Članstvo u Schegenskom prostoru dodatna je legitimacija Hrvatske

Članstvom u Schengenskom prostoru ostvaren je jedan od dva strateška cilja dublje integracije Hrvatske u Europsku uniju, naglasio je premijer Andrej Plenković

Uoči pristupanja Hrvatske Schengenskom prostoru 1. siječnja 2023. predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je sastankom međuresorne radne skupine za provedbu odgovarajućih aktivnosti. Tom je prigodom istaknuo da je cilj sastanka otvorenog za javnost rezimirati sve postignuto i pripremiti se za sve promjene koje nastupaju ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor.

"Uz članstvo u europodručju, članstvo u Schengenskom prostoru je realizacija jednoga od dva strateška cilja dublje integracije Hrvatske u Europsku uniju. Na njima smo radili predano nekoliko godina, od 2016. godine, i unatoč brojnim i zahtjevnim kriterijima koji su bili postavljeni pred nas, kao i različitim krizama kroz koje smo prolazili u ovome razdoblju ispunili smo sve te zahtjevne reformske napore", naglasio je.

U tom procesu, dodao je, odrađen je i važan posao pridobivanja suglasnosti svih država članica, pozitivne ocjene Europske komisije te gotovo plebiscitarne podrške u Europskom parlamentu.

Interes hrvatske javnosti i hrvatskih poduzetnika za Schengenski prostor je velik, kazao je predsjednik Vlade, s obzirom na prednosti koje to članstvo donosi Hrvatskoj zbog sasvim novog režima prolaska granica bez čekanja i troškova.

Prednosti članstva u Schengenskom prostoru za hrvatske građane i gospodarstvo

Hrvatska je turistička zemlja i to pretežito auto-destinacija pa će Schengenski prostor značiti puno jednostavniji, lakši i brzi dolazak turista što će se osjetiti i povećanju dolazaka i noćenja pa onda i prihoda od turizma u godinama koje dolaze.

Članstvo Hrvatske u europodručju i u Schengenskom prostoru je dobra poruka i za Europsku uniju, smatra predsjednik Vlade.

"Ulazimo zreli, nakon deset godina članstva u Europskoj uniji, nakon temeljitih priprema i u jednu i u drugu dublju integraciju i na taj način pokazujemo transformativnu snagu članstva u Europskoj unije i njegovu privlačnost", pojasnio je istaknuvši kako taj proces nije bio nimalo jednostavan nego je zahtijevao ispunjavanje niza kriterija, među kojima je ključno pitanje zaštita vanjske granice.

Režimi na granicama i u cestovnom, željezničkom i lučkom prometu mijenjaju se od 1. siječnja, a na zračnim lukama od 26. ožujka, dodao je premijer Plenković, govoreći o znatno olakšanom kretanju ljudi i roba unutar Schengenskog prostora.

Hrvatska će čuvati više od 1.300 kilometara vanjske schengenske granice

No, uz olakšano kretanje, članstvo u Schengnenskom prostoru dodatna je legitimacija i referenca te poticaj stranim ulagačima u Hrvatskoj, a rezultirat će i većom konkurentnošću hrvatskoga gospodarstva.

Ujedno vanjska hrvatska granica postaje i vanjska granica Europske unije, po najvišim standardima, na čemu se najviše radilo proteklih godina, a Hrvatska će čuvati više od 1.300 kilometara vanjske schengenske granice.

Premijer Plenković u tom je kontekstu podsjetio da hrvatska Vlada nikada nije odabrala graditi barijere, zidove, a kamoli bodljikave žice na granici, osobito zbog prijateljskog i partnerskog odnosa prema Bosni i Hercegovini.

"Dapače, želimo da se tijesnom i otvorenom policijskom suradnjom učine maksimalni napori na sprječavanju nezakonitih migracija, ali ne želimo da Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu dijeli bilo kakva ograda", poručio je.

Od 1. siječnja ukidaju se ukupno 73 granična prijelaza

Najavio je da će Vlada sutra na svojoj sjednici donijeti Uredbu o graničnim prijelazima i Uredbu o standardima i uvjetima koje moraju ispunjavati granični prijelazi za učinkovito i sigurno obavljanje granične kontrole.

Pojasnio je da se radi o provedbenim uredbama dvaju zakona – Zakona o nadzoru državne granice i Zakonu o strancima, koje je Hrvatski sabor usvojio prije nekoliko dana.

S 1. siječnja ukinut će se ukupno 73 granična prijelaza, najavio je premijer Plenković, što će se obilježiti na prigodan način već u ponoć na graničnim prijelazima sa Slovenijom i Mađarskom.

Zahvalio je svim resorima i ministrima koji su radili na ispunjavanju kriterija za članstvo u Schengenskom prostoru.

Podsjetio je da su druge dvije zemlje koje također žele članstvo u Schengenskom prostoru, Bugarska i Rumunjska, u Europskoj uniji od 1. siječnja 2007., a od 2009. u procesu su u pristupanju Schengneu, no nažalost nije bilo konsenzusa za tu odluku.

Zahtjevan proces koji je iziskivao puno truda i rada

Taj primjer, naglasio je, dodatno potvrđuje koliko je taj cijeli proces bio zahtjevan i koliko je truda i rada uloženo da se on realizira.

Vjeruje, dodao je, da će se vrlo brzo steći uvjeti da se takve odluke donesu i za Rumunjsku i za Bugarsku te najavio da će ih Hrvatska u tome podržati.

"Ovo je veliki uspjeh hrvatske Vlade i svih aktera koji su tome doprinijeli. Hvala i onima koji su prije nas započeli taj proces", poručio je predsjednik Vlade istaknuvši kako je sva ozbiljna aktivnost započela 2016. godine.

"Prva smo zemlja koja će ući i u Schengenski prostor i u europodručje istoga dana – 1. siječnja 2023. – koji će ostati zaista taj transformativni trenutak s najkonkretnijim, opipljivim efektima na naše građane i gospodarstvo", zaključio je premijer Plenković.