Inflacija se usporava, od svih aktera očekujem da pridonesu tom trendu

Vlada procjenjuje da će ove godine stopa doći na 2,7%, dok će 2026. biti i niža, odnosno da će opasti na 2,3%

Premijer Andrej Plenković je u razgovoru s novinarima podsjetio da su u Vladi na temu inflatornih pritisaka u proteklim tjednima imali nekoliko sastanaka s proizvođačima, distributerima i trgovcima te s hotelsko-ugostiteljskim sektorom.

Najavio je da će se u četvrtak održati veliki sastanak s građanskim sektorom na istu temu, jer je kupovna moć građana široka društvena odgovornosti.

Vlada je napravila sve što je mogla u uvjetima tržišne ekonomije, ustvrdio je, navodeći mjere ograničenja cijene za 70 proizvoda, uz sve ostale mjere pomoći građanima i gospodarstvu, a posebno uz osiguravanje da cijene energenata ne rastu, te subvencioniranje cijena naftnih derivata, koje su u Hrvatskoj među najnižima.

Sve te mjere bile su potrebne zbog posljedica ruske agresije na Ukrajinu, koja je i uzrokovala energetsku i prehrambenu krizu te inflatorne pritiske.

Želimo funkcionalnu i stabilnu BiH, a za to je presudno usredotočiti se na teme koje ju jačaju

Osvrnuo se i na situaciju u Bosni i Hercegovini. Sve poruke koje su upućene iz hrvatske Vlade su poruke stabilnosti i poštivanja zakona, umirujuće i smanjivanja tenzija, kazao je.

"Želimo da se Bosna i Hercegovina fokusira ne na teme koje ju slabe, nego na teme koje ju snaže, koje poštuju ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda, osobito Hrvata kao najmalobrojnijeg", naglasio je dodajući da to znači i fokusiranje na snažno ispunjavanje svih kriterija za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom.

Podsjetio je na prošlogodišnju veliku diplomatsko-vanjskopolitičku akciju Hrvatske koja je dovela do promjene stava nekih država članica u Europskoj uniji te do donošenja odluke o otvaranju pregovora.

Smatra, dodao je, da su za funkcionalnost, stabilnost i kvalitetno funkcioniranje Bosne i Hercegovine, kao nama prijateljske i susjedne države, ključni pregovori za članstvo u Europskoj uniji.

Štrajk nije potreban, plaće u sustavu znanosti i obrazovanja znatno su povećane

Upitan o štrajku u školama, ponovio je kako mu je zaista žao da to toga dolazi podsjetivši da je Vlada u dobroj vjeri prošle godine donijela novi Zakon o plaćama u državnoj i javnim službama i dvije pripadajuće uredbe.

"Povećali smo koeficijente i povećali smo plaće prosječno za 32 posto", naglasio je.

Uz to, osnovica za izračun plaća, koja je u mandatu SDP-ove Vlade od 2011. do 2015. rasla za nula posto, narasla je u mandatima ove Vlade za 48 posto.

Plaće su zaista ozbiljno povećane, kazao je istaknuvši rast plaća u sustavu znanosti i obrazovanja u rasponu od 80 do preko 100 posto.

Vlada je vodila pregovore sa svim sindikatima javnih i državnih službi prije tri mjeseca, postigla dogovore o povećanju osnovice u formatu 3+3, odnosno 3 posto s 1. veljače i 3 posto s 1. rujna, a premijer je kazao kako se radi o velikom povećanju.

Trenutno su u tijeku pregovori o granskom kolektivnom ugovoru, i to su formati gdje se treba razgovarati o pravima i onome što je u okvirima kolektivnog ugovora.

Što se tiče tzv. cirkularnog štrajka, Vlada smatra da on nije potreban i nije primjeren jer je učinjen napor kakav nijedna vlada u 35 godina nije učinila, a to je da pokuša u sustavnu državne i javne uprave za otprilike isti rad osigurati istu plaću.

Tu nema savršene mjere, kazao je, u smislu da svi budu zadovoljni, ali postoji Vijeće koje vodi ministar Habijan i koje razmatra sve sugestije za eventualne korekcije koeficijenata. Sve anomalije će se riješiti, poručio je.

Vlada želi, naglasio je, da djeca budu u prvom planu i da ovakve akcije ne dovode u pitanje obrazovni proces, a da roditelji znaju gdje su im djeca kada ih pošalju u školu i očekuju da tamo i budu.

Što se tiče odluke o neplaćanju sati provedenih u štrajku, koju je Vlada jučer donijela na telefonskoj sjednici, premijer je kazao kako Vlada to čini upravo zbog transparentnosti, unaprijed, kako bi onaj tko sudjeluje u štrajku znao da mu to neće biti plaćeno.