Glasanje o EUMAM-u nije trenutak za politizaciju
Premijer Plenković poručio je oporbenim saborskim zastupnicima da je glasanje o obuci ukrajinskih vojnika u sklopu misije EUMAM izbor između Ukrajine i Putinova režima
Otvarajući Vladinu 178. sjednicu, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema.
Osvrt je započeo govoreći o sastanku skupine EU-a MED-9, održanom krajem prošloga tjedna u Španjolskoj, a ocijenio ga je važnim segmentom vanjsko-političkoga profiliranja Hrvatske u kontekstu bolje suradnje sa sredozemnim partnerima.
Naveo je nadalje prvu Godišnju konferenciju o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, instrumentu EU-a iduće generacije komplementarnom s Višegodišnjim financijskim okvirom EU-a za period 2021–27. Podsjetio je da je Hrvatska još u srpnju prošle godine dobila pozitivnu ocjenu Europske komisije za svoj Plan i od tada radi na njegovoj provedbi, reformama, ispunjenju kriterija i ulaganjima. Zahvaljujući vrlo preciznom hodogramu koji Vlada i svi nadležni resori ispunjavaju, dodao je premijer Plenković, jutros je na račun Ministarstva financija stigla tranša od dodatnih 700 milijuna eura.
Tako je Hrvatska, kada je riječ o bespovratnim sredstvima, do sada od 5,5 milijardi eura ukupno primila 2,2 milijarde eura, a raspisani su i brojni natječaji da se ta sredstva iskoriste – od gospodarstva, zaštite okoliša, zdravstva, obrazovanja, pravosuđa, državne uprave, obnove i tako dalje.
U Europskom vijeću čestitke Hrvatskoj na ulasku u Schengen
Izdvojio je i konferenciju The Economista "Svijet u 2023.", što je, kako je kazao, bila prilika i za rezimiranje uspjeha u ovoj godini isporuke u kojoj je Vlada ostvarila strateške ciljeve – od dovršetka Pelješkog mosta, preko donošenja odluke o članstvu u Schengenu i europodručju, do usvajanja paketa mjera od 26 milijardi kuna pomoći građanima, gospodarstvu i institucijama.
Održano je i nekoliko telefonskih sjednica Vlade, a u Bruxellesu je održan summit zemalja EU-a i ASEAN-a. ASEAN je četvrta gospodarska grupacija u svijetu, kazao je premijer, uz EU, SAD i Kinu, i čini izrazito važan dio svijeta te su sve relevantniji u gospodarskom smislu.
Osvrnuvši se na jučerašnji sastanak Europskog vijeća, kazao je da je bio jako dobar za Hrvatsku. Prije svega, svi lideri Europske unije čestitali su Hrvatskoj na članstvu u Schengenskom prostoru od 1. siječnja, a premijer Plenković istaknuo je kako se ne radi ni o kakvom slučajnom ili uobičajenom procesu, što se vidi i na primjeru Rumunjske i Bugarske, koje nažalost nisu dobile jednoglasnu potporu za članstvo, već o plodu rada, truda, aktivnosti, reformi i napora Vlade od 2016. do danas.
Čestitamo BiH na statusu kandidata
Druga važna odluka je dodjela statusa kandidata Bosni i Hercegovini, istaknuo je premijer Plenković poručivši da se radi o značajnoj poruci koju su lideri EU-a uputili državi koja je Hrvatskoj bliska i prijateljska.
"Mi smo upućeni jedni na druge i već samom geografijom, ali i političkom, gospodarskom i kulturnom povezanošću i činjenicom da su Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini", naglasio je premijer Plenković.
Nakon izbora 2. listopada, dodao je, i intervencije visokoga predstavnika Christiana Schmidta, koja je djelovala blagotvorno za formiranje vlasti na razini Federacije, BiH je upravo ovim jučerašnjim dogovorom političkih stranaka o formiranju koalicije i vlasti na državnoj razini na dobrom putu da pošalje jednu poruku ozbiljnosti, funkcionalnosti i predanosti reformama te nastavku europskog puta koji će je osnažiti u gospodarskom i socijalnom smislu.
Hrvatska želi pomoći Bosni i Hercegovini, poručio je premijer Plenković i najavio da će hrvatska Vlada, čim se formira Vijeće ministara uspostaviti kontakt i nastaviti intenzivnu suradnju na svim područjima. Pritom naravno očekuje da se riješi to dugotrajno pitanje izborne reforme, dodao je premijer.
Jučer je i Kosovo češkom Predsjedništvu podnijelo zahtjev za članstvom u Europskoj uniji, a premijer Plenković kazao je da će Hrvatska kao i do sada prenoseći svoje iskustvo podupirati zemlje u svome susjedstvu na tom putu.
Od ostalih tema na Europskome vijeću izdvojio je razgovor o energetici, a mišljenja je da se polako približavaju stajališta oko mehanizma koji će omogućiti ograničenje cijena plina.
Vladine su mjere osigurale da inflacija ne bude još veća
Premijer se također osvrnuo na najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku, prema kojima inflacija za studeni iznosi 13,5%, a na kretanje inflacije najviše su utjecale cijene hrane, bezalkoholnih pića, restorana, hotela, stanovanja, goriva, struje, plina i vode. Prema procjenama, istaknuo je, vjeruje se da će godišnja stopa inflacije biti oko 10,1%, a taj bi se val polako trebao početi ispuhivati i u idućoj se godini spustiti na oko 5,7%.
"Važno je da smo s mjerama Vlade pridonijeli da ta inflacija ne bude još veća", poručio je premijer Plenković istaknuvši da suzbijanje inflacije upućuje na odgovornost svih aktera. Pritom je istaknuo da je jedan od razloga rasta inflacije i neopravdano dizanje cijena ide direktno nauštrb socijalnog i ekonomskog standarda građana, a to je, između ostaloga, jedan od razloga zašto Vlada predlaže Saboru dodatni porez na dobit.
Zaželio je uspjeh Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji u utakmici za treće mjesto na Svjetskom prvenstvu, najavivši da će Vlada, zajedno s HNS-om i Gradom Zagrebom, sudjelovati u organizaciji dočeka reprezentativaca u nedjelju.
Osvrnuo se nakraju na odluku o sudjelovanje Hrvatske u vojnoj misiji EUMAM, o kojoj će se danas glasati u Saboru. Istaknuo je da je dobro da i zastupnici u Hrvatskom saboru shvate kontekst, širinu, volumen i sadržaj potpore koju Unija, čija je Hrvatska članica već desetu godinu, daje Ukrajini.
Jučer je na razini lidera EU-a dogovoreno da se Ukrajini u ovoj godini osigura 18 milijardi eura makroekonomske pomoći, a i Hrvatska je stala iza te odluke te će i dalje pomagati Ukrajini, koja je žrtva u ratu koji protiv nje vodi Rusija, kazao je premijer.
Pitanje potpore Ukrajini je i moralno pitanje
Stoga je dodao da je pitanje sudjelovanja u toj vojnoj misiji je konzistentna, zdravorazumska i principijelna politika Hrvatske, i to u nacionalnom interesu, a interes za sudjelovanje u misiji je velik – iskazale su ga 24 članice Europske unije. Upravo je zato Vlada već punih deset mjeseci donosila odluke – i političke i financijske i humanitarne i tehničke i vojne pomoći.
Jučer je u Zaključcima Europskog vijeća ponovno potvrđena privrženost svih članica da se kroz europski instrument mirovne pomoći pomogne Ukrajini, a s druge strane participira i u toj misiji, koja će trajati nešto više od dvije godine. Kroz Europski instrument mirovne pomoći do sada je alocirano 3,16 milijardi eura, a to su sredstva nevezana uz makroekonomsku pomoć, već su namijenjena samo konsolidiranju obrane Ukrajine, pojasnio je premijer Plenković govoreći o širini, masivnosti i financijskom doprinosu članica Unije.
"Pozicija hrvatske Vlade jest da je pitanje potpore Ukrajini i moralno pitanje", poručio je premijer Plenković i dodao kako moramo kao država, ali i kao narod odlučiti jesmo li za to da ćemo dati potporu zemlji koja je žrtva agresije i voditi se svojim demokratskim, Ustavnim i principijelnim načelima, a ujedno osvijestiti da je Rusija na Ukrajinu izravna prijetnja europskoj sigurnosti.
Hrvatska je članica NATO-a i EU-a, nije ni neutralna ni nesvrstana zemlja
"Hrvatska je već godinama članica NATO-a i Europske unije, nije ni neutralna ni nesvrstana zemlja i kao takvi pokazujemo solidarnost s onim dijelom međunarodne zajednice koji jako dobro shvaća što treba učiniti u ovoj situaciji", naglasio je premijer Plenković.
"Saborskim zastupnicima poručujem da ovo nije izbor ili suglasnost između parlamentarne većine ili oporbe, nije trenutak za iskazivati politički stav kroz eventualni animozitet prema Vladi, vladajućoj stranci ili nekom od nas osobno, nego je to izbor između Ukrajine i Putinovog režima", kazao je premijer.
Istaknuo je da svi koji imaju veliko pravo i veliku odgovornost, koju im je dao narod da odlučuju u Hrvatskom saboru, trebaju dobro promisliti o dalekosežnim posljedicama svojih odluka u ovakvoj situaciji. Drugog glasanja neće biti jer sadržaj ove misije ne odstupa ni na koji način od okvira koji je predviđen za druge zemlje EU-a, ni od onoga što je glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske, znajući za iskustvo Hrvatske i sposobnosti Hrvatske vojske, ponudio kao struka kako participirati, dodao je.
Nakon glasanja odgovornost i tereta ponijet će oni koji ne budu »za«
"Na taj način mislim da je odluka pred svima prilično jednostavna - ovo nije trenutak politiziranja, a kamoli ovih smiješnih i neprimjerenih komentara o nekakvim žetončićima", naglasio je premijer istaknuvši kako Vlada nikoga ne nagovara te da svatko ima svoju odgovornost.
"Mi jamčimo za 77 ruku parlamentarne većine, za političku odgovornost i nošenje tereta za svoje odluke. Nakon ovog glasanja danas odgovornost će imati oni koji ne budu za, ili ne dođu, ili glasaju protiv ili se ne uključe", poručio je predsjednik Vlade.
Očekuje da se ipak prošire horizonti kod onih klubova i zastupnika koji očito imaju neke dileme. Svi argumenti koji su izneseni jednostavno ne stoje – ni ustavni temelj, ni zakonski, ni sadržaj operacije ni procedura, dodao je.
Poručio je da Vlada i parlamentarna većina principijelno ostaju pri svojoj odluci. "Mi se sigurno nećemo ničega sramiti, a ovi koji ne budu za, to ćemo pratiti u mjesecima i godinama koji dolaze", rekao je.
Dosad obnovljeno 4029 obiteljskih kuća
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, osvrnuo se na nedavne poplave koje su pogodile dijelove Sisačko-moslavačke županije. Poručio je da je zahvaljujući izvanrednim naporima zaposlenika Hrvatskih voda, pripadnika Hrvatske vojske, policije, Civilne zaštite, HGSS-a i policije spriječene teže posljedice.
Izrazio je sućut obiteljima stradalih mještana općine Jasenovac te pozvao građane da se u sličnim situacijama obrate nadležnim službama koje su uvijek spremne pomoći.
Medved je kazao da je jučer u Petrinji održan sastanak Stožera za otklanjanje posljedica potresa s ciljem pripreme svih institucija za pružanje potpore stanovnicima u zimskim uvjetima. i zbrinjavanju osoba koje žive u teškim uvjetima.
Govoreći o obnovi oštećenih stambenih objekata, potpredsjednik Vlade kazao je da je dosad s izvođačima radova ugovorena izgradnja 578 zamjenskih obiteljskih kuća u iznosu od 600 milijuna kuna te su potpisani ugovori za izgradnju 20 višestambenih zgrada sa 308 stanova u iznosu od 306,4 milijuna kuna
"Do sada je obnovljeno 4029 obiteljskih kuća, a radovi se obavljaju na 538 obiteljskih kuća", naglasio je Medved.
Istaknuo je da je HEP uložio 138 milijuna kuna u obnovu trafostanica, niskonaponske mreže te srednjenaponskih vodova. "Hrvatske vode uložile su 97 milijuna kuna, a planirana ulaganja iznose više od 550 milijuna kuna", dodao je.
Na kraju izlaganja potpredsjednik Vlade Medved Izrazio je sućut obitelji zbog smrti djeteta u petrinjskom kontejnerskom naselju, poručivši da se uzroci smrti utvrđuju.
Za dugove zdravstvenih ustanova nešto više od milijardu kuna
Za podmirenje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala država će bolničkim zdravstvenim ustanovama kojima je ona osnivač te kroz namjensku pomoć onima kojima su osnivači županije, ukupno isplatiti 1.073.451.800 kuna, odlučila je Vlada.
Ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je kako je cilj, podmirenjem dugovanja, zadržati jednaku razinu zdravstvene zaštite na cijelom području Hrvatske i osigurati nesmetano funkcioniranje bolničkih zdravstvenih ustanova kojima su osnivači država odnosno županije.
U obzir je uzet kriterij dospjelosti nepodmirenih obaveza starijih od 120 dana na dan 31 listopada.
Bolnicama kojima je osnivač država, ukupno će iz državnog proračuna biti isplaćeno 740.481.029 kuna, a novac će biti doznačen KBC-u Zagreb, KBC-u Sestre milosrdnice, KBC-u Rijeka, KBC-u Split, KBC-u Osijek, KB Dubrava Zagreb, KB "Merkur", Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Klinici za dječje bolesti Zagreb i Nacionalnoj memorijalnoj bolnici "Dr. Juraj Njavro Vukovar.
Kao namjenska pomoć bolnicama kojima su osnivači županije, iz državnog proračuna će biti isplaćeno 332.970.771 kuna, a biti će doznačena u 37 bolničkih zdravstvenih ustanova.
Saboru upućen konačni prijedlog zakona o službenoj iskaznici
U Hrvatski sabor Vlada je uputila konačni prijedlog zakona o službenoj iskaznici kojim se predlaže uvođenje službene iskaznice za zaposlenike državnih tijela u vidu elektroničke, tj. digitalne kartice kao javne isprave, koja bi sadržavala podatke o zaposleniku državnog tijela, te bi se koristila za dokazivanje statusa zaposlenika državnog tijela, identifikaciju i za evidenciju radnoga vremena. Usvajanjem predloženog zakona, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, pojednostavit će se i ubrzati postupke koji se provode pred državnim tijelima.
Na temelju Zakona o strancima, kojim je propisano da će Hrvatski sabor na Vladin prijedlog utvrditi načela za provedbu sveobuhvatne imigracijske politike za razdoblje od najmanje pet godina, a s obzirom na to da je riječ o dokumentu iz područja nadležnosti više državnih tijela i institucija, Vlada je na sjednici donijela i odluku o osnivanju Međuresorne radne skupine za izradu Nacrta prijedloga dokumenta o imigracijskoj politici. Radom međuresorne radne skupine koordinirat će MUP.
Vlada je izmijenila i Odluku o proglašenju projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske, donesene u ožujku, te je za projekt "Izgradnja Hrvatske kuće u Subotici", za koji je prvotnom odlukom osigurano 4.250.000 kuna, dodijelila dodatni novac u iznosu od 5.500.000 kuna odnosno ukupno 9.750.000 kuna.
S ovim povećanjem, iznos odobren za projekte od strateškog značaja za Hrvate izvan Hrvatske povećava se tako s 9,5 milijuna kuna na 15 milijuna kuna.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvatske izvan Hrvatske Zvonko Milas naglasio je kako je "Izgradnja Hrvatske kuće u Subotici" dosad najveći projekt koji vrlo uspješno realizira hrvatska zajednica u Srbiji, a u cijelosti financira Vlada.
On ima izuzetnu važnost za Hrvate, ne samo u Subotici i Bačkoj, nego i u cijeloj Republici Srbiji, a njime će se značajno poboljšati uvjeti rada triju ključnih institucija Hrvata u Srbiji – Hrvatskog nacionalnog vijeća, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ, dodao je.
Suglasnost Gradu Zagrebu za zaduženje od 300 milijuna kuna
Vlada je dala suglasnost Gradu Zagrebu za zaduženje od 300 milijuna kuna kod četiri banke, a ta sredstva će se koristiti za financiranje više kapitalnih projekata.
Klub banaka čine Zagrebačka banka, Erste&Steiermärkische banka, OTP banka i Privredna banka Zagreb, rok otplate kredita je sedam godina, uključujući dvije godine počeka, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 3,20%, jednokratnu naknadu za odobrenje i korištenje u visini od 0,05% ukupnog iznosa kredita te naknadu banci agentu u iznosu od 35 tisuća kuna godišnje, navedeno je u Vladinoj odluci.
Kako je rekao ministar financija Marko Primorac, zaduženje je u eurima, preračunato po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke. Sredstva će se koristiti za financiranje kapitalnih projekata, uključujući kulturne ustanove, predškolske i školske objekte, kao i zdravstvene, sportske i objekte socijalne skrbi.
Ka o što je navedeno u Vladinoj odluci, financirat će se također obnova objekata oštećenih potresom, izgradnja nerazvrstanih cesta, kao i projekti novog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja te rekonstrukcije objekta napuštene Zemaljske uzorite pivnice. "Izdašna suglasnost da naši Zagrepčani mogu bolje i kvalitetnije živjeti. Drago nam je da možemo donijeti ovu odluku", poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Osim toga, Vlada je dala suglasnosti za zaduženja kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak općinama Seget, Kotoriba i Dugi Rat te općini Stupnik kod Zagrebačke banke.
Izmjene Uredbe o reorganizaciji rada policije zbog pristupanja šengenskom području
Radi ulaska Hrvatske u schengenski prostor s početkom iduće godine, odnosno promjena u sadašnjem sustavu provedbe zaštite državne granice, Vlada je na sjednici u petak usvojila izmjene i dopune nekoliko uredbi vezanih uz reorganizaciju rada policije.
Dopunjene su i izmijenjene Uredba o unutarnjem ustrojstvu MUP-a, Uredba o plaćama policijskih službenika, Uredba o klasifikaciji radnih mjesta policijskih službenika, Uredba o policijskim zvanjima, Uredba o radnim mjestima policijskih službenika kojima se staž osiguranja računa u povećanom trajanju te Uredba o područjima, sjedištima, vrstama i kategorijama policijskih uprava i policijskih postaja.
Izmjene se donose, objasnio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, zbog ulaska Hrvatske u šengenski prostor što podrazumijeva značajne promjene u sadašnjem sustavu provedbe zaštite državne granice, posebice u smislu ukidanja granične policije na unutarnjoj granici te dodatnog jačanja zaštite vanjske hrvatske granice i uvođenja sustava provedbe kompenzacijskih mjera.
"Stoga je nužno provesti reorganizaciju ne samo granične policije, već i drugih linija rada policije u policijskim postajama, upravama i Ravnateljstvu policije, kao i drugim ustrojstvenim jedinicama MUP-a, od 1. siječnja iduće godine", rekao je Božinović.
Tako se u Ravnateljstvu policije ukida pet postaja granične policije na unutarnjoj granici, a u 18 policijskih postaja na unutarnjoj granici ukida se linija rada granične policije te su u 15 policijskih postaja ustrojavaju radna mjesta za provedbu kompenzacijskih mjera.
Od 1034 policijska službenika koji sada obavljaju poslove granične policije na unutarnjoj granici njih 742 bit će raspoređena na poslove granične policije, odnosno na poslove provedbe kompenzacijskih mjera i suzbijanja nezakonitih migracija te na radna mjesta granične policije na vanjskoj granici.
Ostali službenici granične policije bit će raspoređeni na radna mjesta temeljne, prometne, kriminalističke ili interventne policije u policijskim upravama, a dio će ih biti raspoređen na odgovarajuća mjesta u Upravi za posebne poslove sigurnosti.
U Policijskoj akademiji ustrojava se služba za policijski trening
U svim policijskim upravama koje imaju vanjsku granicu napravljene su korekcije radi usklađivanja ustroja s novim potrebama, poput buduće uspostave novih sustava Entry exit i Etias kod obavljanja granične kontrole na vanjskoj granici, naveo je Božinović.
U Policijskoj akademiji ustrojava se služba za policijski trening koja će se baviti organizacijom i provedbom treninga i obuke policijskih službenika koji će biti raspoređeni na obavljanje poslova kompenzacijskih mjera suzbijanja nezakonitih migracija i prekograničnog kriminaliteta, a sukladno s programima obuke Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu ili Fronteks.
U Upravi za europske poslove, međunarodne odnose i fondove EU-a se u cilju efikasnijeg korištenja fondova za područje unutarnjih poslova te ostalih europskih fondova mijenja naziv Sektora za šengensku koordinaciju i fondove EU-a u Sektor za fondove EU-a i europsko zakonodavstvo te je izvršena reorganizacija Službe za projekte i programe EU-a te druge inozemne izvore financiranja, ustrojavanjem dva nova odjela.
U Upravi za imigraciju državljanstvo i upravne poslove, u Sektoru za strance i međunarodnu zaštitu predlaže se povećanje šest izvršitelja zbog povećanja opsega poslova nakon stupanja na snagu novog Zakona o strancima.
Ostale uredbe predlažu se radi usklađivanja s promjenama koje proizlaze iz izmjena Uredbe o unutarnjem ustrojstvu ministarstva, a provest će se u okviru ukupno osiguranih sredstava za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu na razdjelu MUP-a.
Vlada je, bez preuzimanja financijskih obveza, prihvatila pokroviteljstvo nad izložbom Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Jedan svijet te odlučila sufinancirati troškove organizacije dočeka Hrvatske nogometne reprezentacije.