Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 27. 3. 2023.

Eurozona i Schengen pretpostavke su sigurnosti i gospodarskog rasta

U razgovoru s novinarima predsjednik Vlade Plenković ocijenio je da će ulazak naših zračnih luka u schengenski režim i u Global Entry Program zbog jednostavnijeg prelaska granice pozitivno utjecati na predstojeću turističku sezonu

Premijer Plenković se uvodno osvrnuo na jučerašnju punu primjenu schengenskog aquisa u devet hrvatskih zračnih luka te naglasio da se letovi iz država članica EU-a koje su u schengenskom prostoru, kao i iz Hrvatske u te zemlje, odvijaju u režimu domaćih letova.

"Kada to povežemo s ulaskom Hrvatske, kao jedne od četiri europske zemlje, u Gobal Entry Program, onda vidimo rezultate zaokružene politike, reputacijske, i u smislu sigurnosti, prelaska granice i omogućavanja našim građanima i svima koji dolaze u Hrvatsku iz ovih zemalja jednostavniji pristup. Mi smo uvjereni da će i jedno i drugo itekako pozitivno utjecati na iduću turističku sezonu", rekao je.

Povezavši prethodno s ulaskom Hrvatske u europodručje, Plenković je naglasio da se time stvaraju pretpostavke za veći gospodarski rast, rast hrvatskog turizma i ekonomije na način da s njima rastu i sve povezane djelatnosti.

Potom je izvijestio o prošlotjednim sastancima Europskog vijeća. "Vrlo bitan za nas bio je sastanak Europodručja gdje smo bili u svojstvu punopravne članice i to samo dva dana nakon što je Hrvatska ušla u Europski stabilizacijski mehanizam, dakle okvir i možemo slobodno reći - sigurnosni kišobran - u slučajevima financijskih i gospodarskih kriza koji će nam omogućiti da kao država i kao gospodarstvo iz svake od eventualnih budućih rizičnih situacija izlazimo s puno više sigurnosti i s manje problema", istaknuo je.

Sve Vladine mjere ciljaju na očuvanje ekonomskog i socijalnog standarda hrvatskih građana te na oporavak i jačanje gospodarstva

Govoreći o drugim temama prošlotjednih sastanaka u Bruxellesu, među kojima je bila i situacija u Ukrajini, kazao je kako je generalni zaključak da će, unatoč usporavanju, svjetska ekonomija ove godine ipak u pogledu gospodarskog rasta biti bolja.

"Isto očekujemo i u Hrvatskoj. S te strane sam prošlog tjedna iskoristio priliku da predstavim veliki paket mjera koji je Vlada donijela, vrijednog 1,7 mlrd. eura, gdje ciljano štitimo hrvatsko gospodarstvo i građane, da reguliramo cijene struje, cijene plina. Vidjeli ste danas sjednicu Vlade - reguliranje naftnih derivata. Sve to ima cilj očuvati ekonomski i socijalni standard hrvatskih građana i da hrvatskom gospodarstvu stvorimo preduvjete za brži oporavak i jačanja otpornosti", naglasio je Plenković.

Istaknuo je kako su na tom tragu zadovoljni, kao i s mjerama pomoći onima kojima je u ovom trenutku pomoć najpotrebnija.

"To su osobito oni koji primaju socijalne naknade, to su nezaposleni, hrvatski umirovljenici, to su ribari, poljoprivrednici, jedna široka ciljna skupina kojima privremenim i kalibriranim mjerama već četvrti ili peti put u zadnjih nekoliko godina hrvatska država svojom politikom intervencionizma itekako pomaže", poručio je.

Povezao je to s podacima Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj plaći. "Prosječna plaća u siječnju probila je onaj simbolični prag od 8.000 kuna, to je 1.094 eura, medijalna plaća, koja je probila prag od nekadašnjih 7.000 kn, sad je to 930 eura, onda vidimo i da su i stopa zaposlenosti, koja je najveća u apsolutnom iznosu, dakle broj zaposlenih je veći nego prije 30-ak godina, isto tako najniža stopa nezaposlenosti, i kad to kombiniramo s kreditnim rejtingom, jačanjem cijelog okvira te odazivom na državne obveznice – možemo izraziti zadovoljstvo."

U četvrtak Nacrt zakona o osobnoj asistenciji

Plenković je za ovaj tjedan najavio Nacrt zakona o osobnoj asistenciji. "Ministar Piletić će u četvrtak predstaviti prvi Nacrt zakona o osobnoj asistenciji, kao što smo i najavili. Trenutno se izdvaja oko 20 milijuna eura za oko 4.000 korisnika. Novim se zakonom proširuje opseg korisnika s 4 tisuće na 14 tisuća korisnika, a 20 milijuna eura postaje 156 milijuna eura. Dakle, to su ogromna izdvajanja i u smislu opsega ljudi i financijske težine ovoga zakona, koji će biti upotpunjen na kraju godine sa zakonom o inkluzivnom dodatku, a u proceduru će uskoro i najavljene izmjene Zakona o socijalnoj skrbi", najavio je.

Kazao je i da je, po reakcijama udruga koje se bave tom tematikom, velika većina njih jako zadovoljna sadržajem zakona.

Upitan za komentar kritika da će roditelji njegovatelji imati samo 22 sata mjesečno za korištenje te usluge, odgovorio je kako su oni koji su na stručnoj razini predlagali taj broj sati, gledali koliki je prosjek korištenja osobne asistencije do sada bio, pa su izišli s tim podatkom. No, najavio je, raspravit će tu temu pa će vidjeti.

Osvrćući se na temu izvanredno skupih lijekova, Plenković je podsjetio da se kada su stupili na mandat, za tu svrhu izdvajalo sto milijuna eura, a danas se za njih izdvaja 400 milijuna eura.

Istaknuo je da država i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje odobravaju tako velika sredstva za posebno skupe lijekove za jako mali broj pacijenata zato što je Vladina politika empatična; to je politika da ide prema pacijentu i da se proširi krug prava.

Vladina je politika cjelovita i konzistentna na dobrobit svih koji su u potrebi

"Ako imate takav trend jedne Vlade, ako imate trend donošenja Zakona o osobnoj asistenciji kojega sada nema, te ako imate trend da se donosi Zakon o inkluzivnom dodatku kojeg isto sada nema - onda je to plus. Ako imate reguliranje većih prava kod Zakona o socijalnoj skrbi nego što je bilo do sada, onda je i to isto plus", poručio je premijer.

Plenković je istaknuo da cijela Vladina politika sve suprotno od onoga što oporba govori. "Oni daju nekakav prigovor da mi nemamo empatiju, pa obrnuto. Pogledajte sve zakone, njihov sadržaj, broj ljudi, opseg prava, izdvojena sredstva i pogledajte njihova glasanja o svim tim zakonima. To je ono što je bitno", naglasio je, dodavši kako je Vladina politika cjelovita i konzistentna na dobrobit svih koji su u potrebi.

Najavio je i da će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u najskorije vrijeme predložiti Vladi usvajanje uredbe vezane uz obnovljive izvore energije.

Na upit novinara zašto ta uredba i podzakonski akti nisu već doneseni, s obzirom da je novi Zakon o tržištu električne energije donesen prije više od 400 dana, Plenković je kazao da Ministarstvo očito radi na tome.

"Spremaju tu uredbu, koja će biti donesena u najkraćem roku. Mora ići u javno savjetovanje i nakon toga ide na Vladu", odgovorio je.

Donošenje zakona o zaštiti dužnika ove godine

Predsjednik Vlade komentirao je i informaciju o curenju podataka iz Agencije za naplatu potraživanja EOS Matrix, istaknuvši da će se ove godine donijeti zakon za zaštitu dužnika, čime će se u hrvatski zakonodavni sustav transponirati europska direktiva.

"Prema planu zakonodavnih aktivnosti, Ministarstvo financija je predvidjelo donošenje zakonskog propisa u trećem kvartalu. Ono će, sukladno postojećoj europskoj direktivi, predložiti zakonski okvir za bolju zaštitu dužnika", rekao je Plenković.

Odgovorio je time na pitanje novinara zašto su agencije za naplatu potraživanja u Hrvatskoj u svojevrsnoj "sivoj zoni", a osvrnuo se i na nedavno otkriće da je agenciji EOS Matrix procurilo 181 tisuća osobnih podataka dužnika.

"Mislim da nadležna tijela moraju utvrditi kako i zašto ti podaci cure. Imate Agenciju za zaštitu osobnih podataka, neka oni o tome nešto kažu, a imate i drugih tijela, neka se oni o tome očituju", istaknuo je Plenković.

Za sutra je, u Sloveniji, Plenković najavio bilateralni sastanak s premijerom Robertom Golobom na kojem će na stol staviti sve teme o odnosima između dvaju zemalja. "Smatramo da je to jako dobro s obzirom na prijateljske odnose i međusobnu povezanost dvije zemlje", zaključio je.