Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 1. 8. 2024.

Nastavak smanjenja inflacije rezultat je Vladinih mjera

Premijer Andrej Plenković osvrnuo se na početku današnje Vladine sjednice na niz požara u Dalmaciji proteklih dana te je zahvalio svim vatrogascima i drugim službama na požrtvovnosti u gašenju požara

Predsjednik Vlade je iznio novi podatak Državnog zavoda za statistiku, koji je procijenio da inflacija u srpnju iznosi 2,3 posto, a na mjesečnoj razini 0 posto. "To znači da se inflacija već 20 mjeseci kontinuirano usporava", istaknuo je premijer.

Podsjetio je da Vlada već tri godine ograničava cijene energenata i 30 proizvoda iz potrošačke košarice i na taj način pridonosi smanjenju stope inflacije. "Želimo osigurati njezin kontinuirani pad, stoga je važno da se u kontekstu turističke sezone svi akteri ponašaju odgovorno kada je riječ o formiranju cijena", upozorio je.

Kada je riječ o turizmu, od početka godine ostvareno je 11,6 milijuna dolazaka i 55,3 milijuna noćenja, što je 4 posto dolazaka više nego prošle godine i 1 posto više noćenja nego lani.

Croatia Airlines modernizira flotu s 15 novih zrakoplova

Što se tiče prometa, predsjednik Vlade kazao je kako su Croatia Airlines krenuli u potpunu obnovu svoje flote te je dogovoreno da se putem leasing ugovora s kompanijom Airbus u sljedeće tri godine dovede u Hrvatsku 15 novih modernih zrakoplova, a prvi pod nazivom Zagreb došao je ovaj tjedan u Hrvatsku.

Osvrnuo se i na boravak u Parizu na otvorenju Olimpijskih igara te čestitao Hrvatskom olimpijskom odboru, svim sportašicama i sportašima koji se natječu, a posebno osvajačima medalja Barbari Matić i Miranu Maričiću te zaželio i drugim sportašima da im trud i rad završe osvajanjem odličja.

U kontekstu odluke Ukrajine da suspendira tranzit nafte kompanije Lukoil prema Mađarskoj i Slovačkoj, premijer je rekao da je uputio pismo premijeru Orbanu, premijeru Fici i predsjednici Komisije von der Leyen i signalizirao spremnost Hrvatske i Jadranskog naftovoda da omogući transport nafte prema rafinerijama u Budimpešti i Bratislavi.

Dodao je da je Janaf kao kompanija spreman pregovarati s MOL-om o transportu i osiguranju energetske sigurnosti u izmijenjenim uvjetima.

Što se tiče Europske komisije, kazao je da će Vlada na sjednici predložiti da Dubravka Šuica, aktualna potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju bude kandidatkinja i u sljedećem mandatu.

U opremanje i modernizaciju vatrogasne zajednice uloženo je 600 milijuna eura

Najavio je nadalje važnu uredbu o visini dodatka za vatrogasce te kazao kako je riječ o kvalitetnom rješenju.

Podsjetio je da je Vlada ne samo transformirala Hrvatsku vatrogasnu zajednicu na razinu središnjeg državnog ureda, već i osigurala novi zakonski okvir i značajno povećala sredstva za vatrogasce.

"Uložili smo 600 milijuna eura u opremanje i modernizaciju, tu je riječ o opremi i vozilima, i naručili dva nova kanadera vrijedna 105 milijuna eura u potpunosti financirana sredstvima Unije, koji će dodatno osnažiti našu flotu", kazao je premijer.

Za sjednicu je kazao da će se usvojiti Operativni program za manjine 2024. – 2028., koji strukturira i bolje priprema realizaciju projekata važnih za nacionalne manjine u Hrvatskoj, zatim odluka o kriterijima i načinu financiranja, odnosno sufinanciranja troškova prehrane i prijevoza za učenike školsku godinu 2024./2025.

Plenković se osvrnuo i na 2024., za koju je kazao da je bila obilježena parlamentarnim i europskim izborima, formiranjem nove Vlade i parlamentarne većine.

"U tom smo razdoblju ostvarili rekordnu zaposlenost i danas Hrvatska ima preko 1.750.000 tisuća osiguranika, to je najveći broj ljudi ikada koji su u radnom odnosu, a nezaposlenost je najmanja - 6 posto", rekao je Plenković.

Nastavio je da je ostvaren rekordan rast plaća, a Hrvatska je u plusu 16 milijardi eura, kada je riječ o razlici uplaćene članarine u europski proračun i apsorbiranih sredstava u ovih 11 godina.

Nacionalnim planom stambene politike pomoći ćemo građanima

Kada je riječ o daljnjim aktivnostima Vlade, premijer je najavio za kraj kolovoza, kada Vlada ponovo krene zasjedati, pripreme za rebalans proračuna.

Najavio je i javna savjetovanja za prijedlog novih poreznih izmjena i Nacionalni plan stambene politike.

"Cijene nekretnina i najma značajno su porasle u zadnjih nekoliko godina i tu smo odlučni pronaći promišljene politike i rješenja koja trebaju pomoći građanima", istaknuo je.

Kazao je da će se nastaviti s usklađivanjem mirovina, koja će za prvih 6 mjeseci biti 7 posto u odnosu na prosječne plaće, tako da će se na jesen isplatiti uvećane mirovine, a bit će formirana i radna skupina za izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju.

I na kraju, najavio je da će Vlada u dogovoru s Maticom umirovljenika donijeti deklaraciju o pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi koja će poslužiti kao podloga da se tijekom ovoga mandata pripremi i zakon koji je usmjeren kvalitetnijem životu i položaju starijih osoba u društvu.

Vlada donijela uredbu o visini dodataka za plaće vatrogasaca

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković izvijestio je da je stanje na požarištima u Dalmaciji jutros povoljno, dodavši da nema otvorenog plamena ni kod Podgore, ni Tučepa, ni u skradinskom zaleđu.

O veličini skradinskog požara govori podatak da je do sada izgorjelo 1.300 hektara borove šume, trave i niskog raslinja, opseg koji se mora braniti dugačak je 28 kilometara, rekao je.

U zaleđu Skradina, sve su vatrogasne snage na terenu, a uvedene su nove, iz Karlovačka i Krapinsko-zagorske županije, dodao je Tucaković.

Stanje na požarištima je povoljno

Stanje je jutros mirno i na požarištu Tučepi - Podgora, gdje se požar u srijedu navečer ponovno aktivirao.

Velika je zadimljenost na cijelom području, no dobro je da nema ozlijeđenih ni vatrogasaca, ni građana, kazao je Tucaković navodeći da je, zbog vatrene stihije, 50-ak osoba bilo evakuirano iz Gornjih u Donje Tučepe.

Područje koje se mora braniti je 18 kilometara, vatrogasci ulažu veliki napor, a pristigle su im i nove snage iz Koprivničko-križevačke i Zagrebačke županije.

Požar u Vrsinama rano jutros stavljen je pod nadzor, a onaj kod Vranskog jezera pod nadzorom je od noćas, rekao je glavni vatrogasni zapovjednik i zahvalio vatrogascima i "svim dobrim ljudima" koji su na požarištima, policiji, vojsci, načelnicima, gradonačelnicima te Vladi.

Uredba je rezultat potpore domaćem vatrogastvu

Predstavljajući Uredbu o visini dodataka na osnovni koeficijent za radna mjesta profesionalnih vatrogasaca, Tucaković je još jednom izrazio zahvalnost Vladi na velikoj podršci koju daje hrvatskom vatrogastvu.

Rekao je kako je Uredba rezultat potpore hrvatskom vatrogastvu. "Ona nije donesena slučajno nego je to izraz zaštite radno-pravnog statusa hrvatskih vatrogasaca i ovo će se prvi put dogoditi da će uredba kao takva govoriti o visini dodataka na osnovni koeficijent za radna mjesta profesionalnih vatrogasaca", naveo je.

Dodao je kako je Uredba usuglašena sa svim zainteresiranim udrugama i sindikatima, a doneseni su i drugi pravilnici koji uređuju sustav profesionalnog vatrogastva. Tucaković je pojasnio kako plaću profesionalnog vatrogasca čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta, uvećanog za povećanu opasnost za život i zdravlje, te osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 posto za svaku godinu navršenog radnog staža.

Visinu dodataka za povećanu opasnost za život i zdravlje profesionalnog vatrogasca, osobno vatrogasno zvanje i odgovornost u sustavu hijerarhije rukovođenja te visinu dodatka za rad na poslovima s posebnim uvjetima rada na temelju klasifikacije radnih mjesta profesionalnih vatrogasaca utvrđuje Vlada.

Tucaković je u izjavi medijima nakon sjednice Vlade rekao kako bi plaća mogla iznositi oko 1300 eura za početnika.

Iako je, kazao je, teško izračunati koliko će plaća vatrogasaca biti, jer ovisi o poreznim odbicima i drugim stavkama, pretpostavlja da će ona iznositi oko 1300 eura za početnika do pet godina.

"Najvažnije je da svatko za isti posao dobije i istu plaću", poručio je Tucaković.

Za sufinanciranje troškova prehrane i prijevoza učenika 107 milijuna eura

Vlada je donijela i odluke o kriterijima i načinu sufinanciranja troškova prehrane za učenike osnovnih škola i javnog prijevoza za redovite učenike srednjih škola za iduću školsku godinu 2024/2025., koje su vrijedne 107 milijuna eura.

"Ove odluke vrijedne su ukupno 107 milijuna eura, 72 milijuna eura za besplatan školski obrok za oko 300.000 učenika osnovnih škola, čime se osigurava u idućoj godini da svako dijete ima obrok i jednake šanse, a 35 milijuna eura ide na sufinanciranje prijevoza učenika srednjih škola", rekao je premijer Andrej Plenković.

Državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Stipe Mamić naveo je kako se mjera sufinanciranja prehrane provodi radi osiguravanja zdravog i uravnoteženog obroka učenicima, izjednačavanja mogućnosti za prehranu svih učenika osnovnih škola i ublažavanja posljedica globalne gospodarske situacije na standard roditelja.

Pri tome je naglasio da prije uvođenja besplatne prehrane u školama oko 40 posto učenika nije bilo uključeno u prehranu, a većini učenika koji su bili uključeni roditelji su sami financirali troškove.

"Prema prikupljenim podacima za školsku godinu 2023./2024., prehrana u osnovnim školama bila je organizirana u 928 matičnih i 1100 područnih škola. U prehranu je mjesečno bilo uključeno prosječno 299.480 od ukupno 305.421 učenika u osnovnim školama, iz čega proizlazi da je jedan obrok dnevno imalo najmanje 98 posto učenika", istaknuo je Mamić.

Što se tiče odluke o troškovima javnog prijevoza, promjene u odnosu na prethodnu školsku godinu odnose se na dodavanje novih kategorija učenika, kojima bi se također financiralo 100 posto cijene mjesečne učeničke karte, i to kada je učenik član kućanstva osobe koja je utvrđena kao korisnik naknade za nezaposlene branitelje i kada je član kućanstva osobe koja je utvrđena kao korisnik novčane naknade za civilne stradalnike.

U prošloj školskoj godini pravo na sufinanciranje troškova međumjesnog javnog prijevoza ostvarilo je oko 45.000 učenika, što je oko 31 posto svih učenika srednjih škola, rekao je Mamić.

Usvojena Uredba o izmjeni i dopuni Zakona o udžbenicima

Donesena je i Uredba o izmjeni i dopuni Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu, koja se odnosi na povećanje cijene tiskanih udžbenika od 1. do 4. razreda osnovne škole za 15 posto te udžbenika od 5. do 8. razreda osnovne škole za 17 posto, s obzirom na to da je došlo do promjene medijalne neto plaće za više od 10 posto u odnosu na razdoblje kada su udžbenici uvršteni u katalog te kako bi se cijene uskladile s trenutnim stanjem na tržištu.

Uredba ima zakonsku snagu kako bi se osiguralo dovršenje već pokrenutog postupka nabave do početka škole, a sredstva za nabavu udžbenika za učenike osnovnih škola planirana su u proračunu za 2024. u iznosu od 19.970.994 eura pa treba osigurati dodatnih oko 2.600.000 eura, rekao je Mamić.

Nastavak rada na unapređenju postojeće razine zaštite prava nacionalnih manjina

Vlada je također donijela Operativne programe nacionalnih manjina za razdoblje 2024-2028., koje su zajednički izradili predstavnici nacionalnih manjina i vladini resori.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je kako je riječ o nastavku rada na unapređenju postojeće razine zaštite prava nacionalnih manjina i ukupno sadrži 209 aktivnosti, odnosno 41 više od prethodnog programa.

Devet strateških ciljeva za upravljanje granicom

Na sjednici je donesena i Strategiju integriranog upravljanja granicom RH od 2024. do 2028. godine, koja je usklađena s novim komponentama europskog integriranog upravljanja.

U njoj je postavljeno devet strateških ciljeva koji uključuju učinkovitu graničnu kontrolu, zaštitu vanjske granice, vraćanje nezakonitih migranata, suzbijanje prekograničnog kriminaliteta, jačanje suradnje sa susjednim trećim zemljama, jačanje suradnje sa zemljama članicama EU i Frontexom, međunarodnu zaštitu, obuku inovacije te učinkovitu suradnju svih sudionika.

Konferencija HBOR-a u ulaganjima u rizični kapital

Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad 1. konferencijom o equity ulaganjima "Trendovi i perspektive ulaganja u rizični kapital", kojeg je zatražila Hrvatska banka za obnovu i razvitak.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Dragan Primorac izvijestio je da će 1. HBOR-ova konferenciju na temu equity ulaganja održati 28. studenoga 2024. u Zagrebu.

Kazao je da će se na njoj raspravljati o temama vezanima uz industriju rizičnog kapitala s naglaskom na temu privatnih ulagatelja i njihovu uključenost u industriju rizičnog kapitala, kao i o fondovima usmjerenim na društveno i ekološki odgovorne investicije te načinima usklađivanja ciljeva tih fondova sa sklonostima samih ulagatelja.

Izvor: Hina/Vlada