Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 11. 6. 2024.

Riješeno je pitanje predsjednika Odbora za ljudska prava

Premijer Andrej Plenković kazao je da će Milorad Pupovac običnom saborskom većinom biti izabran za predsjednika saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ako bude kandidat Kluba nacionalnih manjina

Nakon prvog sastanka parlamentarne većine u Banskim dvorima, predsjednik Vade Andrej Plenković održao je konferenciju za medije.

Na početku je izrazio žaljenje zbog tragičnog događaja na Trgu sv. Marka, gdje se jedan sugrađanin zapalio i zadobio teške ozljede. Dodao je da je ozlijeđeni trenutno u Klinici za traumatologiju u Draškovićevoj, gdje je dobio svu potrebnu skrb.

"Suosjećamo s njegovom obitelj i očekujemo da nadležne službe, koje su odmah reagirale na ovaj događaj, dalje izvješćuju javnost", kazao je Plenković.

Pripremili smo se za sutrašnje aktualno prijepodne

Potom se premijer osvrnuo na sastanak parlamentarne većine. Pripremili smo se, rekao je, za sutrašnju sjednicu novog saziva Hrvatskog sabora, koja počinje aktualnim prijepodnevnom. Dodao je da je bila dobra atmosfera, puna međusobnog razumijevanja. Kazao je također da je rriješeno pitanje predsjednika Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

"Dogovor je, kao što je već tradicija u Hrvatskom saboru u zadnjih otprilike 25 godina, da uvijek Klub nacionalnih manjina daje svog predstavnika da bude predsjednik toga Odbora. Mi ćemo, kao HDZ poštovati tu tradiciju, i drugi su se partneri s tim složili. Domovinski pokret će vidjeti tko će biti kandidat pa će sukladno tomu glasati. To je na njima, ali koalicija će normalno funkcionirati", naglasio je Plenković.

Dodao je da će Klub nacionalnih manjina predložiti Milorada Pupovca za predsjednika tog Odbora te će on biti izglasan običnom većinom kad se to stavi na dnevni red.

Pitanje ustavnih sudaca riješit ćemo u roku

Predsjednik Vlade se osvrnuo i na poziv za ustavne suce, kazavši da će ovaj tjedan biti održana sjednica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav na kojoj će se krenuti s pozivom za nove ustavne suce, s obzirom da desetorici sudaca istječe mandat.

"To ćemo pitanje riješiti u roku, Znate da se sucima kojima istječe mandat on može produljiti na još šest mjeseci, tako da će se vjerojatno o tome glasati početkom rujna", ustvrdio je.

Na koalicijskom sastanku raspravljalo se i o gospodarskoj situaciji te procesu obnove.

Upiran o jutrošnjem događaju, premijer je rekao da se motivi čovjeka koji se zapalio ne znaju i da je za to prerano.

Odgovarajući na pitanje o predsjedniku Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Plenković je kazao da je Domovinskom pokretu važno pitanje velikih traumatskih trenutaka hrvatskog naroda, poput Povijesnog muzeja. "Intenzivirat ćemo suradnju u dijelu koji se odnosi na zločine totalitarnih sustava, osobito zločina komunizma", dodao je.

Rekao je da su razgovarali i o pitanju pogrebnih spomenika i Zakona o grobljima što je, dodao je, već bilo planirano. Potvrdio je da je o tome bilo riječi zbog spomenika Vukašinu Šoškoćaninu, ali da se o tome raspravljalo i ranijih godina.

Mediji su ignorirali europske izbor

Upitan misli li da treba nešto mijenjati u sustavu europskih izbora, predsjednik Vlade smatra da treba povećati iznos sredstava za kampanju, radikalno ju skratiti i potpuno promijeniti medijsko praćenje.

"Mediji su potpuno izignorirali ove izbore. Kao da ih nije bilo. "Kad god sam došao pred mikrofone medija, činilo mi se da nikome ne pada na pamet pitati jedno relevantno pitanje o europskim temama ili europskim izborima", kazao je.

Rekao je da je iz toga izvukao dvije poruke. Prva je da je dio medijskog prostora bio potpuno obasut naknadama i plaćama ljudi koji rade u Europskom parlamentu, kao, dodao je, da samo Hrvati imaju takve plaće, a ne njih 720 po zajedničkim pravilima svih država članica. Smatra da je način na koji je to bilo pisano bio odvraćajući.

Izrazio je žaljenje što izlaznost na izbore nije bila veća. "Ako je i jedna zemlja imala razloga da njezini građani participiraju više na europskim izborima, onda je to Hrvatska jer smo u proteklih pet godina ušli u Schengen, europodručje, Europski stabilizacijski mehanizam, izborili smo se za 25 milijardi eura, 2,5 milijardi eura za obnovu, sufinancirali Pelješki most, LNG terminal na Krku, iskoristili to za poljoprivrednike, ribare, ravnomjerni regionalni razvoj, zdravstvo, kulturu i obrazovanje", naveo je.

Nema domene, rekao je, u kojoj nismo imali dodanu vrijednost zahvaljujući našem članstvu u Europskoj uniji.

Kad nema kršitelja Ustava, nema ni medijske histerije

"Ne znam što sam osobno mogao više učiniti. Već osam godina svojevoljno odlazim izvješćivati Sabor o sastancima Europskog vijeća. Čim završim uvodno izvješće, slijede intervencije koje nemaju veze sa sadržajem. Čak ni to nismo uspjeli. Moram priznati da mi je žao što više ljudi nije sudjelovalo. Moramo učiniti puno više, ali u tome moramo imati partnere", kazao je premijer.

Mislim da je, rekao je, ozračje bilo premirno u usporedbi s onom iscabriciranom situacijom koju je iskreirao Milanović i kada je na kraju izašlo jako puno ljudi. "Sad kad nema kršitelja Ustava, nema medijske histerije, izlazak je mali", dodao je Plenković.

Poanta je, naglasio je, da nema krize u Hrvatskoj, nema krize u vladavini prava, ima samo osobnih neostvarenih ciljeva.

Posebno mi je drago što u Europski parlament nisu ušli šarlatani

Premijer se osvrnuo i na prag za preferencijalne glasove koji je 10 posto unutar liste. "Ako otvorimo tu temu, to je mač s dvije oštrice. Postoje zapadne zemlje koje smatraju da je loše. Imate one koji smatraju da je fantastično. To nekad dovede do ratova kandidata na istim listama jer se boje za isto biračko tijelo, ne nužno briljantan sustav", pojasnio je.

Izrazio je zadovoljstvo da u Europski parlament nisu prošli šarlatani. "To mi je posebno drago. Građani su ovog puta dali crveni karton prodavačima magle", poručio je.

Naše diplomatske službe angažirane su u slučaju kapetana Bekavca

Upitan o kapetanu Bekavcu koji je zatvoren u Turskoj, premijer je naglasio da Vlada brine o svim hrvatskim državljanima, podsjetivši na slučajeve naših državljana koji su bili u zatvorima u Zambiji i Grčkoj.

"Angažirana su naša diplomatska predstavništva, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova te Ministarstvo pravosuđa. Napravit ćemo sve što je pravno moguće da se zaštite njegova prava. Ne znamo što je istina, ali poklonit ćemo povjerenje njegovim izjavama. Nažalost, to su situacije koje se na brodovima nekad događaju", zaključio je Plenković.