Vlada uputila Saboru Zakon o postupku izvanredne uprave

Predsjednik Vlade Plenković predstavio je na današnjoj sjednici Vlade nacrt prijedloga Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku i nacrt konačnog prijedloga zakona

Obrazlažući Prijedlog zakona, premijer Plenković rekao je da postoje situacije kada se velike kompanije nađu u stanovitim poteškoćama, a kada značaj i veličina tih kompanija ima sistemski karakter za funkcioniranje hrvatskoga gospodarstva i financijskoga sustava. Podsjetio je da su se u sličnim okolnostima znale naći i duge članice Europske unije, koje su također koristile posebne pravne režime za rješavanje tih problema. Pojasnio je da će se zakon odnositi na društva koja ispunjavaju dva temeljna uvjeta. Prvi je da ukupan broj njihovih zaposlenika premašuje 5000, a drugi da njihove obveze iznose više od 7,5 milijardi kuna. Rekao je da se tim zakonom uređuje postupak izvanredne uprave, pojasnivši da Vlada predlaže izvanrednog povjerenika kojega odobrava i utvrđuje Trgovački sud u Zagrebu. Postupak izvanredne uprave pokreće se ili na zahtjev dužnika, dakle kompanije o kojoj je riječ,  ili na zahtjev vjerovnika, a uz suglasnost dužnika. Da budem sasvim jasan – ne radi se ni o kakvoj nacionalizaciji, izvlaštenju ili bilo kakvom državnom intervencionizmu koji bi bez privole ugrozio ičije vlasništvo, naglasio je predsjednik Vlade, dodavši da zakon poštuje nepovredivost prava vlasništva i slobodu poduzetništva.

Dodao je da će se zakon primjenjivati u posebnim situacijama, ako kompanija koja se nađe u poteškoćama pristane na to te zatraži pomoć i potporu države. Izvanredni povjerenik u takvom slučaju ima zadatak da osigura redovito poslovanje kompanije, omogući svježu likvidnost, započne sustavan proces restrukturiranja i osigura održivost tvrtke i radna mjesta njezinih zaposlenika. Napomenuo je da se Vlada o ovom zakonu konzultirala s oporbom i sa strankama koje tvore dio parlamentarne većine. "Izrazito je važno sa svi pokažu da mogu biti na razini političke odgovornosti trenutka s kojim smo suočeni", istaknuo je.

Naglasio je da se Vlada ponašala krajnje razborito i odgovorno te da nitko od njezinih članova nije izustio nijednu riječ koja bi mogla pogoršati situaciju o kojoj se govori proteklih dana.  "Ovaj je zakon pravi i jedini put kojim možemo krenuti u ono što je najbitnije, a to je pomoć kvalitetnom i normalnom funkcioniranju hrvatskoga gospodarstva, našeg financijskog krvotoka i ukupnoj stabilnosti. To je cilj ovoga zakona", rekao je predsjednik Vlade izrazivši očekivanje da će se o njemu idućeg tjedna povesti konstruktivna rasprava u Hrvatskome saboru. Dodao je da je u tijeku i konzultiranje s predstavnicima Europske komisije kako bi zakon bio u cijelosti u skladu ne samo s našim Ustavom nego i s pravnom stečevinom Europske unije.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić  također, je govorila o prijedlogu zakona, istaknuvši da mu je cilj osigurati i osnažiti financijsku stabilnost gospodarstva i zemlje, ako se s teškoćama suoče tvrtke od sistemskog značaja za gospodarstvo. Dodala je se da se značaj određuje po kriteriju veličine kompanije i njezine zaduženosti. Pojasnila je da je proces izvanredne uprave efikasniji od predstečajnih postupaka, naglasivši da će se time omogućiti normalno poslovanje kompanije te njezino financijsko, poslovno i vlasničko restrukturiranje. Istaknula je da je krajnji cilj postići nagodbu među vjerovnicima o načinu namirenja tražbina i načinu restrukturiranja i boljeg poslovanja kompanije, rekavši da proces traje najviše 15 mjeseci. Pojasnila je da u slučaju neuspješnog procesa nagodbe zakon predlaže da kompanija proglasi u stečaj. Ovaj zakon nije usmjeren na spašavanje pojedinih osoba, kompanija ili nefer tretiranje ijednog sudionika ili vjerovnika u sistemskim kompanijama, zaključila je.

Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek istaknula je da se njime smanjuje visina spomeničke rente, koja se mjesečno plaća po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora, od 1 do 7 kuna na 1 do 4 kune. Dodala je da se propisuje nastavak plaćanja neizravne spomeničke rente s obzirom na obavljanje određenih djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji. Također se vremenski ograničava obveza vlasnika u pogledu vraćanja sredstava uloženih iz državnog proračuna u zaštitu, očuvanje i obnovu kulturnog dobra, tako da je vlasnik dužan vratiti sredstva ako proda kulturno dobro u roku od pet godina.

Donesena je nadalje Odluka o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je da je cilj projekta ojačati institucionalnu učinkovitost, poboljšati operativnu produktivnost i povećati kapacitet za otplatu duga društava u cestovnom sektoru kroz institucionalno jačanje i sektorske reforme i operativno restrukturiranje društava iz cestovnog sektora. Naveo je da će se projekt modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora financirati sredstvima IBRD zajma u iznosu od 22 milijuna eura. Predsjednik Vlade dodao je da je današnja Odluka na tragu nedavne Vladine odluke o poslovnom i financijskom restrukturiranju cestovnog sektora.

Raspravljalo se i o Uredbi o odgovornosti za štete u okolišu, kojom se uređuju djelatnosti opasne za okoliš i ljudsko zdravlje, kriteriji po kojima se procjenjuje prijeteća opasnost i utvrđuje šteta nanesena okolišu, kao i najprikladnije mjere za otklanjanje takve štete. Također je izmijenjena i dopunjena Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari.

Vlada je prihvatila Nacrt kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi radi osiguranja prava zaposlenika te djelatnosti te ovlastila ministricu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nadu Murganić za potpisivanje kolektivnog ugovora.

Također je prihvaćen Akcijski plan o Nacionalnom informacijskom sustavu za droge u za 2017. godinu, jer prethodni je plan bio na snazi do 31. prosinca 2015. godine. Novi Akcijski plan izradio je Ured za suzbijanje zlouporabe droga u suradnji sa stručnom radnom skupinom te su njime detaljnije definirane provedbene aktivnosti i zaduženja pojedinih tijela uključenih u Nacionalni informacijski sustav za droge u navedenom vremenskom razdoblju.

Dano je prethodno odobrenje za razminiranje perspektivne vojne lokacije "Korešnica", Žrnovnica, čime se za obavljanje poslova razminiranja zadužuje Hrvatski centar za razminiranje, dok će razminiranje ostalih dijelova vojne lokacije obaviti Oružane snage. Nakon obavljenih poslova razminiranja, Hrvatski centar za razminiranje izdat će potvrdu o isključenju vojne lokacije iz minski sumnjivog područja.

Obrazlažući Odluku o osnivanju Savjeta za sprječavanje korupcije, ministar pravosuđa Ante Šprlje pojasnio je da se nova Odluka predlaže zbog promjene naziva Savjeta, koji je sada Savjet za sprječavanje korupcije, umjesto za suzbijanje korupcije, s obzirom da su nacionalni antikoruptivni strateški i provedbeni dokumenti u svom pristupu problemu korupcije orijentirani isključivo na preventivne (sprječavajuće), a ne represivne, antikoruptivne intervencije. Dodao je da se ujedno proširuje sastav članova Savjeta, kojeg čine predstavnici tijela državne uprave i samostalnih i neovisnih državnih tijela nadležnih u prioritetnim područjima sprječavanja korupcije prepoznatim u nacionalnom strateškom okviru sprječavanja korupcije, predstavnici pravosuđa te predstavnici civilnog društva.

Dana je suglasnost društvu Croatia Airlines d.d., za kratkoročno kreditno zaduženje kod Hrvatske poštanske banke d.d., Zagreb, u iznosu od 30 milijuna kuna, radi financiranja obrtnih sredstava.

Vlada je donijela i Odluku o obavljanju poslova zastupanja Republike Hrvatske pred Sudom Europske unije, koja je usmjerena na jačanje uloge zastupnika i osiguravanje odgovarajućeg i kontinuiranog zastupanja državnih interesa Republike Hrvatske pred Sudom Europske unije. U posljednjih godinu dana broj postupaka pred Sudom Europske unije u kojima sudjeluje Republika Hrvatska značajno se povećao, a hitni postupci zahtijevaju brze reakcije država članica i poduzimanje odgovarajućih pravnih radnji u vrlo kratkim postupovnim rokovima. Zbog toga se ovom Odlukom planira postići značajna racionalizacija i ekonomičnost u postupanju, kako bi se izbjeglo donošenje pojedinačnih odluka o imenovanju u svakom pojedinom predmetu. Zastupnik Republike Hrvatske pred Sudom Europske unije ima položaj pomoćnika ministra vanjskih i europskih poslova i upravlja radom uprave nadležne za poslove europskog prava.

Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić predstavila je  Zaključak u vezi s pregovorima između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske kojim se zadužuju nadležna tijela državne uprave, da u suradnji s Uredom predsjednika Vlade i Ministarstvom vanjskih i europskih poslova izrađuju stajališta Hrvatske za pregovore između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine u okviru članka 50. Ugovora o Europskoj uniji i stajališta Hrvatske za pregovore koji će se voditi o novim odnosima Europske unije i Ujedinjene Kraljevine. Imajući u vidu da će povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije te nov odnos Ujedinjene Kraljevine i Europske unije imati učinke na sektorske politike, zaključkom se zadužuju nadležna tijela državne uprave da aktivno sudjeluju u izradi i usuglašavanju hrvatskih stajalištana područjima svoje nadležnosti.