Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Bruxelles | 21. 10. 2022.

Tržište je na odluke Europske unije reagiralo pojeftinjenjem plina

Premijer Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo dogovorom čelnika Europske unije o energetskoj krizi, na koji je tržište odmah reagiralo smanjenjem cijene plina te pozdravio odluku o osnivanju misije za vojnu pomoć Ukrajini

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u sastanku Europskog vijeća, po čijem je svršetku dao izjavu za medije.

Premijer je iskazao zadovoljstvo postignutim dogovorom te je izdvojio da su osigurani mehanizmi koji će se konkretizirati odlukama na razini ministara energetike, a predložit će Europska komisija.

"One imaju tri cilja – prvi je smanjenje cijena plina. Drugi je sigurna opskrba plinom i treći – smanjena potražnja", kazao je Plenković.

U kontekstu manje cijene plina, pojasnio je da će ona biti zbog mehanizma koji ne govori o preciznom limitiranju cijene na neki fiksni broj, već o mehanizmu koji neće dopustiti da cijene plina zbog špekulacija na burzama "lete u nebo".

Kazao je da je opskrba plinom vezana za zajedničku platformu kojom će se nabavljati plin. Tako, dodao je, EU sa svim svojim korisnicima i energetskim kompanijama postaje onaj koji svojom snagom i količinom kupnje može ispregovarati povoljne cijene te osigurati sigurnu opskrbu.

"I treće, dugoročno – tranzicija na obnovljive izvore energije. Što manje trošimo plina, to ćemo biti manje ovisni o njemu te ćemo imati pozitivne efekte", rekao je.  

Poručivši da je postignut dobar dogovor, premijer Plenković izdvojio je da je najvažnije kako su reagirala tržišta – cijena plina odmah je pala.

"Politička poruka EU-a s najviše razine s ovakvom odlukom polučila je efekte", naglasio je.

Konsenzus o Ukrajini

Kada je riječ o Ukrajini, premijer je izvijestio da su usvojeni zaključci te postoji širok konsenzus.

"Tu među liderima gotovo da i nema više neke rasprave, svi mislimo i govorimo otprilike isto, sada već desetak mjeseci – snažna potpora. Najavio sam da ćemo biti domaćini Krimske platforme u ponedjeljak i utorak, domaćin je Hrvatski sabor. Prva takva parlamentarna dimenzija, što je jako dobra i važna politička poruka podrške", kazao je.

Dodao je da se raspravljalo i o ekonomskoj, ali i o vojnoj pomoći Ukrajini.

Premijer je podsjetio da cijela Europska unija pomaže Ukrajini i vojno, već mjesecima. U zaključcima Europskog vijeća u lipnju, dodao je, rekli smo da ćemo je nastaviti vojno pomagati.

Kazao je da je onda u Češkoj na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova Unije, visoki predstavnik Borrell došao s prijedlogom o uspostavi jedne takve misije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini. Pojasnio je da se nakon toga vodila rasprava koja je trajala šest tjedana na svim razinama Europske unije te je formalna odluka o osnivanju misije donesena na sastanku u ponedjeljak na kojem je bio i ministar Grlić-Radman, dodavši da sada kreće operacionalizacija te odluke.

Hrvatska nastavlja svoju konzistentnu politiku

Podsjetio je i da je niz država članica deklariralo i u ranijim fazama svoju načelnu spremnost da pomognu na ovaj ili onaj način.

Naglasio je da se ne radi ni o čemu novom ili revolucionarnom, nego Hrvatska, kao i mnoge druge zemlje, nastavlja svoju konzistentnu politiku. "U ovoj odluci nema ništa posebnoga, ona je prihvaćena od svih i idemo dalje raditi ono što radimo sve ono vrijeme", rekao je Plenković.

Poručio je da Hrvatska nije neutralna i nesvrstana već je kao članica Europske unije i NATO-a zauzela snažan politički stav solidarnosti s Ukrajinom i osude Rusije. "I sve što radimo u biti je operacionalizacija okvira politike koju smo itekako objasnili svim akterima, dakle tu nema nikakvih posebnih iznenađenja", dodao je premijer.

Odluka o osnivanju misije donesena je na razini Europske unije

Rekao je i da je odluka o osnivanju misije za vojnu pomoć Ukrajini donesena na razini Europske unije i obvezujuća je za sve. Dodao je da budžet misije iznosi oko 100 milijuna eura.

Kazao je i da misija ne ide u Ukrajinu već je riječ je o obuci, treningu i nekim specifičnim znanjima. "To ne znači da će doći 100 tisuća vojnika, boraviti u Hrvatskoj, tu se obučavati i onda ići u Ukrajinu", pojasnio je Plenković, dodavši da se radi o specifičnoj odluci u kojoj će svaka od zemalja dati neki doprinos.

"Dakle, tu nema ništa posebno dramatično i onoga što bi bilo drukčije od politike koju provodimo svo ovo vrijeme, a mi smo Ukrajini i vojno pomogli i to je sasvim normalno i očekivano", ponovio je.

Kazao je i da su informacije o osnivanju misije išle jednako iz Bruxellesa i prema Uredu predsjednika Vlade i Uredu predsjednika Republike." Dakle, oni sada ne mogu reći da to sve ne znaju. Razumiju da se to sve događa već mjesecima. Prema tome, on će morati objasniti zašto je bio protiv", ustvrdio je Plenković.

Naša politika je, naglasio je Plenković, odgovorna, konzistentna, zaokružena, čvrsto usidrena u vrijednostima koje dijelimo, u političkoj ocijeni situacije, u razlozima zašto pomažemo Ukrajini.

"Nismo u tome usamljeni. Dapače, svi ovi ljudi koji su ovdje u  potpunosti su na istom tragu ovoga što mi radimo i to je samo operacionalizacija širokog okvira kojeg smo mi definirali odmah, 24. veljače", istaknuo je premijer.  

Pojasnio je i kako će ići proces obuke. "Nisu ministri ti koji kažu - mi ćemo dati tu i tu ekspertizu. To ide u MORH, u Glavni stožer, oni naprave konzultacije, gledaju što od onoga što Hrvatska vojska ima kao znanje, a koja su specifična i korisna, može ponuditi. Kao što ćemo mi nešto ponuditi, ponudit će i drugi", kazao je Plenković. 

Dodao je da je čitav niz opcija na raspolaganju navodeći za primjer obuke instruktora i spasitelja. "To su ciljani doprinosi jednoj široj Misiji u kojoj je formalnu namjeru da na ovaj ili onaj način participira iskazalo više od 20 država članica", rekao je premijer.  

Mi smo, naglasio je, podržali tu odluku na Europskom vijeću danas i ona će se u sljedećim tjednima operacionalizirati.

Hrvatska najviše pomaže građanima u odnosu na svoj BDP

Odgovarajući na pitanja novinara, premijer Plenković je kazao da je Hrvatska jedna od država članica koja u odnosu na svoj BDP najviše pomaže građanima subvencioniranjem cijena energenata.

"Trenutne cijene i struje i plina su ostale stabilne i niske jer smo odlučili da one takve ostanu kako bismo pomogli građanima u ovoj krizi za koju nisu krivi građani, ali nismo ni mi već je ona uzrokovana vanjskim faktorom", rekao je. 

Podsjetivši na odluke vezane uz struju i plin, premijer je kazao da Vlada čini velike napore kako bi pomogla građanima i gospodarstvu. Smatra da je Hrvatska u odnosu na druge zemlje u jako dobroj situaciji.

"I zato ovi drugi paketi socijalnih transfera imaju antiinflacijski karakter. To je vrlo osmišljen koncept na kojem smo radili. Smanji udar kad je riječ o cijeni energenata, a pomozi da suzbiješ efekte inflacije", rekao je Plenković.

Sporazum o solidarnosti sa Slovenijom uskoro spreman za potpisivanje

Upitan o sporazumima među državama u slučaju ugroze opskrbe, premijer je pojasnio da je riječ o ideji da sve susjedne zemlje idu sa sporazumima o solidarnosti. 

Izvijestio je da je sporazum o solidarnosti sa Slovenijom u poodmakloj fazi meduresorne koordinacije i da bi ubrzo trebao biti spreman za potpisivanje.

"Radi se o mehanizmu sigurnosti u slučaju da se jedna zemlja nađe u situaciji da nema plina, da joj druga priskače u pomoć i obrnuto. To sve mora funkcionirati dvosmjerno, to je poanta solidarnosti", zaključio je premijer Plenković.