Odlučni smo i angažirani na ključnim pitanjima za Hrvate izvan Hrvatske

Premijer Plenković sudjelovao je u otvorenju konstituirajuće sjednice 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Savjet za Hrvate izvan Republike Hrvatske čine najugledniji predstavnici hrvatskih zajednica iz cijeloga svijeta, ali i predstavnici najznačajnijih institucija u zemlji. Savjet Vladi pomaže u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u za Hrvate koji žive izvan njezinih granica. Novi su članovi Savjeta imenovani na sjednici Vlade u rujnu 2017. godine.

Pozdravljajući nazočne, predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je kako vjeruje da će zaključci i prijedlozi formulirani na ovoj sjednici pridonijeti statusu Hrvata koji žive izvan Hrvatske.

Zahvalio je državnom tajniku Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonku Milasu i njegovom timu na svemu onome što čine radi povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske, poručivši da je to jedna od ključnih zadaća Vlade.

Naglasio je da Vlada želi jedinstvo hrvatskoga naroda, odnosno hrvatskih državljana, gdje god oni živjeli te je, u tom kontekstu, istaknuo važnost aktivnosti Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i ostalih institucija za osjećaj povezanosti, privrženosti i uključenosti u politički i društveni život zemlje.

„Identitetska pitanja, pitanja vrijednosti i pitanja ljubavi prema domovini te sve ono što vas čini jednakopravnim dijelom hrvatskoga društva, sada na kraju trećega desetljeća naše samostalnosti, moraju biti dio zajedničkih aktivnosti i zajedničkih napora. Važno je, ne samo da imate osjećaj, nego da u konkretnim projektima vidite ulogu hrvatske države, koja svojim programima, projektima i proračunskim sredstvima pomaže aktivnosti naših organizacija i udruga diljem svijeta“, poručio je predsjednik Vlade.

Kazao je da je u prvih godinu dana svoga mandata posjetio mnoge zemlje te istaknuo da je fokus svakog od tih posjeta bio, uz odnose s državom primateljicom ili međunarodnom organizacijom koja u njoj ima sjedište, kontakt s Hrvatima koji žive u toj zemlji.

„U bilo kojem dijelu svijeta u kojem smo se našli u proteklih godinu dana uvijek smo imali i vremena i želje i namjeru da osluhnemo kakvo je raspoloženje hrvatske zajednice u tim zemljama“, rekao je.

Njegov je dojam, kazao je, da je problematika koja se ističe u tom dijalogu uvijek vrlo slična i vrlo zajednička. Stoga je Vlada definirala tri točke prioritetne točke u aktivnostima afirmacije hrvatskoga iseljeništva.

Prva se odnosi na administrativno-pravne poslove, primjerice postupak stjecanja hrvatskoga državljanstva ili općenito pitanje brzine i učinkovitosti konzularnih usluga.

Drugo je pitanje ostvarivanje biračkoga prava, pri čemu je podsjetio da se nakon izmjena Ustava Republike Hrvatske iz 2010. godine glasovanje može organizirati isključivo u gradovima gdje postoje sjedište hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, što mnogima stvara prepreke pri sudjelovanju na izborima. Naglasio je da je taj problem potrebno adresirati jer se njime ugrožava načelo jednakosti biračkoga prava, a kao primjer te nejednakosti naveo je da netko mora prijeći i do 1000 kilometara do svoga biračkoga mjesta, dok je nekome ono udaljeno dvije minute.

Treća točka je poboljšanje suradnje u kontekstu promicanja hrvatske kulture, jezika i baštine. Važnim je iskorakom u tom kontekstu ocijenio Sporazum između Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu kojim se uspostavlja okvir za daljnje poticanje zajedništva Hrvata izvan Hrvatske. Tim je sporazumom osigurana posebna kvota od 100 upisnih mjesta na studijskim programima Sveučilišta u Zagrebu za pripadnike hrvatske manjine i hrvatskog iseljeništva. Također, sljedeće akademske godine počet će i diplomski studij iseljeništva na Hrvatskim studijima. Uz fond stipendija za studente, to će pridonijeti i povratku jednoga dijela Hrvata koji žive izvan Hrvatske.

Najavio je da će Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske raditi na ključnim pitanjima hrvatskih škola u inozemstvu.

Istaknuo je da je Hrvatima u Bosni i Hercegovini ove godine osigurano 750 stipendija za brojne programe. „Cilj je državne politike skrbiti o Hrvatima u Bosni i Hercegovini na način da budu jednakopravni, što Vlada Republike Hrvatske čini kontinuirano“, poručio je.

Slično je i u krugu zemalja u našem susjedstvu, gdje su Hrvati manjina, a s jednakim interesom pratimo i sve ono što se zbiva u puno daljim zemljama, naglasio je predsjednik Vlade.

Poručio je da je Vlada Republike Hrvatske odlučna i angažirana na ovoj temi te dodao da stoji na raspolaganju pripravna riješiti sva otvorena pitanja na zajedničku dobrobit.

Uz predsjednika Vlade sjednici je nazočila i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.