U 2021. imali smo porast BDP-a od 13,1%, drugi najviši u Europskoj uniji

Otvarajući 161. sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklom tjednu

Govoreći o Prvom parlamentarnom summitu Međunarodne krimske platforme, koji je održan prije dva dana u Zagrebu, premijer Plenković kazao je kako je Hrvatska organizacijom toga sastanka na vrhu ostvarila tri važna cilja.

"Prvi je da smo još jednom vrlo jasno podržali teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, uključivši sve njene privremeno okupirane teritorije, pa naravno i Krim.

Drugo je da smo poslali poruku partnerstva, suradnje i ohrabrenja Vrhovnoj Radi, zastupnicima i predsjedniku Stefančuku, koji su također u posebnim okolnostima vrlo angažirani da zemlja i njeno predstavničko tijelo funkcioniraju i obavljaju svoju zadaću.

I treće je da smo poslali poruku da je Hrvatska, zajedno s brojnim demokratskim zemljama, osobito transatlantskoga kruga, na tragu poštivanja međunarodnog prava, osude agresije, osude kršenja svih načela međunarodnog poretka koje je Rusija napravila, a isto tako i iskaza solidarnosti", istaknuo je premijer Plenković poručivši kako je biti uz Ukrajinu u ovome trenutku biti na pravoj strani povijesti.

Dogovor o plinu poslao je dobru poruku europskim tržištima

Prošloga tjedna održan je i važan sastanak Europskoga vijeća, dominanto obilježen političkim dogovorom država članica o plinu, kazao je predsjednik Vlade.

Prva točka toga dogovora odnosi se na dobrovoljnu zajedničku nabavu plina putem jedinstvene platforme.

Druga je okvir za model kojim će se ograničiti cijena plina na način da se napravi jedan privremeni dinamički koridor u okviru kojega će se regulirati cijena tako da ona bude priuštiva.

Premijer je dodao kako su već reakcije u petak ujutro na europskim burzama pokazale da je taj odvažan i snažan političku konsenzus lidera uputio dobru poruku europskim tržištima.

Hrvatski porast BDP-a u 2021. od 13,1% drugi je najviši u Europskoj uniji

Spomenuo je i podatak koji je objavio Državni zavod za statistiku prošlog petka, u kojem je revidirano kretanje rasta BDP-a, pa i rasta za 2021.

Procjenu rasta s dotadašnjih 10,3% revidirali su na 13,1%, što je, istaknuo je premijer Plenković, bez ikakvih dilema druga najveća stopa rasta BDP-a među državama članicama Europske unije. Jedino Irska sa 13,6% ima višu stopu rasta BDP-a.

Podsjetio je da je 2021. prosječni rast BDP-a na razini EU-a bio 5,3%.

Osvrnuo se i na cijene naftnih derivata. Podsjetio je da je administrativnim ograničenjem prošloga ponedjeljka Vlada produžila dotadašnju cijenu na tri tjedna.

Pratit će se sljedeća dva tjedna kakva će situacija biti na tržištima i ponovno reagirati na način koji bi trebao ublažiti efekte za građane i gospodarstvo, najavio je, istaknuvši da je današnja i dizela i benzina 2 kune manja nego što bi bila bez Vladinih mjera.

Izrazio je zadovoljstvo pozitivnim glasovanjem Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnju politiku Europskog parlamenta o Izvješću izvjestitelja Rangela u vezi ispunjavanja uvjeta za primjenu schengenske pravne stečevine.

Dodao je da će Europski parlament 10. studenoga raspravljati, a potom i glasati, o mišljenju o primanju Hrvatske u Schengenski prostor, koje će onda poslati Europskom vijeću.

Tri cilja politike Vlade – politička stabilnost, socijalna kohezija i izbjegavanje socijalne frakture

Izdvojio je jučerašnji dogovor Vlade i predstavnika sindikata javnih i državnih službi.

Kazao je da je Vlada sindikatima predložila povećanje osnovice za 6% s 1. listopadom, te povećanje od još 2% s 1. travnja te povećanje božićnice s 1500 na 1750 kuna, povećanje regresa s 1500 na 1750 kuna i dara za djecu sa 600 na 750 kuna.

"Mislim sa smo postigli dogovor koji je fiskalno održiv, a koji prati trenutnu ekonomsko-socijalnu situaciju prije svega u vezi s pitanjem utjecaja inflacije na standard naših građana", poručio je premijer Plenković.

Dodao je da je, uz dva paketa mjera pomoći iz travnja i rujna vrijedna 26 milijardi kuna i odluku o povećanju minimalne plaće, i ovaj iskorak prema zaposlenicima državnih i javnih službi, cjelovita i konzistentna politika Vlade Republike Hrvatske koja se temelji na tri cilja – politička stabilnost, socijalna kohezija i izbjegavanje socijalne frakture.

Nakon uvodnog obraćanja premijera Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je o aktualnom stanju u vezi s potresom.

Kazao je da u procesu obnove sveukupno isplaćena financijska sredstva korisnika Državnog proračuna iznose milijardu i 774 milijuna kuna.

S izvođačima radova, rekao je Medved, ugovorena je izgradnja 578 zamjenskih obiteljskih kuća u iznosu od 600 milijuna kuna.

U procesu obnove ugovoreni suradovi i usluge u iznosu od milijardu i 343 milijuna kuna

U postupku je, dodao je, izgradnja 20 višestambenih zgrada s ukupno 308 stanova, u vrijednosti 306 milijuna kuna.

Do sada je obnovljeno 3.698 obiteljskih kuća, dok se na 581 kući izvode radovi.

Odobren je povrat sredstava po provedenoj samoobnovi u iznosu većem od 8,1 milijun kuna.

Medved je izvijestio i da je potpisan ugovor za izradu projektne dokumentacije i izvedbu radova cjelovite obnove Hrvatskog doma u Petrinji ukupne vrijednosti 94 milijuna kuna.

"Dakle, sveukupno, u procesu obnove ugovoreni su radovi i usluge u iznosu od milijardu i 343 milijuna kuna, a više od 69 milijuna kuna je u postupku ugovaranja", zaključio je potpredsjednik Vlade.

Odobreno sklapanje sporazuma o plinskoj solidarnosti sa Slovenijom

Potom je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović predstavio Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o mjerama solidarnosti radi zaštite sigurnosti opskrbe plinom.

Kako je objasnio ministar Filipović, EU-ovo vijeće ministara energetike ovaj je tjedan zaključilo da se pokrene zajednička nabava plina na razini cijeloga EU-a, što bi trebalo doprinijeti nižim cijenama energenata, a donesen je i zaključak koji se odnosi na stvaranje novoga indeksa prema kojem bi se određivale cijene plina i uspostava cjenovnih koridora odnosno najniže i najviše cijene plina.

Posebna naglasak vijeće je, kaže Filipović, stavilo na solidarnost zemalja članica u opskrbi plinom i u tom kontekstu treba promatrati današnju Vladinu odluku o pokretanju sklapanja sporazuma sa Slovenijom.

Naime, objašnjava Filipović, na temelju europske uredbe o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom svaka država članica dužna je potpisati sporazum o mjerama solidarnosti za očuvanje sigurnosti opskrbe plinom sa susjednim zemljama i zemljama koje mogu imati utjecaj na sigurnost opskrbe plinom u toj državi.

Sukladno tome, Hrvatska će prema današnjoj Vladinoj odluci pokrenuti postupak za sklapanje sporazuma između hrvatske i slovenske vlade o mjerama solidarnosti radi zaštite opskrbe plinom.

Tim sporazumom se reguliraj pravni, tehnički i financijski elementi u slučaju aktiviranja mjera solidarnosti između Hrvatske i Slovenije.

Europskom regulativom uz ostalo je propisano da država članica Europske unije koja je izravno povezana s državom članicom koja je zatražila solidarnost, u najvećoj mogućoj mjeri i ne stvarajući nesigurne situacije, poduzima potrebne mjere s ciljem osiguravanja opskrbe plinom kupaca koji nisu kupci zaštićeni mehanizmom solidarnosti.

To se postiže tako da država od koje je zatražen mehanizam solidarnosti na svojem državnom području smanji ili obustavi opskrbu plinom kupaca koji nisu kupci zaštićeni mehanizmom solidarnosti do potrebne mjere i dok god nije zadovoljena opskrba plinom kupaca zaštićenih mehanizmom solidarnosti u državi članici koja je zatražila solidarnost.

Država članica Europske unije koja je zatražila solidarnost osigurava da se relevantna količina plina stvarno isporuči kupcima zaštićenima mehanizmom solidarnosti na njezinom državnom području.

Ostaju snižene trošarine na benzin i dizel

Donesena je i Uredba o izmjeni Uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju, kojom za razdoblje od 30 dana, a počevši od 31. listopada, zadržava snižene trošarine na benzin i dizel.

S obzirom da se snižene visine trošarine propisane trenutno važećom uredbom primjenjuju 30. listopada, a i dalje egzistiraju okolnosti koje su utjecale na povećanje cijene energenata, Vlada je današnjom odlukom zadržala snižene trošarine za najprodavanije energente, odnosno za bezolovni motorni benzin za 800 kuna za tisuću litara ili 80 lipa po litri, te 400 kuna za dizelsko gorivo ili 40 lipa po litri.

Time je visina trošarine i nadalje usklađena s minimalno propisanom direktivnom EU-a.

Odobrenje za uplovljavanje američkog nuklearnog ratnog broda

Vlada je dala odobrenje za uplovljavanje američkog ratnog nuklearnog broda USS "George H. W. Bush" (CVN 77) u unutarnje morske vode Hrvatske i boravak u luci Split u studenome.

"Radi se o rutinskom posjetu broda koji je u sastavu ratne mornarice SAD-a. U skladu s Pomorskim zakonikom ovo je odobrenje u nadležnosti Vlade", rekao je ministar obrane Mario Banožić obrazlažući odluku.

Odredbama Pomorskog zakonika propisano je, naime, da se stranom ratnom nuklearnom brodu i stranom ratnom brodu koji ima nuklearno naoružanje može odobriti uplovljavanje u unutarnje morske vode Hrvatske i boravak u hrvatskoj luci, a to odobrenje daje Vlada RH uz prethodno mišljenje tijela državne uprave nadležnog za nuklearnu sigurnost, ministarstva nadležnog za poslove obrane i ministarstva nadležnog za pomorstvo.

Saboru upućen konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje

U drugo saborsko čitanje Vlada je Hrvatskom saboru uputila Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje koji se drugim zakonima, među inim, usklađuje se sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, u dijelu uvjeta za izbor ravnatelja Agencije.

Propisuju se tako uvjeti da kandidat mora imati završen najmanje diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij te najmanje deset godina radnog iskustva u obrazovanju ili u znanstvenoj djelatnosti u području odgoja i obrazovanja.

Zaključak o usvajanju Inicijalnog memoranduma za pristupanje Hrvatske OECD-u

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman predstavio je Zaključak o usvajanju Inicijalnog memoranduma za pristupanje Republike Hrvatske Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), podsjetivši da je Plan o pristupanju usvojen u lipnju ove godine, a pregovori su pokrenuti 8. srpnja.

Prema Planu pristupanja, kazao je ministar, prvi zadatak Hrvatske je izrada i dostava Inicijalnog memoranduma, koji sadrži listu pravnih instrumenata OECD-a i samoprocjenu hrvatskog zakonodavstva, politika i praksi u odnosu na važeće pravne instrumente OECD-a te služi kao osnova za tehničke preglede usklađenosti na nadležnim odborima OECD-a.

U izradi Inicijalnog memoranduma su sudjelovala sva tijela državne uprave u okviru svojih nadležnosti, a isti je potvrdila i Pregovaračka skupina za pristupanje Republike Hrvatske Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

Provedba ovoga Zaključka ne iziskuje dodatna sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

Jedan od najvećih međunarodnih studentskih događaja u 2022. u Hrvatskoj

Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad 82. međunarodnom skupštinom Europske udruge studenata prava – ELSA. Ujedno će se, tijekom ove skupštine, svečano obilježiti i trideseta obljetnica osnivanja ELSA Hrvatska.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs napomenuo je da je Europska udruga studenata prava ELSA najveća svjetska udruga studenata prava i mladih pravnika koja svoje podružnice ima u 43 europske zemlje, a okuplja više od 60.000 članova sa 400 fakulteta.

"ELSA Hrvatska domaćin je 82. međunarodne skupštine Europske udruge studenata prava ELSA, koja će se održati u Dubrovniku od 2. do 6. studenoga 2022. Očekuje se tristotinjak delegata iz 40-ak država, što ovo događanje čini jednim od najvećih studentskih međunarodnih događanja u 2022.", zaključio je Fuchs.

Čestitka Tomislavu Žigmanu

Na kraju sjednice premijer Andrej Plenković čestitao je uime Vlade čelniku vojvođanskih Hrvata Tomislavu Žigmanovu, koji će u novoj srbijanskoj vladi voditi resor ljudskih i manjinskih prava.

Izvor: Vlada/Hina