Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 12. 11. 2022.

Razvojnu politiku ostvarit ćemo sinergijom gospodarstvenika i Vlade

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u dodjeli nagrade »Zlatna kuna« u Hrvatskom narodom kazalištu u Zagrebu te drugu godinu zaredom uručio nagradu za najuspješnije veliko trgovačko društvo tvrtki HS Produkt iz Karlovca

U svojem govoru predsjednik Vlade čestitao je svim nominiranim hrvatskim kompanijama, a osobito dobitnicima nagrade Zlatna kuna, istaknuvši pritom posebno nagradu za životno djelo koja je dodijeljena poznatom gospodarstveniku i dugogodišnjem predsjedniku Uprave Končara Darinku Bagi.

Govoreći o globalnom gospodarskom trenutku, premijer je kazao da se nalazimo u vremenu velikih, isprepletenih kriza koje traju već treću godinu – od covid krize do ruske agresije na Ukrajinu koja je sa sobom povukla energetsku i prehrambenu krizu te inflatorne pritiske.

"To nas je dovelo u situaciju da nakon niza godina u kojima smo imali jako nisku stopu inflacije, sada je ona desetak posto. Iako smo se kao Vlada i kao sustav opredijeljen za socijalno-tržišno gospodarstvo, u načelu, libili velikih intervencija države, dovedeni smo u situaciju da Vlada opetovano intervenira u gospodarstvo i svojim mjerama nastoji rasteretiti pritisak i udar na standard hrvatskih građana, pomoći gospodarstvu i brojnim kompanijama da premoste ovu krizu", kazao je Plenković.

Ostvarenje velikih kapitalnih ciljeva – ulazak u eurozonu i Schengen

Dodao je da to posebno razdoblje zahtijeva brzinu djelovanja, međusobno razumijevanje, partnerstvo i podršku, a vidljiv je i napor koji je Vlada činila kako bi olakšala djelovanje gospodarstvenici Taj se napor očituje kroz porezna i administrativna rasterećenja te smanjenje parafisklanih nameta.

"Istodobno, ostvarujemo velike kapitalne ciljeve. Doći u poziciju da istoga dana, 1. siječnja iduće godine, Hrvatska postane članica europodručja i Schengenskoga prostora, za vas koji se bavite gospodarstvom, ulaganjima, izvozom znači ogromnu prekretnicu. Hrvatska dolazi u krug samo petnaestak zemalja koje su istodobno u NATO-u, Europskoj uniji, Schengenu i europodručju i imamo sve moguće reference kredibiliteta za ulagače, financijske institucije, financijska tržišta i općenito o percepciji zemlje i njenoga gospodarstva", rekao je.

Nakon velike krize 2020. godine i pada BDP-a, hrvatsko gospodarstvo pokazalo je veliku otpornost, žilavost i agilnost i brzo se vratilo na uzlaznu putanju.

Politička stabilnost i socijalna kohezija

U godinama koje su prethodile krizi, od 2016. do 2019., Vlada je činila ogromne napore u politici poreznog rasterećenja, odgovornog upravljanja javnim financijama, rapidnog smanjivanja javnog duga, izlaska iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, dizanja kreditnog rejtinga na investicijsku razinu. Hrvatska je time dovedena u poziciju da se i ove godine, suprotno nekim prognozama, nalazi među prvih četiri-pet zemalja po rastu BDP-a. Europska je komisija danas revidirala proljetne prognoze od 3,4 % rasta BDP-a na 6 % rasta BDP-a u ovoj godini.

"To su vrlo važni veliki i ohrabrujući trenuci koji nas motiviraju da nastavimo s realiziranjem strateških ciljeva. Preduvjet za njihovu realizaciju je politička stabilnost, koja se ponekad, nažalost, prevodi kao stagnacija. No, zemlja koja stagnira ne bi ulazila u europodručje i Schengenski prostor, ne bi izgradila Pelješki most, ne bi počela pregovore o članstvu u OECD-u i ne bi nabavila, nakon 30 godina rasprave, višenamjenske borbene avione koji stižu u Hrvatsku iduće godine", poručio je Plenković.

Uz političku stabilnost, temelj Vladine politike je socijalna kohezija bez koje, u ovakvim krizama, nijedno društvo ne može biti uspješno. Cilj Vlade je izbjeći socijalnu frakturu jer efekti energetsko-prehrambenih i inflatornih pritisaka u drugim državama Europe dovode do nezadovoljstva onih čiji se materijalni, ekonomski i socijalni standard znatno mijenja u pogledu održivosti zaposlenosti i zaokruživanja financijske konstrukcije za egzistenciju ljudi. Dio toga, smatra Plenković, poduprt je i vanjskim aktivnostima kako bi se destabilizirale političke situacije u europskim zemljama.

"Zato je važno očuvati koheziju i izbjeći socijalnu frakturu i to je jedna od ključnih niti vodilja svih naših politika", istaknuo je premijer.

Kao treći element, predsjednik Vlade spomenuo je i ravnomjerni regionalni razvoj te svoj današnji posjet Županji, kazavši da je situacija značajno drugačija od kada je Vlada promijenila regionalnu kartu potpora pa investitoru nije svejedno hoće li ulagati u zagrebačkom prstenu ili će otići na Banovinu gdje ima znatno bolje uvjete.

Porez na ekstraprofit nije kazna, on je izraz društvene solidarnosti

Premijer se dotaknuo se i trenutno vrlo aktualne teme – poreza na ekstraprofit.

"Smatramo da samo otporno i solidarno društvo u ovako velikim krizama mora pokazati da redistribucijska snaga proračuna očekuje i veći doprinos od onih koji imaju više. Politički narativ ovog cijelog koncepta, koji je došao nakon dugih razgovora na europskoj razini, nije nikakav novi namet ili kazna onima koji su uspješni, nego jedan mehanizam koji upravo po načelu solidarnosti treba omogućiti onima koji u ovakvim okolnostima posluju bolje ili zarađuju više no inače, da dio tih sredstava prenesu, po načelu društvene odgovornosti, na one kojima je teško, koji imaju manje i koji bi bez potpore i intervencije države jako teško išli naprijed."

Premijer Plenković je poručio da sve to zahtijeva angažman i pogled u budućnost četvrtog desetljeća hrvatske slobode, neovisnosti i demokracije s uvjerenjem da ćemo tijekom njega do kraja osjetiti blagodati boljeg međunarodnog položaja, doći iznad razine od 75% europske razvijenosti, da će nam mirovine i plaće rasti kako bi hrvatski građani živjeli život dostojan velikog progresa koji je Hrvatska napravila proteklih godina.

"Ta politika razvoja bit će ostvarena ogromnim doprinosom gospodarstvenika koji znate kako ostvariti ciljeve i time pridonijeti kvaliteti života u Hrvatskoj. Zadaća Vlade, Sabora, svih nas koji stvaramo okvir u boljem i sigurnijem okruženju je omogućiti da vaše poslovanje bude bolje i kvalitetnije, da imate što manje zapreka i što više slobode u realizaciji vaših poslovnih i društveno korisnih ciljeva", zaključio je predsjednik Vlade još jednom čestitavši dobitnicima nagrade "Zlatna kuna".