Novi Zakon ubrzat će i racionalizirati proces obnove

Premijer Plenković najavio je novi Zakon o obnovi koji će ubrzati i racionalziirati procedure te donijeti propulzivniji okvir koji će pridonijeti bržem procesu obnove

Otvarajući 187. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.

Izdvojio je obilježavanje 30. obljetnice Vojno-redarstvene operacije "Maslenica", prve oslobodilačke akcije u Domovinskom ratu, koja je omogućila ponovno povezivanje sjevera i juga Hrvatske. Još je jednom izrazio zahvalu poginulim hrvatskim braniteljima, pripadnicima vojske i policije, koji su tada dali živote za slobodu Hrvatske.

Govoreći o procesu obnove, istaknuo je da se priprema novi Zakon o obnovi koji ima za cilj ubrzati i racionalizirati procedure, te integracijom Središnjeg državnog ureda za stambeno zbrinjavanje i obnovu i Fonda za obnovu Grada Zagreba učiniti novi propulzivniji okvir koji će pridonijeti bržem procesu obnove.

Osvrnuo se nadalje na novi Zakon o pomorskom dobru, s obzirom na, kako je kazao, pokušaj grube manipulacije od dijela oporbenih stranaka, koje su krenule s lažnom optužbom o skrivenim ciljevima zakona.

"Obrnuto, ovo je novi zakon nakon 20 godina koji se donosi kako bi se bolje uredilo pomorsko dobro i sve ono što je povezano s njime. Riječ je o čitavom kontekstu izmjena koje se odnose na pomorstvo. Nema nikakvih ograđivanja plaža, nema nikakvih reduciranja prava građana u smislu korištenja pomorskog dobra kao općeg dobra koje je neotuđivo", poručio je premijer Plenković.

Pojasnio je da se radi o uvođenju reda, davanju većih ovlasti lokalnoj samoupravi i te većoj transparentnosti cijelog postupka. Dodao je da je jučerašnja rasprava u Saboru, u kojoj je sudjelovao potpredsjednik Vlade Oleg Butković, otklonila je sve oporbene teze.

"Ali, to je tako. Kada su svi ti akteri u stanju glasati na način da izbjegnu pomoći Ukrajini, dati joj solidarnost u teškim trenucima, nego praktički podržavati agresiju Putinovog režima na Ukrajinu, onda se nastoje sakriti iza ovakvih lažnih tema koje ne postoje i dovoditi građane u zabludu", kazao je premijer Plenković poručivši da se radi samo o još jednom jeftinom pokušaju plijenjenja pozornosti. "Vidi se u jučerašnjoj anketi kako stoje oni, a kako stoji HDZ i Vlada", dodao je.

Čestitke Borjani Krišto i novom sastavu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine

Od ostalih tema izdvojio je konferenciju posvećenu uvođenju eura, na kojoj su sudjelovali, između ostalih, potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis, povjerenik Europske komisije Paolo Gentiloni te glavni direktor Europskog stabilizacijskog mehanizma Pierre Gramegna.

Bila je to prigoda, dodao je predsjednik Vlade, da se još jednom naglase sve koristi uvođenja eura za građane i gospodarstvo. "Dok neki imaju skepse prema Europi i prema najvišim europskim standardima, Vlada vodi vrlo jasnu proeuropsku politiku i kod svih ključnih tema ostvaruje strateške iskorake", poručio je premijer Plenković.

Čestitao je Borjani Krišto i novom sastavu Vijeća ministara u Bosni i Hercegovini, koji su dobili povjerenje Parlamentarne skupštine, dodavši da je pozvao novu predsjedateljicu da posjeti Zagreb.

Nakon Šibenika i Petrinje, sutra u Sinju otvaranje Veteranskog centra

Izdvojio je i susret s kardinalom Bozanićem na kojem je bilo riječi o procesu obnove Zagrebačke katedrale i drugih sakralnih objekata. Dodao je da se taj proces dinamizirao i ide dobro.

Razgovarali su i o rješavanju imovinskopravnih odnosa u cilju izgradnje stadiona na Maksimiru, sukladno novom Zakonu o sportu.

Najavio je da će sutra posjetiti Sinj i Cetinsku krajinu, gdje se otvara još jedan Veteranski centar, sufinanciran europskim sredstvima, nakon Šibenika i Petrinje, a uskoro će se dovršiti i onaj u Daruvaru, dok je u novoj financijskoj perspektivi planirana izgradnja još tri takva centra.

"Na ovaj način spajamo ključan doprinos hrvatskih branitelja s onim što nam je donijelo članstvo u Europskoj uniji", istaknuo je.

Jutros se premijer Plenković u Banskim dvorima sastao sa Sviatlanom Tsikhanouskayom, čelnicom bjeloruske oporbe, koja boravi u Hrvatskoj.

"Važno je da podržavamo napore za demokratizaciju u Bjelorusiji", poručio je.

Treba se suprotstaviti govoru mržnje, antisemitizmu, poricanju i iskrivljavanju istine o Holokaustu

Predsjednik Vlade osvrnuo se na sutrašnje obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, odnosno dana kada je 1945. godine oslobođen najveći nacistički logor i logor smrti Auschwitz-Birkenau.

"Sutra ćemo se prisjetiti sustavnog ponižavanja, deportacija i istrebljivanja šest milijuna europskih Židova, od 1933. do 1945, od kojih su čak milijun i pol bila djeca", kazao je.

Ovaj je dan sjećanja, podsjetio je, proglašen rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda 2005, a ove godine Ujedinjeni narodi su izabrali "dom i pripadanje" kao temu vodilju u sjećanju i obrazovanju na Holokaust.

Ta tema naglašava humanost žrtava Holokausta, čiji je identitet bio oduzet od počinitelja genocida u ime ideologije koja je ostavila duboku ranu na tlu Europe.

"Upravo nas to podsjeća na odgovornost da osiguramo osjećaj doma i pripadnosti za sve naše građane, u Hrvatskoj, i globalno gledajući, da se suprotstavljamo govoru mržnje, antisemitizmu, poricanju i iskrivljavanju istine o Holokaustu i da učinimo sve kako bismo spriječili da se ovakve slične agresije, ratovi i razdori nikada ne ponove", poručio je premijer Plenković.

Podsjetio je da će Hrvatska od 1. ožujka Hrvatska će predsjedati Međunarodnim savezom za sjećanje na žrtve Holokausta (IHRA), međuvladinim tijelom koje broji 35 država članica i 10 država promatrača.

Tijekom ove godine predstavit ćemo temu jačanju obrazovanja, istraživanja i kulture sjećanje na Holokaust.

Također, ovog tjedna u Osijeku odano je priznanje Dr. Kamilu Firingeru, 130. hrvatskom Pravedniku među narodima, koji je riskirao vlastiti život kako bi spasio svoje sugrađane židovske vjere, Margitu Fischer te njezinu djecu Lelju i Darka.

"Važno je spominjati se i Pravednika, a to su bili obični ljudi koji su prepoznali trenutak i odlučili djelovati i postali primjer ljudske dobrote i onih koji se ne oglušuju na stradanja susjeda", istaknuo je premijer Plenković najavivši da će sutra uime Vlade potpredsjednica Šimpraga s izaslanstvom položiti vijenac na Mirogoju.

U sanaciju posljedica potresa i revitalizaciju Banovine uloženo više od 265,5 milijuna eura

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved na 187. sjednici Vlade izvijestio je o aktualnom stanju vezanom za potres, kazavši da je ovaj tjedan u Petrinji održana sjednica Stožera civilne zaštite na kojoj su sve operativne snage i sastavnice iskazale spremnost i nadalje pružati potporu i pomoć stanovništvu u potrebi.

Izvijestio je i da su u prethodnih nekoliko tjedana, zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta i uslijed oštećenja dalekovoda i visokog vodostaja rijeka, Hrvatski Crveni križ, Hrvatske vode, HEP, Hrvatska vatrogasna zajednica, Civilna zaštita, HGSS i ostale operativne snage sudjelovale u brojnim aktivnostima vezanim uz obranu od poplava, ponovnu uspostavu opskrbljenosti električnom energijom te dostave hrane i vode potrebitima.

Medved je rekao da Vlada u suradnji sa Sisačko-moslavačkom županijom ulaže napore s ciljem ravnomjernog razvoja i revitalizacije svih područja županije.

Tako je izdvojio da je u tijeku obnova i prenamjena zgrade bivše vojarne, u Lađarskoj ulici u Sisku, koja će postati Regionalni centar kompetentnosti vrijedan 5,3 milijuna eura, čime će se učenicima omogućiti učenje i usavršavanje na najmodernijim strojevima i opremi.

Naveo je i najvažniji infrastrukturni projekt ove Vlade, odnosno dovršetak autoceste Zagreb – Sisak, kojim će se osigurati brojne mogućnosti za gospodarski razvoj na tom području. Rekao je da se saniraju prometnice, mostovi i klizišta, a naglasio je i izgradnju potpuno novog mosta preko rijeke Odre s pristupnim cestama.

Izdvojio je i jedan od najvećih projekata revitalizacije Sisačko-moslavačke županije ''Topusko na izvoru zdravlja - lječilišni i wellness turizam'', vrijedan 26,5 milijuna eura, kojim će se znatno povećati kapacitet lječilišta i termi u Topuskom.

Medved je istaknuo i da je u sanaciju posljedica potresa i revitalizaciju Banovine uloženo više od 265,5 milijuna eura.

Cilj je maksimalno ubrzati obnovu

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić kazao je da su za vrijeme posjeta Banovini sa županom Sisačko-moslavačke županije Ivanom Celjakom dogovorene aktivnosti u idućim kako bi se dodatno ubrzala obnova.

Baćić je podsjetio da je obišao kontejnersko naselje u Petrinji te je građanima koji žive u kontejnerima poručio da će napraviti sve da do 1. studenog budu adekvatno stambeno zbrinuti.

"Oni su nam prioritet, kao i naši sugrađani koji žive diljem Banovine u kontejnerima neposredno pored svojih kuća", naglasio je.

Istaknuo je i da je obilježen i dovršetak radova na tri novoizgrađene zamjenske kuće na području Petrinje, te je u Dvoru obilježen početak radova na izgradnji višestambene zgrade s 19 stanova.

Bačić je kazao i da je novi zakon od jučer u e-Savjetovanju, naglasivši da je cilj maksimalno ubrzati obnovu skraćenjem procedura, smanjenjem broja sudionika i značajnim poticanjem samoobnove na način da će sav trošak samoobnove biti isplaćen vlasniku unaprijed.

Istaknuo je da je u sastav ministarstva, uz Fond za obnovu Grada Zagreba i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, maksimalno uključena i Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama, koja, kako je kazao Bačić, ima iskustvo u obnovi.

Najavio je da će sutra s ministrom zdravstva imati sastanak kako bi se ubrzala obnova objekata koji su u Ministarstva zdravstva.

"Plan je da polovinom veljače zakon bude usvojen kako bismo mogli donijeti i provedbene akte koji se naslanjaju na zakon, a koji će omogućiti ubrzanje samo obnove", zaključio je Bačić.

Saboru upućene izmjene Zakona o Hrvatskoj komori inženjera tehnologije prometa i transporta

Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Hrvatskoj komori inženjera tehnologije prometa i transporta.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da se ovim Prijedlogom zakona stvara preduvjet da članovima Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta mogu postati i osobe koje su završile odgovarajući stručni diplomski studij i stekle stručni naziv magistar inženjer te su tijekom studija stekle najmanje 300 ECTS bodova. Izvijestio je također da se novčana kazna izražena u kunama mijenja u eure.

Snižene trošarine na benzin, dizel i lož ulje ostaju na snazi

Vlada je donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju, kojom će se smanjene trošarine za benzin, dizel i lož-ulje nastaviti primjenjivati do 28. veljače.

Ministar financija Marko Primorac podsjetio je da je Vlada od ožujka prošle godine deset puta mijenjala uredbu o visini trošarine na energente i električnu energiju s ograničenim razdobljem važenja, radi sniženja trošarina na bezolovni motorni benzin i dizelsko gorivo te za loživo ulje, u okviru mjera za ublažavanje povećanja cijena energenata.

S obzirom da i dalje postoje okolnosti koje utječu na povećanje cijena energenata, Vlada je zadržala niže trošarine za benzin, dizel i loživo ulje, za razdoblje do 28. veljače.

Tako će trošarina na bezolovni motorni benzin iznositi 406 eura za tisuću litara, dizelsko gorivo 353 eura i loživo ulje 21 euro za tisuću litara.

Današnjom izmjenom uredbe nastavlja se primjena mjere snižavanja visine trošarine, čime su visine trošarina na bezolovni motorni benzin, dizelsko gorivo i loživo ulje i nadalje usklađene s minimalnim visinama trošarina propisanima europskim direktivama, rekao je Primorac.

Hrvatska se pridružuje europskoj i globalnoj inicijativi za pomoć Ukrajincima u zimskim mjesecima

Hrvatska će s milijun eura pridonijeti Fondu Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) za žurne potrebe obnove energetske infrastrukture Ukrajine, odnosno za nabavu 50 generatora za škole i bolnice u Ukrajini, stoji u Vladinoj odluci.

Donacijom će se bolnice i škole opskrbiti s generatorima snage 100 KW, čime će se omogućiti kontinuirani rad ključnih objekata.

Tim doprinosom, rekao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, Hrvatska se pridružuje europskoj i globalnoj inicijativi za donaciju generatora i transformatora kako bi se pomoglo Ukrajincima u zimskim mjesecima.

"Ovo je jedan od naših doprinosa, a poznato je i priznato da Hrvatska aktivno i konzistentno pomaže Ukrajini u svim područjima", istaknuo je.

U obrazloženju Odluke navodi se da je u napadima Rusije na energetsku i civilnu infrastrukturu Ukrajine oštećeno više od 50 posto ukrajinske kritične infrastrukture te je bez električne energije ostalo oko šest milijuna ljudi, a najhitnije su potrebe za generatorima različite snage, visokonaponskom opremom i autotransformatorima, kablovima i dr.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Vlada je zadužila za pripremu i izvršenje odluke, a ministra Grlića Radmana ovlastila za sklapanje sporazuma s UNICEF-om.

Novac će se osigurati preraspodjelom u Državnom proračunu za ovu te projekcijama za 2024. i 2025. godinu na razdjelu Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Izvor: Vlada/Hina