Napravili smo iskorake bez presedana u međunarodnom pozicioniranju

To što je Hrvatska nakon samo šest godina članstva u Uniji dobila ulogu potpredsjednice u novoj Komisiji znak je našega političkog utjecaja na zbivanja na europskoj razini, poručio je na početku 178. sjednice Vlade premijer Plenković

Otvarajući današnju, 178. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme u proteklome tjednu. Govoreći o političkome angažmanu Vlade istaknuo je kako je njegov cilj Hrvatska koja gleda u iduće desetljeće, za razliku od one koja stalno gleda nazad.

Izdvojio je odluku novoizabrane predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da nova povjerenica iz Hrvatske bude Dubravka Šuica, koja je dobila portfelj demokracije i demografije, ali i potpredsjednice Komisije.

„Činjenica da je Hrvatska, nakon samo šest godina članstva u Europskoj uniji, dobila u novoj Komisiji ulogu potpredsjednice je znak našega položaja u Europskoj uniji. Našeg položaja kao države, našeg položaja kao Vlade i, ono što je najvažnije, našeg političkog utjecaja na zbivanja na europskoj razini“, poručio je premijer.

Posebno zadovoljstvo izrazio je time samim portfeljem gospođe Šuice.

Demokraciju je pritom ocijenio temeljnom za funkcioniranje Europe i svih vrijednosti i postignuća europskih standarda te naglasio da će gospođa Šuica tu temu znati stavljati u prvi plan i jačati u vremenu promijenjenih tehnoloških okolnosti, u kojem je jako puno lažnih informacija i zlorabljenja tehnologije, kako bi poslala poruku na europskoj razini svim biračima da je važno da su dobro informirani kada odlučuju.

„Najvažnija zadaća koju ona ima je da privuče ljude da sudjeluju u demokratskim procesima, ali na način da zaista znaju kako, što i o čemu odlučuju“, istaknuo je predsjednik Vlade.

Pitanje demografije nadilazi nacionalnu dimenziju

Govoreći o drugoj temi iz portfelja – demografiji, naveo je koliko je ona bitna za Hrvatsku. Iako je to pitanje u nadležnosti država članica, premijer Plenković pojasnio je da se radi o pitanju koje po svom sadržaju nadilazi nacionalnu dimenziju jer praktički pola država članica ima negativan prirodni priraštaj.

Istaknuo je da je ta tema prvi puta u opisu portfelja nekog povjerenika na razini Europske komisije, a uvrštena je ponajprije na političko inzistiranje Hrvatske.

Tu je temu premijer Plenković otvorio na razini šefova država i vlada u svibnju prošle godine na summitu u Rumunjskoj, u čemu su ga podržale kolege koji su se složili da se radi o ozbiljnom problemu i u njihovim zemljama.

Nakon toga, u tekst Strateškog programa Europske unije za 2019.-2024. uvrštena je tema demografske revitalizacije. A sada, dodao je, nakon razgovora s Ursulom von der Leyen kada je posjetila Zagreb, ta je tema eksplicitno uvrštena i u portfelj potpredsjednice Europske komisije.

„To je, formalno gledajući, ogromna pobjeda hrvatske u političkom smislu prioriteta, a u supstanci nova zadaća za Komisiju i njene službe i svojevrsni zalog da će ova, nova, Komisija nakon svoga mandata dobrom komparativnom analizom mjera koje se provode u onim zemljama koje bolje od drugih rješavaju taj problem, pripremiti katalog mjera, svojevrsnih alata, koje onda države članice mogu, kroz već dokazane najbolje prakse, primjenjivati u svojim zemljama“, kazao je premijer Plenković.

Konferencija o budućnosti Europe ključna za europski projekt

Konferenciju o budućnosti Europe, kojom će se također baviti Dubravka Šuica, nazvao je ključnom političkom temom za budućnost europskoga projekta, posebno u svjetlu rezultata referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini na kojem su birači donijeli odluku o izlasku iz Europske unije.

U takvom kontekstu, dodao je, ta tema dobiva novu političku dimenziju i novu važnu etapu u promišljanju, organiziranju, strukturiranju europskoga projekta u promijenjenim okolnostima.

„Te tri točke predstavljaju sjajnu priliku za Hrvatsku da se kroz angažman naše povjerenice dodatno profilira i pozicionira kao najmlađa članica Europske unije“, poručio je predsjednik Vlade.

Pojašnjavajući zašto je važan upravo ovaj portfelj, premijer Plenković podsjetio je da je naporima ove Vlade prije samo dva mjeseca dotadašnja potpredsjednica Vlade Marija Pejčinović Burić izabrana za novu glavnu tajnicu Vijeća Europe.

„Hrvatska u zadnja dva mjeseca dobiva dvije uloge na europskoj razini i u europskim institucijama kakve nikada prije nismo mogli niti zamisliti“, dodao je istaknuvši kako je jako važno ta postignuća, koja nisu niti jednostavna niti uobičajena, dobro razumjeti.

Naveo je pritom da je i bivša državna tajnica u ovoj Vladi Maja Markovčić Kostelac postala čelna osoba Europske agencije za pomorsku sigurnost, kao i Ivana Maletić koja je postala hrvatska članica Revizijskoga suda.

„U zadnjih devet mjeseci napravili smo iskorake bez presedana na međunarodnoj razini“, naglasio je dodavši da su i dvije žene iz Hrvatske izabrane u jedan od europskih sudova u Luxembourgu, što je ukupno šest žena u europskim institucijama. Uz njih, nova stalna predstavnica Hrvatske pri Europskoj uniji također je žena – Irena Andrassy.

Sva ta postignuća, koja su van uobičajenih okvira, ocijenio je važnim i ozbiljnim, a njihovi će se konkretni učinci osvještavati kroz sljedećih pet godina.

Unaprijedili smo mehanizme koji će prevenirati i sankcionirati fenomen nasilja

Osvrnuo se potom na jučerašnji sastanak kojeg je održao s predstavnicima udruga koje bave borbom protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

U tom je kontekstu naveo da je njegova Vlada, unatoč političkom pritisku, ali i pretrpljenoj političkoj šteti, za razliku od SDP-ove Vlade imala političke hrabrosti ratificirati Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju nasilja u obitelji i nasilja nad ženama.

Podsjetivši kako se tada ogromna rasprava povela o ideološkoj temi rodne ideologije, poručio je da je Vlada čula i te poruke i riješila ih Interpretativnom izjavom u kojoj su vrlo jasno otklonjeni strahovi i dileme onih koji su ih tada javno artikulirali na ulicama Zagreba i Splita.

Ustvrdivši kako se baš nijedan od tih strahova nije realizirao, niti će se to dogoditi, kazao je da je za razliku od Vlade kojoj je prošao mandat, a da tu Konvenciju ne ratificira, njegova Vlada imala političke hrabrosti, ali i uvjerenje i političku volju da unaprijedi mehanizme koji će prevenirati i sankcionirati fenomen nasilja.

„Zato sam jučer zahvalio svim udrugama, ustanovama, inicijativama koje se tom temom bave, što su svojim aktivizmom bili svojevrsni krik. Artikulirali su problem na način da smo ga svi osvijestili“, poručio je premijer Plenković.

„To radim jer sam sto posto uvjeren da moramo pooštriti sankcije za takvu vrstu nedjela“, dodao je i istaknuo da će promjene Kaznenoga zakona i ostalih nadležnih zakona biti u tom kontekstu veliki iskorak.

Dodao je kako su udruge koje se bave tom temom povećale pritisak i homogenizirale i ubrzale aktivnosti na razini resora, u smislu njihove koordiniranosti i povezanosti.

„Jedini koji istinski razumije taj problem jest žrtva koja se ohrabrila, jer samo ona vidi taj cijeli put i tko joj sve tu treba pomoći. Gdje joj treba pomoći policija, gdje joj treba pomoći socijalna skrb, gdje joj treba pomoći zdravstvo, gdje joj treba pomoći obrazovanje, a gdje treba svoju ulogu odraditi pravosuđe. To nitko od vas ne vidi – cjelinu. Osim onoga tko je prošao kroz to i onih koji prate žrtve kroz taj proces. To je bit i rezultat ovoga dijaloga, u koji smo ušli otvoreno i iskreno, s uvjerenjem da riješimo problem“, naglasio je premijer Plenković dodavši da je iz istih razloga lani ratificirana Istanbulska konvencija.

Premijer Plenković upozorio je pritom da je na jedno prijavljeno obiteljsko nasilje još otprilike njih 5 koji se zbog nesigurnosti, straha ili srama ne prijavljuju.

„To moramo mijenjati. To mora biti Hrvatska koja gleda u iduće desetljeće, a ne ova koja stalno gleda nazad. To je politička bit tog našeg angažman“, poručio je predsjednik Vlade.

U povodu početka nove školske godine, premijer Plenković kazao je kako želi ohrabriti sve učenike, njihove učitelje i profesore, posebno prvih, petih i sedmih razreda osnovne škole prema novom programu, podsjetivši kako su novi kurikulumi usvojeni konsenzusom uz stručnu pripremu i nalaženje pametnih rješenja u pitanjima o kojima ne misle svi isto, i to, naglasio je bez prosvjeda, kojih je bilo prije nekoliko godina.

„Pokazali smo da možemo zaobliti uglove, čak i kad se svjetonazorski oko nekih pitanja ne slažemo. Da možemo naći rješenja, i to rješenja po metodologiji i po sadržaju koji priprema naše mlade generacije za radna mjesta za koja ni mi još ne znamo da postoje, da budu oni koji znaju riješiti problem“, poručio je.

Dodao je kako očekuje i da se riješe svi problemi koji su nastali, možda i u brzini i u kontekstu sredstava, osobito pitanje pomoćnika u nastavi.

Briga o Hrvatima u BiH Ustavna je obveza i obveza solidarnosti

Od ostalih aktivnosti, izdvojio je posjet Orašju, gdje su prošloga tjedna dodijeljeni ugovori za 89 projekata vrijednosti više od 25 milijuna kuna. Radi se, dodao je, o vrlo konkretnoj potpori Hrvatima u Bosni i Hercegovini, koja je kontinuitet politike Vlade.

Osvrnuvši se na komentare u kojima se neki pitaju zašto se to radi i kako to da ima novca za Hrvate u BiH, ustvrdio je da tog novca ima i da će ga biti, kao što ih ima i za zdravstvene i za prosvjetne djelatnike.

„Mora biti novca za Hrvate i BiH, kao što ih mora biti za Hrvate u Srbiji. Jer je to dio našeg političkog odabira. Biramo da pomognemo našim sunarodnjacima u zemlji koja je nama susjedna, koja nam je važna, koja je prijateljska i kojoj želimo dobro, koju tretiramo s respektom. Želimo da njihov
položaj, njihov identitet, njihova kultura i njihovo obrazovanje bude bolje“, poručio je.

Dodao je da je izvanredno dana pomoć i Katoličkom školskom centru Ivan Pavao II. u Bihaću, biskupu banjalučkom Franji Komarici koji je, istaknuo je premijer Plenković, za opstanak Hrvata u tom dijelu BiH napravio nešto što se ne može opisati i na čemu se ne može dovoljno zahvaliti. Pritom, naglasio je, tu školu pohađa 80 posto Bošnjaka, što je također politička poruka i politički odabir.

„To nisu stvari koje se dovode u pitanje, nego za koje pitaš može li se još nešto učiniti“, poručio je premijer podsjetivši da je briga o Hrvatima izvan Hrvatske i Ustavna obveza i obveza solidarnosti.

Ne dopuštamo da provokacije iz Srbije dovedu do incidenata

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na događaj od prošle subote, odnosno pokušaj provokacije iz Srbije, prilikom kojeg je nenajavljeno vojno izaslanstvo srbijanske vojske pokušalo ući u Hrvatsku.

Kazavši kako je u Jasenovac trebalo doći i izraziti pijetet žrtvama na primjeren način i na način na koji to čine ozbiljne zemlje u kojima postoji kulturna praksa komunikacije, podsjetio je da se takav posjet treba unaprijed najaviti diplomatskom notom, ili makar telefonskim pozivom.

Istaknuvši da se propisi i diplomatski uzusi moraju poštovati, poručio je da onaj tko radi protivno njima ne može ući u Hrvatsku.

„Zato smo rekli da Vulinovih 11 ne može ući u Hrvatsku, ako nisu bili najavljeni po propisu. I točka. Jer to znači da ne dopuštamo provokacije, da ne dopuštamo da nam jedna provokacija dovede do možda nekog incidenta, da respektiramo naš pravni sustav“, poručio je i kazao da je takva odluka zabrane ulaska u tim uvjetima bila jedina moguća.

Naglasio je pritom da će se u Hrvatskoj učiniti sve da se srpska manjina osjeća dobro i sigurno. Upravo zato, dodao je, brzo i učinkovito su se rješavali svi incidenti koji su se dogodili u proteklih nekoliko mjeseci, a hrvatska policija otkrila je sve počinitelje tih incidenata.

„To pokazuje da funkcioniramo kao država, da politički, mi kao Vlada i ova parlamentarna većina, radimo za uključivo društvo. Ne radimo kao oni politički akteri i stranke koje rade za polarizirano, podijeljeno i isključivo društvo“, poručio je premijer ustvrdivši da to ne treba nikome, a posebno ne zemlji koja je riješila sve svoje strateške ciljeve i to u teškim okolnostima - od međunarodnog priznanja, oslobođenja okupiranih teritorija, mirne reintegracije, izgradnje institucija, pluralizma i demokracije do članstva u NATO-u i Europskoj uniji, u kojima ima težinu.

Vodimo Tuđmanovu politiku uključivosti i pomirbe

Ustvrdio je da je današnja zadaća i odgovornost da se u hrvatskom društvu svi osjećaju dobro.

Osvrnuvši se u tom kontekstu na jučerašnji nastup gospodina Milorada Pupovca, kazao je kako je on u njemu rekao drugačije stvari od onih kako su bile artikulirane prije otprilike dva tjedna.

„On je rekao, na njegov način, da današnja suvremena Hrvatska nema veze s NDH. On je rekao da Hrvatska nije faktor nestabilnosti na jugoistoku Europe. A on je i vrlo jasno rekao da ova Vlada, niti ova većina, nije ta koja kreira klimu nesnošljivosti“, kazao je premijer.

Komentirajući poruke mržnje, koje je već osudio, u Donjem Ceranju, kazao je da ima onih koji kreiraju klimu nesnošljivosti, želeći lažno poručiti da politika koja se vodi danas nije izvorna politika HDZ-a.

„Upravo obrnuto. Ova politika koju mi vodimo, to je politika Franje Tuđmana. To je politika uključivosti i pomirbe, zatvaranja teških povijesnih pitanja podjela u hrvatskom narodu. To je ta politika. Oni koji se s time ne slažu i misle da treba biti drukčije, onda se mi politički ne slažemo i drukčije vidimo stvari. To je isto legitimno i mogu respektirati takav stav, ali ću se boriti politički protiv njega i kao predsjednik stranke i kao predsjednik Vlade“, poručio je premijer Plenković.

Rast realnog BDP-a za 3,1 posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2018.

Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 14 točaka dnevnog reda, među kojima Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2019. godine i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2019. godine.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić je, obrazlažući Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2019. godine, istaknuo da su nastavljena pozitivna makroekonomska kretanja u gospodarstvu.

„Bruto domaći proizvod (BDP) zabilježio je realni rast za 3,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Inflacija je iznosila 0,7 posto, a kretanja na tržištu rada snažno pokazuju smanjenje nezaposlenosti. Prosječan broj registriranih nezaposlenih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje iznosio je 136,8 tisuća ljudi, što je smanjenje za 18,3 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine“, izvijestio je državni tajnik Zrinušić.

Prosječna administrativna stopa nezaposlenosti iznosila je 8,9 posto. „Što je za 1,7 postotnih bodova niže nego u istom razdoblju prošle godine“, dodao je.

Rast potrošnje uslijed pozitivnih kretanja u gospodarstvu

Vezano za prihode proračuna u prvom polugodištu, Zrinušić je izvijestio da su oni iznosili 65,1 milijardu kuna, što je 47,8 posto godišnjeg plana. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, zabilježen je pak rast od 8,5 posto.

„U pogledu poreznih prihoda, ostvareni su za 4,8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine“, kazao je.

Porez na dobit ostvaren je u iznosu od 55,3 milijarde kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, to je povećanje za 8,3 posto.

Što se tiče poreza na dodanu vrijednost, ostvaren je u iznosu od 23,5 milijarde kuna. U odnosu na prošlogodišnje razdoblje, bilježi povećanje 4,7 posto.

„To je rezultat, prije svega, porasta potrošnje uslijed pozitivnih kretanja u gospodarstvu. Iako se od početka godine u sustavu poreza na dodanu vrijednost primjenjuju porezna rasterećenja, ipak su ostvareni veći učinci nego što je porezno rasterećenje“, izdvojio je.

Kada je riječ o posebnim porezima i trošarinama, Zrinušić je kazao da su iznosili 7,3 milijarde kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, to je povećanje 2,2 posto.

Doprinosi su bili 11,9 milijardi kuna te bilježe međugodišnje smanjenje 2,2 posto. „Smanjenje proizlazi iz učinka porezne reforme, kojom je ukinut doprinos za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti i doprinos za zaštitu zdravlja na radu“, naveo je.

Mirovine porasle više od 800 milijuna kuna

Rashodi proračuna iznosili su 66,9 milijardi kuna, što je 47,7 posto planiranih rashoda u 2019. godini. „U odnosu na isto razdoblje prošle godine, veći su za 5,1 milijardu kuna ili 8,3 posto“, kazao je, pojasnivši da je na povećanje najviše utjecalo povećanje rashoda financiranih iz fondova Europske unije, u ukupnom iznosu od 1,8 milijardi kuna.

Rashodi za nezaposlene u prvih šest mjeseci, izvijestio je, izvršeni su sa 14,3 milijarde kuna. U odnosu na prošlu godinu, to je povećanje za 657,8 milijuna kuna.

Materijalni su rashodi iznosili 6,5 milijardi kuna, a financijski rashodi 5,3 milijarde kuna. Rashodi za subvencije bili su 3,7 milijardi kuna, od čega su najznačajnije subvencije u poljoprivredi – 2,3 milijarde kuna.

Što se tiče naknada građanima i kućanstvima, iznosile su 24,4 milijarde kuna. „Unutar toga, za mirovine i mirovinska primanja 20,2 milijarde kuna, što predstavlja 50,4 posto ukupno planiranih sredstava“, kazao je i dodao da su mirovine u odnosu na isto razdoblje prošle godine porasle za 829 milijuna kuna.

„Kada se pogleda odnos manjka i viška u smislu prihoda i rashoda, proračun konsolidirane opće države prema nacionalnoj metodologiji ostvario je višak u iznosu od 1,1 milijardu kuna, ili 0,3 posto BDP-a“, istaknuo je državni tajnik Zrinušić.

Manjak državnog proračuna iznosio je oko 1,9 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a, no izvanproračunski korisnici su u prvih šest mjeseci ostvarili višak od 1,7 milijardi kuna ili 0,4 posto BDP-a, a u plusu od 1,2 milijarde kuna ili 0,3 posto BDP-a je lokalna država.

Nastavak smanjenja javnog duga

Vezano za Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2019. godine, državni tajnik Zrinušić podsjetio je na novi Zakon o fiskalnoj odgovornosti od 1. siječnja 2019. godine.

„Uvedena su tri nova pravila – pravilo strukturnog salda, pravilo rashoda i pravilo javnog duga. U tom smislu, dosadašnja fiskalna kretanja jedinica sektora opće države u ovoj godini ukazuju na nastavak pozitivnih ostvarenja. Procjenjuje se da će pravilo strukturnog salda za 2019. godinu biti ispunjeno, odnosno očekuje se da će manjak općeg proračuna u 2019. godini biti u skladu s planom, uključujući i plaćene obveze po protestiranim jamstvima za gradnju broda jaružara Uljanik grupe“, rekao je.

Javni dug projiciran je, izvijestio je, na razini 71,3 posto BDP-a do kraja 2019. godine, što je za 3,2 postotna boda u odnosu na godinu ranije. „Ako se tako nastavi, pravilo javnog duga bit će zadovoljeno, odnosno jasno je da će se javni dug nastavljati smanjivati“, kazao je.

Decentralizacija, racionalizacija i depolitizacija državne uprave

Vlada je prihvatila Prijedlog propisa koji se usklađuju sa Zakonom o sustavu državne uprave. Riječ je o 61 zakonskom propisu koji se usklađuju s novim Zakonom o sustavu državne uprave, odnosno regulira se ukidanje dužnosničkog mjesta pomoćnika ministara, umjesto kojih se uvode ravnatelji uprava, kao i pripajanje ureda državne uprave županijama.

Državni tajnik u Ministarstvu uprave Darko Nekić izdvojio je da se ovim izmjenama provode reformske mjere Vlade - decentralizacija i racionalizacija te depolitizacija.

„Reformskom mjerom decentralizacije i racionalizacije predviđeno je gašenje ureda državne uprave u županijama i povjeravanje gotovo 98 posto njihovih poslova županijama, kao i racionalizacija broja zaposlenih kroz poticajne mjere predviđene Zakonom o sustavu državne uprave“, rekao je te pritom dodao da je omogućena je još jedna reformska mjera Vlade, a to je depolitizacija koja se odnosi na pomoćnike ministra.

„Prema novom zakonskom rješenju, status pomoćnika ministara bit će ukinut, odnosno bit će imenovani novi ravnatelji uprava“, naglasio je.

Unaprjeđenje obrtničkog sustava obrazovanja

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat predstavio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu.

Kazao je kako su ove izmjene i dopune pokrenete i u svrhu unaprjeđenja sustava obrazovanja za vezane obrte koji se provodi po modelu naukovanja. Na taj način stječu se vještine za samostalni rad u zanimanjima te usvajaju poduzetničke vještine neposredno u gospodarstvu te se olakšava prelazak u svijet rada , dodao je.

Horvat je pojasnio da se nakon završenog naukovanja, u sklopu završnog rada, polaže tzv. naučnički ispit kojim se neposredno provjeravaju i dokazuju kompetencije te se ostvaruje vrednovanje obrazovanja i vještina.

Naveo je da se izmjenama i dopunama ovoga Zakona pridonosi ostvarenju Programa Vlade vezano za uspostavu sustava dualnog obrazovanja jer se stjecanjem vještina traženih na tržištu rada povećava konkurentnost i produktivnost poduzeća i obrta.

Zakonski prijedlog obuhvaća sljedeće izmjene i dopune: Pomoćnički ispit postaje naučnički ispit i dio završnog rada, koji se sastoji od provjere praktičnih znanja i vještina pred stručnim povjerenstvom u kojem su, uz nastavnike, uključeni i majstori.

Predlaže se program edukacije mentora u gospodarstvu kojim će se ojačati kapacitet gospodarskih subjekata, koji provode učenje temeljeno na radu.

Govoreći o deregulaciji vezanih obrta, ministar je pojasnio da se osobama koje imaju odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje omogućava registracija vezanog obrta bez obveze polaganja majstorskog ispita ukoliko imaju najmanje 15 godina radnog iskustva na odgovarajućim obrtima.

Ministar je istaknuo da se time liberalizira pristup tržištu, odgovarajuće vrednuje stečeno radno iskustvo i stimulira osnivanje obrta.

U preostalom dijelu zakona planira se ukidanje cijene obrtnice, ukidanje cijene odobrenja za obavljanje domaće radinosti i sporednog zanimanja, ukidanje pravilnika o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrt te produljenje ukupnog trajanja sezonskog obrta sa šest na devet mjeseci, kao dio ili doprinos administrativnom rasterećenju obrtnika , zaključio je Horvat.

Strukovno obrazovanje približiti potrebama tržišta

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak smatra da se uspjelo uskladiti Prijedlog Zakona o obrtu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju i Zakonom o strukovnom obrazovanju.

Što se tiče naučničkog ispita, koji je sada dio završnog ispita, ministrica je pojasnila da je on i dalje u ingerenciji škole, ali sada moraju biti uključeni i poslodavci koji omogućavaju da se vrednuje dio učenja kroz rad.

Mislim da stvarno radimo na programu Vlade da se srednje strukovno obrazovanje puno više približi potrebama tržišta i da omogućava stjecanje praktičnih vještina koje onda omogućavaju i neposredni rad i zapošljavanje nakon završetka obrazovanja , kazala je Divjak.

Cijena toplinske energije iz plina jednaka za sve kupce

Prihvaćen je Prijedlog uredbe o dopuni Zakona o tržištu toplinske energije. Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić kazao je da se uredbom želi osigurati da prije početka nove sezone grijanja, kupci toplinske energije – iz kategorije kućanstava koji kupuju toplinsku energiju proizvedenu iz plina – budu u jednakom položaju u odnosu na kupce iz kategorije kućanstava koji direktno koriste plin u obvezi javne usluge.

„Svrsishodno je da mehanizam nabave plina za kućanstva vrijedi i za proizvođače toplinske energije, odnosno opskrbljivače toplinskom energijom, sve dok tržišni mehanizmi ne funkcioniraju na isti način za sve krajnje kupce“, poručio je Ćorić i dodao da je cilj uredbe omogućiti da cijena toplinske energije iz plina za sve kupce bude jednaka i da se ne mijenja tijekom ove ogrjevne sezone.

Nacionalni pčelarski program vrijedan 44,5 milijuna kuna

Vlada je donijela Nacionalni pčelarski program za razdoblje od 2020. do 2022. godine.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković izvijestila je da je program vrijedan 44,5 milijuna kuna, od čega se 50 posto financira iz Europskog poljoprivrednog i jamstvenog fonda, a 50 posto iz državnog proračuna.

Kazala je da će godišnja vrijednost programa za potrebe pčelara i pčelarskog sektora biti 14,8 milijuna kuna.

Programom obuhvaća osam mjera - tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara, suzbijanje štetnika i bolesti pčela, naročito varooze, racionalizacija troškova seljenja pčela, suradnju s laboratorijima, suradnju sa specijaliziranim tijelima za provedbu programa primijenjenih istraživanja u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda, praćenje tržišta i poboljšanje kvalitete proizvoda s ciljem iskorištavanja potencijala proizvoda na tržištu i obnavljanje pčelinjeg fonda.

Batižele – izuzetno važan projekt za Šibenik

Usvojen je Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sklapanje Ugovora o ulaganju prava – potraživanja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u temeljni kapital društva Batižele d.o.o., preuzimanju poslovnog udjela u trgovačkom društvu Batižele d.o.o., te izdavanju punomoći Centru za restrukturiranje i prodaju za upravljanje i raspolaganje poslovnim udjelima.

Ministar zaštite okoliša i energetike Ćorić napomenuo je da je riječ o izuzetno važnom projektu za Šibenik. Kazao je da su Ministarstvo državne imovine i Šibenik sklopili Sporazum o uređenju međusobnih obveza između Republike Hrvatske i Grada Šibenika pri provedbi Razvojnog plana projekte „Batižele“.

„Sporazumom je utvrđeno kako u ukupnom iznosu dokapitalizacije od 148.115.600,00 kuna, , Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s 25.852.700,00 kuna“, pojasnio je.

Upravni odbor Fonda 10. lipnja 2019. godine donio je Odluku kojom se direktoru Fonda daje suglasnost za sklapanje Ugovora o ulaganju prava – potraživanja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 25.852.700,00 kuna u temeljni kapital društva Batižele d.o.o., da potpiše Izjavu o preuzimanju poslovnog udjela u trgovačkom društvu Batižele d.o.o., izda punomoć Centru za restrukturiranje i prodaju za upravljanje i raspolaganje poslovnim udjelima te potpiše preostalu dokumentaciju koja je regulirana propisima kojima se uređuje područje povećanja temeljnog kapitala.

„Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Statutom propisano je kako Fond ne može bez suglasnosti Vlade Republike Hrvatske, sklapati pravne poslove čija pojedinačna vrijednost prelazi sveukupan iznos od 10.000.000,00 kuna“, zaključio je Ćorić.

Suglasnost Jadroliniji za refinanciranje nabave brzog putničkog broda

Obrazlažući Prijedlog odluke o davanju suglasnosti društvu Jadrolinija, Rijeka za kreditno zaduženje kod Privredne banke Zagreb d.d., Zagreb, radi refinanciranja nabave novog brzog putničkog broda - katamarana Jelena , ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković naglasio je da je cilj refinanciranje nabave brzog putničkog broda - katamarana Jelena koji je kupljen iz vlastitih sredstava u ukupnom iznosu od 9,25 milijuna eura.

„Katamaran je počeo prometovati 24. listopada 2018. godine i od tada najčešće plovi na liniji Split - Lastovo i nešto manje na liniji Dubrovnik - Korčula - Hvar – Bol“, kazao je.

Prema ponudi PBZ-a, ta banka odobrava dugoročni investicijski kredit Jadroliniji u iznosu od 51,3 milijuna kuna na rok od 10 godina, s fiksnom kamatnom stopom u visini od 1,50 posto godišnje. Odobrenje kreditnog zaduženja, kao i sama isplata kredita, nije uvjetovana davanjem državnoga jamstva, niti opterećuje državni proračun.

Obilježavanje stote obljetnice Agronomskog i Učiteljskog fakulteta u Zgrebu

Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad svečanosti u povodu obilježavanja stote obljetnice Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja će se održati 29. rujna 2019. godine.

Prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad svečanosti u povodu obilježavanja stote obljetnice Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja će održati 7. listopada 2019. godine.

Ministrica Divjak istaknula je da su 2007. godine Učiteljskom fakultetu u Zagrebu pripojene Visoke učiteljske škole u Čakovcu i Petrinji, što ga čini najvećem visokoškolskom institucijom koja obrazuje učitelje. A od njih očekujemo puno vezano i uz ove nove i reformske procese koja se tiču odgoja i obrazovanja , zaključila je Divjak.

Izvor: Vlada / Hina