciji, koja podupire pobunjenike oružjemi ljudstvom.

Naglasio je da je za Europsku pučku stranku važno da se uspostavi stroga kontrola granice s Ruskom Federacijom. Dodao je da se paket restriktivnih mjera što ga je najavila njemačka kancelarka Angela Merkel sastoji od sankcija u financijskom sektoru u pogledu roba s dvojnom namjenom, suspendiranja aktivnosti  Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i niza drugih sektorskih mjera.

Plenković je pojasnio da se u Ukrajini trenutno odvijaju tri paralelna procesa. Prvi je provedba mirovnog plana predsjednika Porošenka, drugi je operacija vojno-antiterorističkog karaktera na istoku zemlje, a treći podrazumijeva cijeli niz međunarodnih napora uz potporu EU i OESS-a da se uspostavi mirno rješenje koje je u interesu svima. Dodao je da je trenutna situacija u Ukrajini za EU i njezinu vanjsku politiku  pitanje vrijednosti, poštivanja međunarodnog prava i teritorijalnog integriteta, odnosa  sa strateškim partnerima, vanjske i energetske politike te politike proširenja.

Plenković je najavio da će osobno imati posebnu odgovornost kao budući šef Delegacije Europskog parlamenta za odnose s Ukrajinskim parlamentom, Vrhovnom Radom, u provedbi Sporazuma o pridruživanju, koji je bio jedan od glavnih koraka europskog puta Ukrajine u posljednjih nekoliko mjeseci.

Govoreći o perspektivi europskog puta Ukrajine, Plenković je rekao da će se put Ukrajine i drugih zemalja jugoistočne Europe prema EU nastaviti, ali da daljneg proširenja neće biti u mandatu aktualne Europske komisije. Istaknuo je da Ukrajini treba omogućiti europski put te  potpunu transformaciju, izgradnju državnih institucija i teritorijalnu cjelovitost. Podsjetio je da je Ukrajina bila treća zemlja koja je priznala Hrvatsku u studenome 1991. Stoga treba podržati europsku perspektivu Ukrajine kao najvećeg teritorija na europskom kontinentu s 46 milijuna stanovnika. To je put koji su izabrali i sami Ukrajinci, poručio je Plenković.