Pokrenuli smo reforme koje su se godinama odgađale

Premijer Plenković osvrnuo se u razgovoru s Večernjim listom na stajalište Hrvatske o migrantskoj krizi, na petogodišnje članstvo u Europskoj uniji, na odnose sa Srbijom, stanje u HDZ-u, borbu protiv populizma i na reformski plan

S predsjednikom Vlade i HDZ-a Plenkovićem razgovarao je glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić.

Hrvatska neće biti hot-spot, podržavamo europsko rješenje krize

Odgovarajući na pitanje o europskom rješenju migrantske krize, premijer Plenković je rekao da Hrvatska sigurno neće postati hot-spot, što je istaknuo i u raspravi o migracijama na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu.

"Hrvatska je spremna pokazati solidarnost i humanost, ali prije svega štitit će svoje nacionalne interese i svoje granice. Na tome djeluje više od 6 tisuća policajaca koji sprečavaju ilegalne ulaske u zemlju te štite sigurnost i hrvatskih i europskih građana. Ambicija je Hrvatske ulazak u Schengen, čime dugoročno jačamo svoju vanjsku granicu. Čvrsto podupiremo postizanje zajedničkog europskog rješenja, no takvog se dogovora onda trebaju pridržavati sve članice", poručio je Plenković.

Naveo je također da treba snažna financijska i operativna pomoć onim zemljama iz kojih migranti dolaze, s namjerom da se migranti ondje i zadrže, a ključna je čvršća zaštita vanjskih granica Unije.

Pelješki most i LNG konkretni primjeri koristi od članstva u Europskoj unijii

Govoreći o ocjeni prvih pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji, Plenković je kazao da možemo biti zadovoljni i da je Hrvatska danas uređenije, prosperitetnije i pravednije društvo nego što je bila na početku svojega europskog puta.

Europsko "sufinanciranje važnih strateških projekata, poput gradnje Pelješkog mosta i LNG terminala na Krku, koji će osigurati spajanje hrvatskog teritorija i pozicionirati Hrvatsku na energetskoj karti Europe, vidljivi su primjeri koristi našeg članstva u EU. Sukreiramo europske politike koje imaju izravan učinak na naše radnike, poduzetnike, izvoznike, studente i druge", rekao je Plenković.

Pojasnivši da napredak koji su ostvarile zemlje koje su pristupile Uniji deset godina prije Hrvatske samo dokazuje koliko se članstvo u EU-u isplati, Plenković je ocijenio da je to poticaj za nastavak reformi i brži gospodarski rast te još učinkovitije korištenje proračunskih sredstava koja Hrvatskoj stoje na raspolaganju iz EU-fondova.

"Iz fondova EU-a povukli smo dosad 8,4 milijarde kuna više nego što smo uplatili u europski proračun. Otvaranjem tržišta EU-a hrvatski izvoz porastao je s 9 na 14 milijardi eura. Izašli smo iz Procedure prekomjernog proračunskog deficita i prvi put ostvarili proračunski suficit. Kontinuirano smanjujemo javni dug, bili smo na 85%, sad smo na 78% udjela BDP-a i idemo prema 65% za tri godine", poručio je Plenković.

Istaknuo je da je Hrvatska lani imala treću po redu stopu rasta zaposlenosti u EU-u od 3,8% te je imala 60.000 više zaposlenih nego krajem 2016. godine, a taj pozitivni trend dodatno se ubrzao u prvom kvartalu 2018.

Nema lijepljenja etiketa Hrvatskoj

U kontekstu odgovora Aleksandru Šešelju, koji je na sjednici Parlamentarne skupštine Vijeća Europe nastavio vrijeđati Hrvatsku po uzoru na svojeg oca, Plenković je istaknuo da kao predsjednik Vlade i HDZ-a neće dopustiti da se Hrvatska etiketira na ijednom međunarodnom forumu.

"Moja Vlada nedvosmisleno osuđuje sve totalitarne režime 20. stoljeća. Ne dolazi u obzir da međunarodnu difamacijsku kampanju o Hrvatskoj vode oni koji i u 21. stoljeću otvoreno promiču velikosrpsku politiku Slobodana Miloševića", rekao je Plenković.

Dodao je da svi kandidati za članstvo u Europskoj uniji, uključujući Srbiju, moraju ispuniti kriterije koji osiguravaju stabilne demokratske institucije, jamče punu zaštitu ljudskih prava, vladavinu zakona i poštivanje prava manjina. "Kao što sam rekao i predsjedniku Vučiću, hrvatska manjina u Srbiji zaslužuje jednaka prava kao i srpska manjina u Hrvatskoj", podsjetio je Plenković.

Strateški ciljevi: Schengen i eurozona

Ocijenio je da je odluka Europske komisije da se ne miješa u spor Hrvatske i Slovenije jedini ispravani put. Dodao je da je Hrvatska u europskom duhu ponudila Sloveniji rješenje putem bilateralnih razgovora koje bi moglo biti prihvatljivo za obje zemlje.

"Imamo zacrtane sljedeće strateške korake. Do kraja ove godine bit će ispunjeni svi kriteriji za ulazak u Schengen. Cilj nam je da Hrvatska uđe u Europski tečajni mehanizam 2020. te da u mandatu iduće vlade pristupi eurozoni. To je jedini put da približimo životni standard hrvatskih građana onome starijih država članica", naglasio je Plenković, odgovarajući na pitanje o poziciji Hrvatske unutar Unije.

HDZ pozicioniram na desnom centru, kao i dr. Franjo Tuđman

Plenković je ocijenio da je za hrvatsko društvo dobro to što je uvjerljivom većinom od 110 zastupnika ratificirana Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

"Danas ne vidim što se obistinilo od agresivne dezinformacijske kampanje pune obmana – nema „roditelja 1“ i „roditelja 2“ ni rodne ideologije. Dobro je postupati u životu po savjesti. I ja prema vlastitoj savjesti držim da je ispravno ne zatvarati oči pred fenomenom nasilja nad ženama u našem društvu. Riječ je o odgovornom vođenju stranke i smjeru kojim trebaju ići Hrvatska i HDZ", naglasio je Plenković.

Poručio je da HDZ vrijednosno, svjetonazorski i politički učvršćuje na desnom centru, ondje gdje ga je postavio i naš prvi predsjednik dr. Tuđman. "Financijski smo konsolidirali stranku. Donijeli smo novi moderan statut HDZ-a. Uvjerljivo smo pobijedili na parlamentarnim i lokalnim izborima. Unatoč svim izazovima koji su pali na leđa ovoj Vladi, HDZ je po svim istraživanjima uvjerljivo vodeća stranka. Tu smo da dugoročno mijenjamo Hrvatsku", rekao je.

Plenković je odbacio mogućnost velike koalicije HDZ-a i SDP-a, dodavši da HDZ ima stabilnu i čvrstu većinu i pouzdane partnere, a imat će većinu i u sljedećem mandatu HDZ-ove vlade.

Najavio je također da će, nakon što se predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjasni o tome želi li se ponovno kandidirati, odgovarajuća HDZ-ova tijela odlučiti o tome hoće li je podržati.

Rješenje krize u Agrokoru velik je uspjeh, ali i krupna reforma platnog sustava

Komentirajući navod da neki kritičari tvrde kako sporo donosi odluke, Plenković je rekao da je to jedna od brojnih neutemeljenih ocjena koje mu „kritičari“ pripisuju. "Baš me zanima tko bi od njih donio 'sporu' odluku da se iz pozicije zastupnika u EP-u kandidira za predsjednika stranke u momentu kad HDZ ruši svoju vladu i ima rejting od 20% te u 55 dana nakon izbora za predsjednika stranke uspije dovesti HDZ do pobjede na parlamentarnim izborima. Pa npr. odluke o razrješenju Mostovih ministara, Agrokoru, avionima itd. Ništa ne odgađamo, a sve strateške ciljeve koje smatramo važnima za Hrvatsku i za HDZ ostvarujemo", odgovorio je Plenković.

Govoreći o postizanju nagodbe u Agrokoru, Plenković je podsjetio na to da je kredibilitet Vlade, HDZ-a i njega osobno uložen radi zaštite općeg interesa hrvatskog gospodarstva. Dodao je da Agrokor danas funkcionira, ostvaruje dobit, sačuvana su radna mjesta, u cijelosti su isplaćeni mali poljoprivrednici, a dobavljači su anmireni 60 i 80%.

"To je ujedno velika reforma koju smo proveli. Neplaćanje i ucjenjivanje dobavljača je prošlost. Ovo je zadnja etapa hrvatske tranzicije i potpuna promjena modela poslovnih odnosa u gospodarstvu", ocijenio je.

Neodgovorni populizam vratio bi Hrvatsku 50 godina unatrag

Plenković je istaknuo da referendumske inicijative žele oslabiti HDZ i steći politički legitimitet spuštanjem izbornog praga. Dodao je da bi neodgovorni populizam s briljantnim idejama poput necijepljenja djece ili napuštanja Europske unije vratio hrvatsko društvo 50 godina unatrag.

"Ne znam kako su inicijatori tih ideja koji se često pozivaju na suverenizam zaboravili da je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donesen kao jedan od preduvjeta za međunarodno priznanje Hrvatske. To je bila državotvorna politika dr. Tuđmana, koju oni očito ne razumiju", poručio je Plenković.

Prvi put nakon 2002. vodi se javna rasprava o mirovinskoj reformi

Najavljujući pokretanje reformskog ciklusa koji se dosad odgađao, Plenković je naveo da je Vlada prvi put nakon 2002. otvorila javnu raspravu o mirovinskoj reformi kojom danas želi osigurati održiv mirovinski sustav i pristojne mirovine budućim naraštajima. Istaknuo je također da je usvojen niz demografskih i pronatalitetnih mjera, da su povećane rodiljske i roditeljske naknade, da se dječji doplatak proširuje na još 150.000 djece i da su predviđene neke nove mjere.

"Od 1.1.2019. slijedi nova porezna reforma, koja će donijeti nova porezna rasterećenja za građane i poduzeća. Samo u ovoj godini Vlada je izdvojila više od 2,5 mlrd. kuna za poticanje zapošljavanja, što je najveći iznos dosad izdvojen za zapošljavanje u Hrvatskoj, koje je u porastu. Digitalizacijom svih procesa želimo olakšati poslovanje i krenuti snažno u reformu same javne uprave. Paket pravosudnih zakona je pred izglasavanjem, dok su Zakon o zdravstvenoj zaštiti i paket mjera za olakšavanje položaja blokiranih sugrađana u prvom čitanju. Žurno radimo i na novom ovršnom zakonu", zaključio je Plenković.

Intevju u cijelosti (PDF)