Hrvatska će biti uvrštena u još dva prometna koridora mreže TEN-T
Zahvaljujući izmjenama Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži Hrvatska će uz Mediteranski koridor i koridor Rajna–Dunav biti uvrštena u koridore Baltičko more–Jadran i Zapadni Balkan–Istočni Mediteran
To Hrvatsku nedvojbeno dublje uključuje u prometni i gospodarski sustav Europske unije, a postojećim mogućnostima ulaganja iz europskih izvora pridodaju se nove – u željezničku, cestovnu, zračnu, pomorsku i riječnu infrastrukturu. Usto se otvara mogućnost da EU financira i one dijelove Hrvatske koji dosada nisu bili predviđeni Uredbiom o Transeuropskoj prometnoj mreži, poput željezničke i cestovne infrastrukture do Splita te željezničke i cestovne infrastrukture u Slavoniji.
Naime, TEN-T uredba donesena je 2013. godine, dok Hrvatska još nije bila članica Europske unije, pa nije obuhvaćala značajne prostore Hrvatske, što je onemogućavalo sufinanciranje strateških infrastrukturnih projekata iz europskih fondova. Pa tako trenutno važeća TEN-T Uredba uključuje dio od Rijeke (koja će se, kad nova Uredba stupi na snagu, nalaziti na čak 3 koridora) preko Zagreba do granice s Mađarskom i Slovenijom (željezničko-cestovni Mediteranski koridor) te riječni koridor Rajna–Dunav (dionice Dunava i Save, s lukama Vukovar i Slavonski Brod).
"Dogovorom o Uredbi o Transeuropskoj prometnoj mreži na europskoj razini, Hrvatska je pozicionirana na dodatna 2 koridora: Baltičko more–Jadran i Zapadni Balkan–Istočni Mediteran. Time Hrvatsku u cijelosti integriramo u prometni sustav EU-a, za što smo se osobito založili u razgovorima s predsjednicom Europske komisije von der Leyen i povjerenicom Valean. Izborili smo i da se Dalmacija uvrsti u TEN-T koridore. Uredbom je obuhvaćena željeznička i cestovna infrastruktura do Splita, kao i u Slavoniji, a luke Ploče i Split postat će luke osnovne mreže. Rijeka će se nalaziti na tri koridora. Stvaramo pretpostavke za nastavak velikih ulaganja u razvoj prometne infrastrukture i povezanost Hrvatske", izjavio je tom prigodom predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Kroz proces revizije Uredbe Hrvatska se snažno zalagala za što bolje pozicioniranje prometnih pravaca Republike Hrvatske unutar TEN-T mreže te je prihvaćena većina hrvatskih zahtjeva, a usvajanjem općeg pristupa na Vijeću ministara prometa u prosincu 2022. godine, usvojen je i hrvatski prijedlog za uvrštenjem na dva dodatna koridora te "promicanje" luke Ploče i Splita u luke osnovne mreže, što je potvrđeno i na sinoćnjem sastanku Vijeća i Parlamenta.
Ovo je stvarno povijesni dan za Hrvatsku, naš prometni položaj i infrastrukturu jer nas očekuju još veća i snažnija ulaganja u cjelokupni prometni sustav. Položaj na TEN-T mreži otvara nam vrata za EU financiranje i onih dijelova Hrvatske koji do sada nisu bili na taj način zastupljeni. Ovime su konačno Split, Dalmacija i Slavonija, cestovno i željeznički prepoznati i sada se nalaze na Osnovnoj mreži EU prometne karte, ali i dio pruga kroz Istru, Podravinu kroz Sveobuhvatnu mrežu. Za nas to znači priznanje truda uloženog u cijeli proces da se RH kvalitetno prometno pozicionira i nastavi sa snažnim ulaganjima u cjelokupan prometni sustav i tu se posebno zahvaljujem i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću koji je odigrao ključnu ulogu u tom procesu.", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Ovim izmjenama TEN-T Uredbe bit će uvršteno novih 450 km željezničkih pruga (npr., istarske i podravske dionice pruga), 430 km cesta (npr. Zagvozd–Imotski–DG), 8 novih luka (Korčula, Stari Grad, Hvar, Supetar, Preko, Rogač, Rab i Cres uz već postojeće Pulu, Rijeku, Zadar, Šibenik, Ploče, Dubrovnik i Split) i 5 novih urbanih čvorova (Osijek, Varaždin, Zagreb, Rijeka i Split), čime Republika Hrvatska ostvaruje najveću proporcionalnu izmjenu TEN-T mreže u Europi.
Položaj na ukupno 4 prometna koridora EU iznimno je važan i potvrđuje vrijednost geoprometnog položaja Hrvatske i otvara nam mogućnosti daljnjih ulaganja i razvoja cjelokupnog prometnog sustava.