Na sastancima Europskog vijeća zastupali smo hrvatske interese

Na početku prve ovogodišnje sjednice Hrvatskog sabora predsjednik Vlade Andrej Plenković podnio je izvještaj o sastancima Europskog vijeća u listopadu i prosincu prošle godine

Predsjednik Vlade je naglasio da je Vlada kvalitetno zastupala hrvatske interese na sastancima lidera Europske unije, što će nastaviti i dalje činiti kako bi osigurala kvalitetniji život hrvatskim građanima te bolji položaj i jačanje hrvatskog gospodarstva.

Podsjetio je da su se sastanci održali u vremenu kada se završavala promjena u kontekstu novog institucionalnog ciklusa Europske unije, kao i imenovanja novih ključnih dužnosnika europskih institucija nakon održanih izbora početkom lipnja.

Najviši dužnosnici europskih institucija - predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa i visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas dobili su potvrde i preuzeli svoje dužnosti u proteklim mjesecima te su sastanci Europskog vijeća poslužili i za prve bilateralne susrete s njima.

Dodao je da je u novoj Komisiji i Dubravka Šuica u svojstvu povjerenice koja se bavi politikom Mediterana, kao i nastavkom politike demografije.

Hrvatski se premijer tijekom posjeta Bruxellesu sastao i s novim glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom s kojim je raspravio sve sigurnosne izazove i sve ono što je bitno za Hrvatsku kao saveznicu u okviru NATO-a.

Glavne teme: vanjskopolitički i sigurnosni izazovi

Glavne teme sastanaka, izvijestio je, odnosile su se na paket vanjskopolitičkih i sigurnosnih izazova, pri čemu je Ukrajina najvažnija tema kojom se bave čelnici zemalja članica, a pritom se raspravljalo i o situaciji na Bliskom istoku te širim regionalnim implikacijama koje se odnose na Iran, Libanon i promjenu režima u Siriji.

Važna se rasprava vodila i o izvješću bivšeg talijanskog premijera Enrica Lette koje se odnosi na daljnje produbljivanje jedinstvenoga tržišta, a time i jačanje otpornosti europskoga gospodarstva s naglaskom na smanjivanje regulatornih opterećenja, sprječavanje fragmentacije tržišta i jačanje zaštite potrošača.

Detaljnije se razgovaralo i o izvješću Maria Draghija o budućnosti konkurentnosti Europske unije u kojem je glavna poruka poziv na gospodarsko i tehnološko buđenje Unije i cijeloga kontinenta u kontekstu zbivanja na globalnoj razini, osobito odnosa između SAD-a i Kine.

Razgovora je bilo i o ključnoj temi klimatskih promjena, o čemu je prošle godine održana velika konferencija u glavnom gradu Azerbajdžana Bakuu, kao i o naporima za ispunjavanje ciljeva važnih za energetsku tranziciju, za smanjivanje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu činjenici da svijet dolazi do samoga vrha rezervi fosilnih goriva, što će imati veliki upliv ne samo na energetsku sigurnost, nego i na cijene energenata globalno, time i na globalnu ekonomiju.

Dobri gospodarski pokazatelji Hrvatske

"Što se tiče Hrvatske, svi su ovi sastanci bili prigoda da raspravimo kako se tko nosi s ovim izazovima, kako prolazimo kroz ove krize i na koji način uspijevamo ostvariti temeljne ciljeve - od socijalne kohezije i gospodarskog rasta do ispunjavanja svih kriterija definiranih Sporazumom iz Maastrichta, a naravno i posebno važnih ekonomskih i financijskih kriterija u kontekstu europskoga semestra", kazao je Plenković.

Kad je riječ o svim tim kriterijima, naglasio je, Hrvatska je u tom pogledu jako dobra i nalazi se među prve tri članice po gospodarskom rastu koji iznosi 3,6 posto. Proračunski manjak je na prihvatljivoj razini od 2,1 posto, a zahvaljujući konzistentnoj politici smanjivanja udjela javnoga duga u BDP-u, on je u Hrvatskoj sada na 57,4 posto s jasnim trendom smanjenja i u 2025. i 2026. godini.

"Odgovornim upravljanjem javnim financijama, reformama, investicijama, svemu onome na čemu smo radili u proteklo vrijeme, pa jednako tako i uspješnoj apsorpciji sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Hrvatska je učinila iskorake i u pogledu dizanja svog kreditnog rejtinga na investicijsku razinu, najvišu u povijesti kad je riječ o našoj financijskoj i ekonomskoj reputaciji", podsjetio je premijer.

Vezano uz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, izvijestio je da je Hrvatska primila uplatu pete rate te uputila zahtjev za šestu. Po brzini provedbe reformi i postavljanja zahtjeva za sada smo zaista najbolji i najučinkovitiji, kazao je Plenković, dodavši da nam parira jedino Italija koja, međutim, ne ispunjava u svakoj tranši sve kriterije, već ide u parcijalno traženje sredstava. Prema udjelu u BDP-u, Hrvatska i Grčka su dobile najviše sredstava povrh redovitih višegodišnjih financijskih okvira sedmogodišnjega karaktera, dodao je.

Proaktivnije pripreme za krize i politika proširenja

Premijer se dotaknuo i izvješća bivšeg finskog predsjednika Saulija Niinistoa koje se odnosi na civilne i vojne pripravnosti Europske unije, u kojem je naglašena važnost proaktivnijeg pristupa pripremama za krize i za sigurnosne izazove. Potrebno je staviti naglasak na hibridne i kibernetičke napade, na ugroze europskim demokracijama u proteklo vrijeme, kao i na jačanje bolje i kvalitetnije civilno-vojne koordinacije i obavještajne suradnje.

Na sastancima Europskog vijeća puno je vremena posvećeno i politici proširenja, prije svega na Ukrajinu, Moldovu i Gruziju, ali jednako tako i na države hrvatskog susjedstva. Na inicijativu Hrvatske i Bugarske održan je 2018. godine u Sofiji prvi sastanak između EU i država jugoistoka Europe, nakon čega je taj format sastanaka postao praksa svake godine.

"To možemo kvalificirati kao politički uspjeh nametanja ovoga dijela Europe kao prioritetnu temu i format koji je osvijestio nužnost da se sve ove zemlje pametnom politikom proširenja i novom metodologijom pregovora, koja je usvojena za vrijeme hrvatskog predsjedanja u proljeće 2020., približe Europskoj uniji. To je smisao cijele te politike", poručio je Plenković.

Riječi je bilo i o jesenskom paketu proširenja, dokumentu koji se raspravio na prijedlog Komisije, a usvojili su se zaključci na razini ministara vanjskih poslova. Hrvatska je pritom svojim diplomatskim djelovanjem u te zaključke uvrstila konstitutivne narode, jednakopravnost i sve što je bitno za provedbu ključnih strateških ciljeva, kako bi se, između ostalog, riješilo dugo očekivano pitanje ustavnih izbornih reformi u BiH na način koji će omogućiti skladnije funkcioniranje nama, strateški gledano, najvažnije susjedne države.

Govorilo se i o planu rasta za Zapadni Balkan i približavanju vizne politike nama susjednih zemalja kako bi se tim usklađivanjem izbjegle situacije u kojima ljudi bez zahtjeva za vizama dolaze kao turisti u susjedne zemlje, a onda putem "vodiča", odnosno krijumčarskih skupina, za velike novce postaju nezakoniti migranti i nastoje putem zelene granice ući u EU, Schengen i Hrvatsku koja sada predstavlja trostruku granicu.

Pregovori s Crnom Gorom, Albanijom i Srbijom

Što se tiče pregovora, Plenković je kazao da su neke od nama susjednih zemalja napravile određene iskorake. Crna Gora je primjerice zatvorila tri pregovaračka poglavlja za koja su dobili hrvatsku potporu - o intelektualnom vlasništvu, o medijima i informacijskom društvu te o industrijskoj politici. Hrvatska je, međutim, stavila rezervu na vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku, koja obuhvaća i politiku dobrosusjedskih odnosa iz dobro argumentiranih i objašnjenih razloga vezanih za rezoluciju Skupštine Crne Gore koja se donijela u lipnju, neposredno nakon što je Hrvatska podržala tzv. međuizvješće o ispunjavanju kriterija za pojedina poglavlja. Suprotno najavljenom, Skupština je tada donijela rezoluciju i nepotrebno time narušila dinamiku bilateralnih odnosa.

Održana je i Međuvladina konferencija s Albanijom na kojoj je otvoren klaster 6, poglavlja vanjski odnosi te sigurnosna i obrambena politika. Kada je riječ o Srbiji, nisu se stekli uvjeti za otvaranje ili zatvaranje novih poglavlja, nego će se na prijedlog Komisije Unija vratiti na tu temu kada se steknu uvjeti, izvijestio je premijer.

Europska unijai dalje snažno podržava Ukrajinu

Potpora Europske unije Ukrajini još je uvijek vrlo snažna uz određene nijanse i rezerve pojedinih država članica, te neke donekle disonantne tonove.

Predsjednik Vlade iznio je podatak da Rusija u ovom trenutku za vojsku izdvaja čak 40 posto svog proračuna i gotovo 9 posto svog BDP-a te da, s obzirom o kako velikoj zemlji i njenom proračunu se radi, treba shvatiti da je riječ o ratnoj ekonomiji, a ne o pripremi za neke kratkoročne aktivnosti.

"Apeliram na sve one koji su živjeli u zabludi da je Vlada željela slati hrvatske vojnike u Ukrajinu, da shvate da smo vodili konzistentnu politiku kao država koja je bila žrtva agresije Miloševićevog velikosrpskog režima prema državi koja nas je prva priznala kao članica UN-a u prosincu 1991. godine. Hrvati su zadnji koji bi trebali zaboraviti prijateljski ukrajinski narod, ali vidjeli smo da u hrvatskom političkom prostoru dominiraju obmane, zablude i laži pa onda jedan veliki dio naših građana smatra da netko treba štititi Hrvate od laži. I to je jedna od velikih lekcija koju smo naučili u proteklih nekoliko mjeseci, ali će se na kraju shvatiti tko je govorio istinu, a tko laži", poručio je premijer i dodao da je, nažalost, razlika između realnosti i percepcije nešto s čime smo svi suočeni, poručivši da obmane, laži i manipulacije mogu proći jednom, ali ne mogu trajati vječno.

Hrvatska je Europsko vijeće izvijestila o sastanku održanom u Dubrovniku, između zemalja jugoistoka Europe i Ukrajine, na kojem je bio i predsjednik Zelenski te najavio skori posjet ukrajinskoga premijera Denisa Šmihala Hrvatskoj.

Migracijska politika usmjerena na zaštitu vanjskih granica Unije

U raspravama europskih lidera među najvažnijim temama bile su i migracije. Politika svih država članica vrlo je čvrsta i usmjerena na zaštitu vanjskih granica EU kako bi se spriječili šokovi za europski kontinent, prije svega političke posljedice na različite zemlje, poput onih nakon migrantskog vala iz 2015. godine, koji je, po premijerovim riječima, više promijenio političku arhitekturu, naročito u velikim državama članicama, nego ijedan drugi događaj u proteklim desetljećima i čije se posljedice i danas osjećaju, bilo da je riječ o pitanju sigurnosti, o tržištu rada ili o provedbi Pakta o azilu i migracijama.

"To je vrlo važna tema i svi se njome bave na manje-više usklađen način, pa tako i Hrvatska jer je ta tema osobito vezana za novi zakonodavni prijedlog o vraćanju nezakonitih migranata i čuvanju vanjske granice sa svim mehanizmima koje Unija i njene države članice imaju na raspolaganju. To je cijela jedna vanjska dimenzija aktivnosti, ne samo sigurnosna, obrambena i klasična vanjska politika, nego i humanitarna pomoć, razvojna pomoć, trgovinska politika, klauzule o poštivanju ljudskih prava", poručio je.

Raspravljalo se i o položaju Europske unije u svijetu, osobito o njenom snalaženju u brzo mijenjajućim okolnostima, jačanju obrambenih sposobnosti i kvalitetnoj suradnji sa SAD-om, jačanju europskoga stupa NATO-a, većem angažmanu u neposrednom susjedstvu, kako bi svojom aktivnošću EU diktirala tempo, a ne da se drugi akteri snažnije upliću u njeno neposredno susjedstvo.

Gospodarski zamah u posljednjih devet godina

Zaključno, premijer smatra da je Vlada kvalitetno zastupala hrvatske interese, da je predstavila sve bitno za budućnost Europske unije, kao i teme koje se odnose na ekonomsku politiku, na postupno dolaženje u fazu priprema za novo višegodišnje financijsko razdoblje nakon 2027. godine.

U tom kontekstu, istaknuo je, Vlada će i dalje voditi računa o onome što je nama bitno s obzirom da je Hrvatska još uvijek zemlja koja hvata korak s onima koji su ušli u Uniju prije nas i imali šansu dulje koristiti sve blagodati jedinstvenoga tržišta, kao i različite fondove koji su im bili ranije i više na raspolaganju nego nama.

"Taj zamah je u ovih zadnjih devet godina, od kada upravljamo Vladom, opipljiv i ostvariv, jer smo sa 62 posto došli na 78 posto prosjeka razvijenosti EU, sa vrlo jasnim ciljem da do kraja trećeg mandata naše Vlade dođemo na oko 82 posto", naglasio je Plenković.

Uvjeren je da će se to i dogoditi s obzirom na planove, ulaganja i projekcije gospodarskog rasta koje će biti veće od prosjeka EU i eurozone.

"Pritom ćemo voditi računa o onim najbitnijim zadaćama hrvatske Vlade, a to je da svi ovi koraci naprijed, koji se naizgled čine da su makro koraci, imaju svoju mikro projekciju - kvalitetniji život hrvatskih građana i kvalitetniji položaj i jačanje hrvatskog gospodarstva u odnosu na inovacije i konkurentnost s drugim državama s kojima se nalazimo u EU", zaključio je svoje izlaganje predsjednik Vlade.