Nov proračunski okvir za kvalitetniji život naših građana
U uvodnom dijelu Vladine 103. sjednice premijer Andrej Plenković je predstavio Odluku o proračunskom okviru za razdoblje 2026–2028.
Rashodi utvrđeni tom odlukom povećavaju se u 2026. godini u odnosu na 2025. za 2,1 milijardu eura, na 30 milijardi i 821 milijun eura.
Razlog povećanja rashoda je prije svega povećanje životnog standarda, ulaganje u infrastrukturu, jačanje sigurnosti društva, rast mirovina i mirovinskih primanja, demografske mjere, unaprjeđenje kvalitete stanovanja kroz Nacionalni plan stambene politike, plaće zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama, naknade u sustavu zdravstva i socijalne skrbi, ulaganje u obranu i modernizaciju Hrvatske vojske, ulaganja u željezničku, cestovnu i vodnokomunalnu infrastrukturu.
Rashodi koji su utvrđeni za 2027. u odnosu na 2026. rast će za 470 milijuna eura, dok se rashodi utvrđeni za 2028. smanjuju okvirno za 314 milijuna eura uslijed očekivanog završetka ili približavanja kraju projekata obnove od potresa.
Istaknuo je da Hrvatska ovakvim proračunskim limitima i dalje ostaje, zahvaljujući politici Vlade, odgovorna u upravljanju javnim financijama koje je omogućilo i proračun u okviru deficita do 3 posto, smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u, rast kreditnog rejtinga te rast proračunskih rashoda sukladno ratu BDP-a.
U tom je kontekstu podsjetio da je rast BDP-a u prošloj godini bio 3,9 posto, a za ovu godinu se očekuje rast od oko 3,2 posto.
Europsko vijeće o ulaganjima u obranu, Ukrajini, Bliskom istoku, gospodarstvu i konkurentnosti
Premijer Plenković osvrnuo se i na međunarodne aktivnosti te druge aktualne teme u proteklome tjednu.
Na jučer održanom sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu glavne teme bile su pitanja obrane, osobito u svjetlu preuzetih obveza na summitu NATO-a o izdvajanju 3,5 posto BDP-a za obranu do 2035. godine, plus 1,5 posto za investicije povezane s obranom koje mogu biti korištene i u civilne svrhe.
S obzirom na aktualne globalne okolnosti, smatramo da je logičan fokus u okviru NATO-a i partnera unutar Europske unije na veća izdvajanja za obranu, poručio je premijer Plenković.
Podsjetio je da je u mandatima ove Vlade Hrvatska već do sada znatno povećala izdvajanja za obranu, koja su više od 300 posto povećana u odnosu na 2016. godinu.
I prije NATO-ove odluke iz Haaga, Hrvatska je odlučila da će do 2027. izdvajati 2,5 posto BDP-a za obranu, a do 2030. 3 posto. Tako da se cilj od 3,5 posto do 2035. čini realnim, dodao je naglasivši kako to neće biti nauštrb izdvajanja za druge potrebe, osobito socijale, zdravstva, školstva i svih drugih javnih potreba.
Izbjegavanje civilnih žrtava i dostava humanitarne pomoći u Gazi
Na jučerašnjem sastanku Europskog vijeća razgovaralo se i o stanju na Bliskom istoku, osobito o odnosima Irana i Izraela te teškoj humanitarnoj situaciji u Gazi.
Izraelu su upućene poruke da se izbjegavaju civilne žrtve i da se omogući dostava humanitarne pomoći ljudima u Gazi.
Ponovljena je i snažna podrška Ukrajini, uz sudjelovanje predsjednika Zelenskog na sastanku video vezom.
Razgovaralo se i o ekonomskim temama povezanim s novim Višegodišnjim financijskim okvirom te s konkurentnosti europskog gospodarstva, kao i o pitanjima energetike.
Europska unija ovisna je o uvozu energenata, uvozi više od 90 posto nafte, gotovo 90 posto plina i preko 60 posto ugljena. Zbog toga je izrazito važno nastaviti s energetskom tranzicijom i obnovljivim izvorima energije na način koji uvažava specifičnosti svake zemlje i koji će omogućiti daljnji gospodarski rast.
Podrška na europskom putu Bosne i Hercegovine i ostalih zemalja zapadnog Balkana
Na inicijativu Hrvatske jučer se raspravljalo i o pitanjima vezanim za jugoistok Europe. U fokus su stavljene zemlje koje su Hrvatskoj najbliže, šest država koje vide svoju europsku perspektivu, s osobitim naglaskom na pitanje Bosne i Hercegovine.
Očekuje se napredak oko usvajanja Plana rasta i oko imenovanja glavnog pregovarača te stvaranja pretpostavki s usvajanjem preostalih zakona kako bi Bosna i Hercegovina na međuvladinoj konferenciji otvorila pregovore.
Najavio je da će se najesen, nakon što Europska komisija objavi redovita izvješća o napretku za svaku zemlju, ponovno vratiti na ovu temu, a u prosincu će se održati i sastanak na vrhu između Europske unije i zemalja zapadnoga Balkana.
Hrvatska donira milijun eura godišnje za osiguravanje cjepiva za 500 milijuna djece diljem svijeta
Premijer Plenković u Bruxellesu je sudjelovao i na globalnom sastanku na vrhu pod nazivom "Zdravlje i blagostanje kroz cijepljenje", GAVI-ja, Globalnog saveza za cjepiva.
Cilj je provođenje imunizacije u onim zemljama gdje su zdravstveni sustavi slabiji.
Hrvatska će u idućih šest godina godišnje donirati milijun eura kako bi se osiguralo cjepivo za 500 milijuna djece i najranjivijih skupina u onim državama gdje procijepljenost nije zadovoljavajuća, čime će se spasiti brojni životi, osobito djece, diljem svijeta.
Jačanje odnosa Hrvatske i Indije
Od ostalih međunarodnih aktivnosti izdvojio je posjet indijskog premijera Modija Hrvatskoj prošloga tjedna, koji je bio prvi službeni posjet jednog indijskog premijera našoj zemlji.
Radi se o velikoj i važnoj poruci, kazao je premijer, jer je posjet premijera najmnogoljudnije zemlje na svijetu važan signal u jačanju bilateralnih odnosa.
Taj je posjet osobito važan i zbog inicijative Indija - Bliski istok - Europa, ekonomskog koridora koji Indija želi intenzivirati.
Posebnu ulogu u tom procesu vide upravo u Hrvatskoj, istaknuo je premijer Plenković.
Važan sporazum o pograničnim mostovima između Hrvatske i Slovenije
Ranije ovoga tjedna premijer Plenković posjetio je Sloveniju gdje je sa svojim slovenskim kolegom Golobom Sporazum o građenju, upravljanju i održavanju pograničnih mostova.
Radi se o vrlo važnom sporazumu koji se odnosi na 23 prekogranična mosta preko Kupe, Sutle, Drave i Mure, a koji će olakšati život građanima s jedne i druge strane granice.
Razgovarali su i o nizu drugih tema, poput Nuklearne elektrane Krško, trgovinske razmjene, turizma te rješavanja drugih otvorenih pitanja.
Najnoviji podaci o zaposlenosti: milijun i 780 tisuća zaposlenih, oko 70 tisuća nezaposlenih
Prošloga tjedna FINA je najboljim poduzetnicima dodijelila nagrade Zlatna bilanca, a premijer Plenković u tom je kontekstu naveo kako su hrvatski gospodarstvenici u prošloj godini ostvarili 170 milijardi eura dobiti, što je ocijenio impresivnim.
Od prve godine mandata ove Vlade broj poduzetnika se u Hrvatskoj povećao za 50 tisuća, s otprilike 110 na 160 tisuća, dok je u poduzetništvu trenutno zaposleno preko milijun ljudi. Uz to, Hrvatska više izvozi nego što uvozi, kazao je premijer Plenković.
Dodao je da je ukupan broj osiguranika u Hrvatskoj milijun i 780 tisuća, dok je broj nezaposlenih na oko 70 tisuća.
Jačanje sustava Domovinske sigurnosti, osobito vatrogasnog sustava
Osvrnuo se i na nekoliko požara prošloga tjedna u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji su ugašeni uz velike napore vatrogasnih postrojbi i zračnih vatrogasnih snaga.
U tom je kontekstu istaknuo jačanje cijelog sustava Domovinske sigurnosti, a u Divuljama je održan sastanak o početku protupožarne sezone.
U protekle četiri godine u vatrogasni sustav uloženo je 634 milijuna eura, a u ovoj godini dodatnih 55 milijuna eura za nabavu vozila i opreme, naveo je premijer.
Jučer su identificirana nova dva tijela žrtava iz Domovinskog rata na lokaciji Petrovačka Dola.
Premijer Plenković naglasio je da Hrvatska i dalje traga za 1.744 nestale osobe, a od toga ih je 332 na području Vukovara.
Ostvarili smo znatne napore zahvaljujući, prije svega, vodstvu Ministarstva hrvatskih branitelja koje je do sada u našem mandatu identificiralo čak 319 osoba, a pretraženo je milijun kvadratnih metara terena na 420 lokacija diljem Hrvatske, naveo je predsjednik Vlade.
Promjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju na korist osiguranika
Vlada je u Sabor uputila konačni prijedlog Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji stupa na snagu 1. kolovoza, a kojim se mijenja obvezno zdravstveno osiguranje po tri osnove. Jedna je osobni pristup HZZO-u, druga je povećanje mjesečnog iznosa naknade plaće iz obveznog zdravstvenog osiguranja za vrijeme privremene nesposobnosti za rad i treća je pravo na naknadu za troškove prijevoza za osobe koje tu naknadu koriste.
Prijedlogom zakona se od obveze javljanja HZZO-u jednom u tri mjeseca nezaposlenih osoba koje nisu prijavljene na HZZ, a kojima je utvrđen status u obveznom zdravstvenom osiguranju, izuzimaju osobe s invaliditetom s trećim ili četvrtim stupnjem težine invaliditeta, za vrijeme korištenja prava na rodiljne i roditeljske potpore te ako osoba zbog svog zdravstvenog stanja ili drugog opravdanog razloga nije u mogućnosti osobno pristupiti.
"Dakle, rade se iznimke od osobnog pristupa HZZO-u na način da osoba koja je na rodiljnoj i roditeljskoj potpori, ako zbog zdravstvenog stanja ili drugog opravdanog razloga nije u mogućnosti pristupiti HZZO-u, ona je iznimka od pravila i ono što se promijenilo da one osobe koje imaju status osobe s invaliditetom, kojima je utvrđen drugi i treći stupanj težine invaliditeta, isto nema obvezu osobnog pristupa HZZO-u", poručila je ministrica zdravstva Irena Hrstić.
Povećava se i najniži mjesečni iznos naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad sa 110 na 353 eura, odnosno najveći mjesečni iznos s 565 na 995 eura. Na 353 eura se povećava i naknada osiguranicima koji nemaju devet mjeseci neprekidnog radnog odnosa ili 12 mjeseci s prekidima zadnje dvije godine, a završili su na dugotrajnom bolovanju.
Omogućuje se i plaća u 100 posto od osnovice za njegu oboljelog djeteta do sedme godine života, a naknada za troškove prijevoza u zdravstvene svrhe utvrđuje se u visini 0,025 posto od proračunske osnovice po kilometru između adrese osobe i ugovornog subjekta Zavoda ili ustanove u inozemstvu.
Zakon o logopedskoj djelatnosti i izmjene Zakona o udžbenicima
U Sabor je upućen i konačni prijedlog Zakona o logopedskoj djelatnosti kojim se propisuje da tu djelatnost može obavljati magistar logopedije koji ima odobrenje Komore za samostalni rad, a koja se obnavlja svakih šest godina, i upisan je u Registar. Hrvatsku komoru logopeda osnovat će Ministarstvo zdravstvo i Hrvatsko logopedsko društvo.
Preciznije je utvrđeno gdje se može obavljati logopedska djelatnost te pod kojim uvjetima, jasnije se utvrđuje prijelazno razdoblje na način da isključivo magistar logopedije može podnijeti zahtjev za obavljanje djelatnosti, a ne svi oni koji su do sada istu i obavljali te je propisano da trgovačka društva i fizičke osobe-obrtnici koji su do sada obavljali djelatnost imaju rok od dvije godine za prilagodbu vlastite djelatnosti, navela je ministrica zdravstva Irena Hrstić.
Zakonom o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu uređuje se pitanje korekcije najveće dopuštene cijene udžbenika u osnovnoj školi. Ministar obrazovanja bit će taj koji će odobravati korekciju cijene, a kako je pojasnio ministar Radovan Fuchs, ona se može izmijeniti najviše jednom u dvije godine.
Izmjene Zakona o državnom odvjetništvu
Vlada je u Sabor uputila i izmijene Zakona o državnom odvjetništvu za koje se smatra da će doprinijeti većoj učinkovitosti u radu DORH-a, a donijela je i odluku prema kojoj će osnovica za određivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u 2026. godini iznositi 540 eura.
Izmjenama Zakona o državnom odvjetništvu, koji se usklađuje s preporukama OECD-a te radi boljeg uređenja pojedinih organizacijskih pitanja državnih odvjetništava za koja se smatra da će doprinijeti većoj učinkovitosti u radu državnog odvjetništva, u DORH-u se uspostavlja specijalizirani tim za suzbijanje kibernetičkog kriminaliteta, ali i propisuje mogućnost drugih specijaliziranih timova za suzbijanje drugih vrsta kriminaliteta i nezakonitosti koje ugrožavaju imovinu Republike Hrvatske i opća dobra.
Osniva se i poseban Odjel za zastupanje u međunarodnim arbitražama, pred međunarodnim sudovima i tijelima te pred sudovima drugih država, a predlaže se i propisivanje mogućnosti da u zastupanju RH sudjeluju i domaći odvjetnici.
Propisuje se da se tajnim smatraju i sva pismena i isprave nastale u službenoj komunikaciji unutar državnog odvjetništva, a detaljnije se uređuje davanje priopćenja za javnost o radu državnog odvjetništva te izvještavanje javnosti o izvidima u tijeku, što će biti uređeno Poslovnikom državnog odvjetništva.
Izostavlja se potreba davanja posebne punomoći nadležnog državnog odvjetnika savjetnicima za poduzimanje radnji na koje su ovlašteni prema Zakonu te se državnoodvjetnički savjetnici izuzimaju iz primjene općih službeničkih propisa o ocjenjivanju.
"Briše se i odredba o provedbi periodičke sigurnosne provjere za državnoodvjetničke dužnosnike s obzirom na to da je identična odredba ukinuta Odlukom Ustavnog suda RH iz Zakona o sudovima", kazao je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije Ivan Crnčec.
Ujednačavaju se mjerila koja se odnose na sustav ocjenjivanja sudaca i državnoodvjetničkih dužnosnika, a glavnom državnom odvjetniku RH prepušta se ovlast za utvrđivanje načina provedbe obveznog stručnog usavršavanja državnoodvjetničkih dužnosnika.
Pojedina rješenja koja se odnose na državnoodvjetničke dužnosnike i službenike zaposlene u državnom odvjetništvu usklađuju se s onima koji se odnose na suce i službenike u sudovima, sigurnosne provjere zadržavaju se samo u posebnom državnom odvjetništvu, odnosno u USKOK-u, a radi bolje prilagodbe za rad u DORH-u i veće učinkovitosti propisuje da službenici u državnim odvjetništvima, umjesto državnog ispita polažu poseban stručni ispit za službenike u pravosudnim tijelima.
Utvrđen proračunski okvir za razdoblje 2026–2028.
Vlada je donijela Odluku o proračunskom okviru za razdoblje 2026–2028, prema kojoj se rashodi u 2026. godini u odnosu na 2025. povećavaju za 2,1 milijardu eura.
Rashodi utvrđeni odlukom o proračunskom okviru povećavaju se u 2026. godini u odnosu na 2025. godinu za 2,1 milijardu eura, na 30,8 milijardi eura. To je povećanje za 7,2 posto.
Rashodi utvrđeni za 2027. godinu u odnosu na 2026. godinu povećavaju se za 469,8 milijuna eura ili za 1,5 posto dok se rashodi utvrđeni za 2028. godinu u odnosu na 2027. godinu smanjuju za 314,4 milijuna eura uslijed očekivanog završetka provedbe projekata sanacije šteta od potresa. To smanjenje iznosi jedan posto.
U odluci je utvrđena i visina manjka, odnosno viška izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za razdoblje 2026–2028. Taj manjak u 2026. trebao bi iznositi 20,9 milijuna eura, 2027. godine 192 milijuna, a prema projekciji za 2028. godinu 123,3 milijuna eura.
Današnja Vladina odluka čini osnovu za pripremu državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za razdoblje od 2026. do 2028. godine.
Povećanje osnovice za određivanje prava branitelja, širi se mreža usluge osobne asistencije
Vlada je donijela odluku kojom će osnovica za određivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za 2026. godinu biti veća za 20 eura, odnosno iznosit će 540 eura. Mjesečni iznos osobne invalidnine invalida iz I. skupine određuje se u iznosu od 115 posto od osnovice, a naknada za nezaposlene iznosi 30 posto od osnovice.
Za provedbu ove odluke u Državnom proračunu za 2026. godinu i projekcijama za 2027. i 2028. osigurano je 3,4 milijuna eura.
Od 1. srpnja rastu trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode
Vlada je donijela Uredbu o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode koja stupa na snagu 1. srpnja ove godine i kojom se te trošarine povećavaju.
Specifična trošarina za tisuću komada cigareta koja je sada 53,10 eura, povećava se na 56,10 eura. Minimalna trošarina na cigarete za tisuću komada povećava se sa 117,87 na 124,20 eura.
Povećava se i trošarina na sitno rezani duhan za savijanje cigareta i ostali duhan za pušenje i to na 120,50 eura za kilogram (prema važećoj uredbi iznosi 114,15 eura) te za cigare i cigarilose za koje iznosi 120,50 eura za 1000 komada (prema važećoj uredbi 114,15 eura).
Raste i trošarina na e-tekućinu te iznosi 0,20 eura za jedan mililitar (prema važećoj nula eura) kao i za grijani duhanski proizvod, sa 185,82 na 198,50 eura za kilogram. Na novi duhanski proizvod nova trošarina će biti 120,50 eura za kilogram (sada 114,15 eura).
Očekuje se da će zbog povećanja trošarina prihod državnog proračuna u drugoj polovici godine porasti za 74,7 milijuna eura. Osim fiskalnih učinaka, Vlada očekuje i zdravstvene efekte.
Odluka o ustupanju državnih obveznica
Vlada je donijela i odluku o ustupanju obveznica Republike Hrvatske kojom se, zbog nedostatka raspoloživih dionica, hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata, članovima uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i članovima uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, ustupaju državne obveznice.
U CERP-u je do sada evidentirano 2.950 zahtjeva za ustupanje dionica hrvatskim ratnim vojnim invalidima, ukupne nominalne vrijednosti od oko sedam milijuna eura. Zbog ograničenih zaliha raspoloživih dionica, ti zahtjevi još uvijek nisu realizirani. Zaprimanje novih zahtjeva je kontinuirano te se trenutno zaprima između 10 i 40 novih zahtjeva tjedno, a prosječna nominalna vrijednost po zahtjevu iznosi 2.442,10 eura, podaci su Vlade.
Na Vladi je donesena i odluka o davanju prethodne suglasnosti Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u razdoblju od 2026. do 2029. godine za sklapanje ugovora izravne dodjele bespovratnih sredstava "Širenje mreže usluge osobne asistencije" s ciljem povećanja socijalne uključenosti osoba s invaliditetom putem usluge osobne asistencije.
Radi se o projektu koji je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda plus u iznosu 136 milijuna eura, a troškovi za trogodišnje razdoblje iznose 160 milijuna eura.
Do prosinca ove godine Vlada je za stanovnike potresom pogođene Sisačko-moslavačke županije produžila mjere kojima se oslobađaju plaćanja računa za struju, grijanje, RTV pristojbu, cestarine na autocesti A11 Zagreb-Sisak te pravo na besplatni prijevoz vlakom, kojim se besplatno i dalje mogu prevoziti predstavnici službi koje sudjeluju u pružanju pomoći i sanaciji šteta.
Na sjednici je donesen i zaključak u vezi s potporom projektu "Ultra Europe" kroz promidžbu i promociju u razdoblju od 2025. do 2028. godine te je prihvaćeno pokroviteljstvo Vlade RH nad 2. HBOR INVEST konferencijom "Tržište kapitala, ključ razvoja gospodarstva".
Vlada je, također, prihvatila Godišnje izvješće o radu Agencije za osiguranje radničkih tražbina za 2024. godinu te Hrvatskom saboru uputila mišljenje na Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. i 2024. godinu.