Rastu mirovine i broj zaposlenih, a inflacija je u veljači usporila
Otvarajući sjednicu Vlade, predmijer Andrej Plenković najavio je novo izdanje trezorskih zapisa te istaknuo da su građani dosadašnjim ulaganjem u državne vrijednosnice pokazali povjerenje u državnu fiskalnu politiku
Jutros je Vlada održala sastanak s predstavnicima romske nacionalne manjine, na čelu sa zastupnikom u Hrvatskom saboru Veljkom Kajtazijem, a razgovarali su o suradnji i brojnim operativnim programima za poboljšanje položaja romske manjine u svim mogućim aspektima.
Premijer je kazao kako su napravljeni brojni iskoraci u mandatima ove Vlade pa je, dodao je, time ova tragedija još teža.
Od ostalih tema, izdvojio je izvanredni sastanak Europskog vijeća održan jučer u Bruxellesu, na temu jačanja europske obrane i situacije u Ukrajini.
Ogromna ulaganja u europske obrambene sposobnosti
Pozdravio je dogovor čelnika o dodatnim ulaganjima u obrambene sposobnosti te o osnivanju posebnog fonda koji bi raspolagao s oko 150 milijardi eura zajedničkih sredstava, što onda podrazumijeva i zajedničke nabave pa time i povoljnije načine nabavljanja vojne opreme.
Dogovorila i klauzula za one zemlje koje to žele da mogu zatražiti da se izdvajanja za obranu ne bi računala u proračunski deficit.
Tu su, dodao je, i napori da se Europska investicijska banka otvori, u smislu kriterija za financiranje projekata, i onim projektima koji su vezani uz obranu.
Uz to, tu je i mogućnost mobilizacije privatnog kapitala te realokacija iz redovitih sredstava kroz višegodišnji proračun.
Razgovaralo se i o daljnjim naporima za ostvarenje mira u Ukrajini, a u zaključcima su podcrtane teze iza kojih stoji velika većina članica, odnosno njih 26, a jedna se protivila. Ti zaključci imaju za cilj ostvarenje pravednog mira i pružanje daljnje potpore Ukrajini.
Na sastanku je bio i predsjednik Ukrajine Zelenski, dodao je premijer.
Rast mirovina i broja zaposlenih, smanjene inflacije
Osvrnuo se i na podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Na kraju veljače u Hrvatskoj je bilo milijun i 709 tisuća osiguranika, što je 3,3 posto više nego na kraju veljače prošle godine, a 6,15 posto više nego na kraju veljače 2023.
To znači da svake godine imamo otprilike 50 tisuća osiguranika više, istaknuo je premijer Plenković.
Dobri su podaci i o usporavanju godišnje stope inflacije, kazao je, i to s 4 na 3,6 posto, iz siječnja na veljaču.
Projekcije Vlade za stopu inflacije za ovu godinu su 2,7 posto, dodao je.
Pozdravio je i podatke o novom rastu mirovina, odnosno usklađivanju od 3,03 posto, a mirovine povećane prema novoj aktualnoj vrijednosti isplatit će se u travnju, zajedno s razlikom za siječanj i veljaču.
Do kraja mandata prosječna mirovina 800 eura
Podsjetio je na predstojeće izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, kojim će se dalje unaprjeđivati položaj umirovljenika, s ciljem da do kraja mandata ukupna prosječna mirovina dođe do 800 eura.
Redefinirat će se formula za usklađivanje mirovina sa 70:30 na 85:15. Uvest će se i trajni godišnji dodatak, ukida se penalizacija za prijevremeni odlazak u mirovinu nakon što umirovljenik navrši 70 godina, a povećava se mirovina i kroz bonifikacije za umirovljenike. Omogućit će se i nove pogodnosti za umirovljenike koji rade u mirovini, a majkama će se povećati staž sa 6 na 12 mjeseci za svako dijete.
U cilju skrbi za građane starije dobi, dodao je premijer, nastavlja se rad na izgradnji 18 centara za starije osobe diljem Hrvatske.
Povećanje naknada za bolovanje za 76 posto
Jutros je ministrica Hrstić predstavila važnu reformu i novost za građane. Naime, naknade Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za dugotrajna bolovanja kroničnih bolesnika i za bolovanje radi njege djeteta od lipnja se povećavaju za 76 posto.
Do sada su bile 565 eura, a bit će 995 eura mjesečno. To će biti regulirano Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji od danas ide u javno savjetovanje.
U Splitu je nedavno otvore Regionalni centar kompetentnosti Turističko-ugostiteljske škole. Riječ je o projektu vrijednom 24 milijuna, s najsuvremenijom opremom.
Premijer je u tom kontekstu istaknuo da 70 posto hrvatskih srednjoškolaca polazi strukovne škole.
Izdvojio je i forum koji je bio posvećen geotermalnoj energiji, gdje Hrvatska ima veliki potencijal.
Osvrnuo se i na Međunarodni dan civilne zaštite istaknuvši da je ona posebno važna u sustavu Domovinske sigurnosti.
Ministrica Vučković sudjelovala je na svečanom otvorenju vrtića na hrvatskom jeziku u Tavankutu kod Subotice. Vlada je poduprla izgradnju tog vrtića kao dio politike zaštite prava i unaprjeđenja položaja Hrvata kao manjina u susjednim zemljama.
Ministar Grlić Radman bio je u Betlehemu gdje je završena izgradnja Kapele hrvatskih svetaca i blaženika, koju je Vlada također snažno poduprla.
Stabilna i funkcionalna BiH
Premijer Plenković osvrnuo se i na svoj sastanak sa supredsjedateljem Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Draganom Čovićem. Razgovarali su o aktualnim zbivanjima u Bosni i Hercegovini.
Ponovio je vrlo jasnu poziciju Hrvatske - želimo stabilnu, funkcionalnu Bosni i Hercegovinu na koncepciji jedna država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
"Posebno se zalažemo za smanjivanje tenzija koje su nastale proteklih dana i, naravno, za punu ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda", poručio je.
Proces razminiranja Hrvatske privodi se kraju nakon tri desetljeća
Od točaka sa sjednice Vlade izdvojio je Izvješće o provedbi Plana protuminskog djelovanja, podsjetivši da je plan da se intenzivno nastavljaju aktivnosti koje bi trebale osigurati da se dogodine završi proces razminiranja, koji je trajao tri desetljeća.
Govoreći o Nacrtu konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću premijer je kazao da se izmjenama šalju političku poruku o tome kakvo društvo želimo istaknuvši propisivanje dodatnih mehanizama koji bi trebali spriječiti razvoj ovisnosti o igrama na sreću te zaštitu javno zdravstvenih interesa.
Problem, osobito među mladima, ovisnosti o igrama na sreću je jedno od gorućih pitanja današnjeg vremena, a kockanje i klađenje prerastaju u ozbiljan društveni problem koji nerijetko dovodi u zahtjevan položaj, ne samo pojedince, nego i cijele obitelji, naglasio je premijer Plenković.
Dosad su građani u državne vrijednosnice uložili 7,5 milijardi eura
Na kraju se osvrnuo i na novu emisiju državnih obveznica. Kazao je da su građani sudjelovali sa oko 600 milijuna eura, a ostala sredstva su od institucionalnih ulagača. Najavio je da je u pripremi i nova ponuda trezorskih zapisa, koja će također uključiti građane.
Na ovaj smo način intenzivirali tržište kapitala i dinamizirali aktivnosti, kazao je.
Do sada su tri obveznice i, s ovim novim najavljenim, osam trezorskih zapisa bili otvoreni za građane, dodao je.
Građani su ukupno uložili oko 7,5 milijardi eura svoje štednje u državne vrijednosnice i time poslali poruku povjerenja, poručio je premijer Plenković.
Novi Končarovi tramvaji za Zagreb i Osijek
Lijep dan za Osijek, kazao je premijer na kraju, misleći na novi Končarev niskopodni tramvaj, koji je stigao u taj grad nakon više od 40 godina.
Aktivnostima Vlade i kvalitetnim usmjeravanjem sredstava za koja smo se izborili na europskoj razini, osigurali smo Zagrebu 20+20 dodatnih tramvaja, vrijednih 90 milijuna eura, a Osijeku 10+10, vrijednih 45 milijuna eura, proizvedenih u Končaru, hrvatskoj kompaniji, zaključio je svoje uvodno obraćanje predsjednik Vlade.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić na današnjoj, 70. sjednici Vlade predstavio je redovno mjesečno izvješće o stanju poslije potresne obnove s najnovijim podacima o provedbi obnove na području zagrebačkog i petrinjskog potresa.
U cijelosti obnovljeno 13 tisuća lokacija na području zagrebačkog i petrinjskog potresa
Obnova je u potpunosti završila na 12.997 lokacija od čega na 12.270 privatnih zgrada i kuća te 727 projekata zgrada javne namjene i infrastrukture financiranih iz Fonda solidarnosti Europske unije.
Na području zagrebačkog potresa obnovljeno je 3.395 lokacija što obuhvaća 35.707 stambenih jedinica. Obnova je aktivna na 661 lokacija od čega se 99 njih odnosi na projekte FSEU.
Na području petrinjskog potresa obnovljeno je 8.875 lokacija što obuhvaća 13.154 stambene jedinice. Obnova je aktivna na 1.065 lokacija od čega se 78 odnosi na projekte FSEU.
U postupku nabave je 1.246 lokacija koje uključuju 345 višestambenih zgrada (2.531 posebna jedinica) i 901 obiteljsku kuću ukupne vrijednosti 88,4 milijuna eura.
54 obitelji tražile otkup kuće umjesto gradnje
"Od gotovo 13 tisuća dovršenih obnova najveći dio odnosi se na nekonstrukcijske obnove te 296 zahtjevnih konstrukcijskih obnova, izgrađeno je 336 kuća i 13 višestambenih zgrada, a obnovili smo i 157 državnih stanova. Na temelju zahtjeva 54 hrvatskih obitelji država je kupila obiteljske kuće umjesto gradnje", istaknuo je ministar Bačić.
S jučerašnjim danom aktivno je 1.903 gradilišta od čega 1.726 privatnih zgrada i kuća te 177 zgrada javne namjene i infrastrukture.
"Prevladavaju zahtjevne konstrukcijske obnove, njih 1.223, a grade se i 282 zamjenske obiteljske kuće te 40 višestambenih zgrada na području Sisačko-moslavačke županije. Isplaćeno je 9 novčanih pomoći umjesto gradnje kuće", pojasnio je ministar.
Dodao je da su u veljači u Petrinji obitelji uselile u novoizgrađene državne kuće, a u Krapinsko-zagorskoj županiji useljene su u novoizgrađene zamjenske kuće Gornjoj Stubici i Donjoj Stubici. "Obišli smo najveći kompleks bloka zgrada u obnovi u Zagrebu, Mali Vatikan, s 25 ulaza i 259 posebnih dijelova, omeđen Vlaškom, Martićevom i Bauerovom. Očekujemo da bi radovi mogli biti dovršeni do kraja srpnja ove godine", zaključio je Bačić.
Produljenje niže stope PDV-a na plin, grijanje i ogrjevni materijal
Vlada je u saborsku proceduru prijedlog izmjena Zakona o PDV-u, koje se odnose na produljenje snižene stope PDV-a do kraja ožujka 2026. na isporuke prirodnog plina, ogrjevnog materijala i grijanja iz toplinskih stanica.
"Izmjenom Zakona o porezu na dodanu vrijednost želi se produljiti razdoblje primjene snižene stope PDV-a od pet posto na isporuku prirodnog plina, ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke, kao i grijanja iz toplinskih stanica, Na taj način želimo osigurati priuštive cijene navedenih energenata našim građanima. Ovo je mjera koja ide u cilju zaštite građana i kućanstava", istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.
Procjenjuje se da će predložene mjere imati utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna s osnove PDV-a u iznosu od oko 53 milijuna eura godišnje, odnosno za 39,75 milijuna eura za razdoblje od 1. travnja do 31. prosinca 2025., a za 13,25 milijuna eura za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2026.
Iz kafića se uklanjaju »kladomati«
Hrvatskom saboru upućen je i Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću, a u odnosu na prvo čitanje, jedna od novosti je i obveza uklanjanja samoposlužnih terminala u ugostiteljstvu, tzv. kladomata, a vrijeme za prilagodbu na tu zakonsku odredbu je početak iduće godine.
Kako je istaknuo ministar Primorac, društveni izazovi u pogledu igara na sreću su povećanje njihove dostupnosti, agresivno oglašavanje priređivača igara na sreću, sudjelovanje maloljetnika te povećanje ovisnosti o igrama na sreću.
Prema istraživanjima, u Hrvatskoj približno pet posto populacije odraslih i šest posto populacije mlađih odraslih ima značajni problem s kockanjem. Također, naveo je Primorac, 73 posto srednjoškolaca barem je jednom kockalo, a oko 13 posto srednjoškolaca zadovoljava kriterije za visoku razinu problem povezanih s kockanjem. Procjena je i da broj igrača preko interneta doseže 450 tisuća, dodao je ministar financija.
Prijedlog izmjena zakona je tako usmjeren na četiri ključna područja - regulaciju novih mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću, ograničavanje agresivnog oglašavanja, reguliranje poreza naknada od igara na sreću te donošenje uredbe o mjerama društveno odgovornog priređivanja igara na sreću.
Ograničavanje rada nedjeljom
U pogledu uvođenja mjera društveno odgovornog priređivanja, postojat će obveza identifikacije svih igrača u zemaljskim poslovnicama, ujednačavanje postupka isključenja igrača, uspostava registra isključenih igrača koji će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), kao i mjere oduzimanja prava priređivanja igara na sreću zbog neprovođenja mjera društveno odgovornog priređivanja.
Tu je i zabrana samoposlužnih terminala za klađenje, tzv. kladomata, koji se najčešće nalaze u ugostiteljskim objektima, pri čemu je definirano prijelazno razdoblje za prilagodbu do 1. siječnja 2026. godine. "Svi oni koji priređuju igre na ovaj način imaju dovoljno vremena reagirati na promjene", kazao je ministar.
Prema podacima koje je iznio, trenutno je oko 6.300 poslovnica koje priređuju igre na sreću, što uključuje automat klubove, kasina, kladionice, a prednjače upravo samoposlužni aparati za klađenje, kojih je gotovo 3.700.
Poslovnicama koje priređuju igre na sreću bit će ograničen i rad nedjeljom na maksimalno 16 radnih nedjelja u godini, po uzoru na zakonsku regulaciju radnog vremena u trgovini. Također, zakonski prijedlog uključuje i sprječavanje rada nelegalnih internetskih priređivača.
Poznate osobe i »influenceri« ne smiju promovirati igre na sreću
Kada je riječ o ograničavanju oglašavanja, ono uključuje zabranu oglašavanja u vremenu od 6 do 23 sata putem interneta, u audio-vizualnim i radijskim programima te sadržajima elektroničkih publikacija. Također, tu je i zabrana oglašavanja igara na sreću u tiskanim medijima, na javno vidljivim površinama, kao i smanjenje vanjske vidljivosti prostora za igre na sreću.
Sponzorsko oglašavanje nije nužno zabranjeno, ali može sadržavati isključivo naziv tvrtke, logo i naziv brenda priređivača. "Odnosno, takvi sponzorski sadržaji ne smiju imati bilo kakva obilježja koja asociraju na igre na sreću", rekao je Primorac.
Između ostalog, zakonski prijedlog uključuje zabranu pojavljivanja poznatih osoba i osoba od medijskog utjecaja u oglašavanju igara na sreću, kao i zabranu njihove promocije kreatorima sadržaja na društvenim mrežama, tzv. influencerima.
Veće godišnje naknade i porezi na dobitke
Tu su i mjere u pogledu reguliranja poreza i naknada, pa će se tako mijenjati porezni razredi kada je riječ o porezu na dobitke. Za dobitke u klađenju do 100 eura porezna stopa će iznositi 10 posto, dok će lutrijski dobici do tog iznosa biti neoporezivi, od 100 do 1.500 eura porezna stopa će u obje sfere biti 10 posto, od 1.500 do 4.000 eura po 15 posto, od 4.000 do 70.000 eura po 20 posto, a iznad 70.000 eura porezna stopa na dobitke će biti 30 posto.
Kada je riječ o godišnjim naknadama, za zemaljska kasina, po poslovnom objektu, ona raste s trenutnih nešto više od 66 tisuća eura na sto tisuća eura, a za internet kasina s nešto više od 398 tisuća na 600 tisuća. Prema zakonskom prijedlogu, za zemaljsko klađenje naknada raste sa 132,7 tisuća na 200 tisuća eura, a za internet klađenje s 265,4 tisuće na 400 tisuća eura.
Naposljetku, naknada po automatu u automat klubovima po prijedlogu zakona iznosi 2.000 eura, u odnosu na trenutnih 1.327, po ruletu do šest igraćih mjesta na osam tisuća eura, s trenutnih 5.309 eura, dok će godišnja naknada po ruletu iznad šest igraćih mjesta iznositi 10.000 eura, naspram sadašnjih 6.636 eura.
Pitanje udaljenosti poslovnica za igre na sreću od škola i vjerskih objekata
Ministar se osvrnuo i na pitanje udaljenosti poslovnica za igre na sreću od odgojno-obrazovnih ustanova i vjerskih objekata. Ovim prijedlogom zakona se ta udaljenost ne mijenja niti je uopće predmet kojim se zakon bavi, rekao je Primorac, no pojasnio da je Vlada 2020. propisala restriktivne mjere po tom pitanju, pa je tako i značajno smanjen broj lokacija gdje se takve poslovnice mogu otvoriti.
No, činjenica je, naveo je, da je 2020. velik broj priređivača imao važeće licence koje im vrijede do listopada ovegodine, pa se nisu morali usklađivati s tadašnjim zakonskim novitetima.
"Zbog isteka prava priređivanja tijekom 2025. procjenjuje se da 50-60 posto kladionica neće zadovoljiti propisane postojeće uvjete o udaljenosti od odgojno-obrazovnih ustanova i vjerskih objekata", istaknuo je Primorac.
Osnovano Nacionalno vijeće za održivi razvoj
Na sjednici je donesena i Odluka o osnivanju Nacionalnog vijeća za održivi razvoj.
Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić kazao je da ciljevi održivog razvoja UN-a predstavljaju globalni plan za postizanje boljeg i održivijeg svijeta do 2030. godine. Platforma obuhvaća 17 ciljeva usmjerenih na rješavanje najvažnijih izazova današnjice, poput iskorjenjivanja siromaštva, zaštitu okoliša te osiguranje kvalitetnog obrazovanja i zdravstvene skrbi za sve.
Naglasio je da Hrvatska napreduje u ispunjavanju UN-ovih ciljeva o održivom razvoju te se nalazi na viskom osmom mjestu od 167 država.
Podsjetio je da je u veljači 2021. usvojena Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030., kojom je određen smjer razvoja i ispunjavanja ciljeva održivog razvoja.
"Ovom Odlukom proširujemo broj članova Nacionalnog vijeća za održivi razvoj kako bismo obuhvatili sve relevantne društvene skupine i dodatno potaknuli dijalog o provedbi ciljeva održivog razvoja u društvu", rekao je Erlić.
Dogodine bi trebao biti razminiran preostali minski zagađen prostor Hrvatske
Planom protuminskog djelovanja za 2025. godinu, kojeg je Vlada usvojila na sjednici, osigurane su pretpostavke za to da do 1. ožujka iduće godine Hrvatska na svom području više nema minske opasnosti.
Za ovu godinu Planom je predviđeno izviđanje i razminiranje preostalih područja zagađenih minsko-eksplozivnim sredstvima (MES).
"Što se tiče plana za 2025. planira se obavljanje poslova izviđanja i razminiranja na svim preostalim područjima zagađenima minsko-eksplozivnih sredstvima u Hrvatskoj, na površini od 47,2 kilometra četvornih te obavljanje poslova razminira na područjima zagađenima isključivo neeksplodiranim ubojnim sredstvima (NUS) uslijed eksplozija vojnih skladišta, površine 2,1 kilometra četvornih", naveo je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Za protuminsko djelovanje u ovoj godini ukupno je iz svih izvora financiranja planirano i osigurano nešto manje od 76,3 milijuna eura, od čega nešto manje od 42,7 milijuna eura, odnosno gotovo 56 posto, iz fondova EU.
Planom smo obuhvatili obavljanje poslova razminiranja na svim preostalim minsko sumnjivim područjima Hrvatske, naglasio je Božinović, te su osigurane pretpostavke da do 1. ožujka iduće godine Hrvatska na svom području više nema minske opasnosti, kao što je i planirano Nacionalnim programom protuminskog djelovanja.
Vlada je usvojila te Hrvatskom saboru uputila i Izvješće o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2024. godinu, a Božinović je kao posebno značajan podatak istaknuo da u prošloj godini nije bilo minskih nesreća.
Za nacionalne ispite 4,8 milijuna eura
Ravnatelju Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja dana je suglasnost da s AKD-om sklopi ugovor o nabavi nacionalnih ispita, vrijedan nešto više od 4,8 milijuna eura s PDV-om.
U odnosu na prošlu godinu došlo je do povećanja jedinične cijene ispitnog kompleta za 50 posto (s 5,93 eura s PDV-om na 8,89 eura s PDV-om), a temeljem zahtjeva škola za deset posto povećan je i broj rezervnih kompleta te je za ovu školsku godinu predviđeno ukupno 545.995 ispitnih kompleta nacionalnih ispita.
U školskoj godini 2023./2024. nacionalni ispiti proveli su se u 882 osnovne škole za sve učenike 4. razreda i 886 škola za sve učenike 8. razreda, naveo je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.
Nacionalni ispiti su standardizirani postupci kojima se provjerava u kojoj su mjeri učenici sposobni koristiti ključna znanja i vještine iz pojedinih nastavnih predmeta s ciljem praćenja i unaprjeđivanja učinkovitosti rada u školama i ne služe za ocjenjivanje učenika.
Doprinos Hrvatske za pomoć na globalnoj razini u ukupnom iznosu 1,7 milijun eura
Vlada je donijela i nekoliko odluka o doprinosu Hrvatske za pomoć na globalnoj razini u ukupnom iznosu 1,7 milijun eura.
Središnjem fondu Ujedinjenih naroda za krizne situacije za pomoć ljudima pogođenima prirodnim katastrofama, oružanim sukobima ili drugim krizama Republika Hrvatska će uplatiti iznos od 100.000 eura te 600.000 eura, kroz trogodišnje razdoblje, Fondu UN-a za djecu u svrhu razvojne suradnje i humanitarne pomoći stanovništvu Moldavije za jačanje infrastrukture u zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj skrbi te ublažavanje energetske nesigurnosti uzrokovane agresijom Rusije na Ukrajinu.
Globalnom savezu za cjepiva (GAVI), čiji je ključni strateški partner Europska unija, Republika Hrvatska će uplatiti milijun eura.
Premijer čestitao Dan žena: Vi ste oslonac i srce hrvatskoga društva
U povodu Međunarodnog dana žena, 8. ožujka, premijer Plenković na kraju sjednice uputio je čestitku svim ženama uime cijele Vlade.
"Vi ste oslonac i srce hrvatskoga društva, čestitam svim članicama Vlade, našim kolegicama i svima koji nas sada gledaju", rekao je.
Izvor: Hina/Vlada