Novi kontekst odnosa EU-a i Turske zbog izbjegličke krize
U organizaciji Ureda za informiranje Europskog parlamenta u Hrvatskoj potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a Andrej Plenković sudjelovao je u Kući Europe na konferenciji Odnosi Europske unije i Turske: Novi kontekst u pogledu suradnje oko pristupa izbjegličko-migracijskoj krizi
Uz zastupnika Plenkovića, na konferenciji su sudjelovali i zastupnik u EP Davor Škrlec, veleposlanik Turske u RH Ahmed Tuta, Davor Boban s Fakulteta političkih znanosti te Janko Bekić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose.
Plenković je istaknuo da u kontekstu izbjegličko-migracijske krize zajednički Akcijski plan EU i Turske prepoznaje stratešku ulogu Turske za kontrolirani priljev migranata i izbjeglica s Bliskog istoka prema članicama Europske unije. U tom smislu, EU je otvorila mogućnost Turskoj za ubrzanje njezinog specifičnog pregovaračkog procesa za članstvo – koji je započet 3. listopada 2005. kao i kod RH – a ujedno će osigurati financijsku podršku od 3 milijarde eura za zbrinjavanje izbjeglica te omogućiti provedbu akcijskog plana za liberalizaciju viznoga režima. Dodao je da je ključ dogovora s Turskom zaštita vanjskih granica Unije kako bi se spriječile nove tragedije u Egejskom moru i daljnje jačanje izbjegličkih valova. Pritom je važno i zaključivanje Sporazuma o readmisiji radi vraćanja onih migranata koji nemaju temelja za boravak u zemljama EU.
Napomenuo je da će na napredak europske perspektive Turske utjecati i poštivanje zaključaka iz posljednjeg izvješća Europske komisije koja traži poboljšanja glede vladavine prava, zaštite ljudskih prava, medijskih sloboda i funkcioniranja sudstva.
Kada je riječ o globalnoj opasnosti terorizma, Plenković je utvrdio da je prioritet broj jedan međunarodne zajednice borba protiv tzv. Islamske države, te je nužno koordinirano djelovanje globalne koalicije i vojnih aktivnosti drugih država, kao i sprječavanje financiranje terorista kako bi se porazio ISIL. Naglasio je da do izražaja trebaju doći i zaključci Međunarodne potporne skupine za Siriju (ISSG) glede budućeg ustroja Sirije, kao i uloga Europske unije u povezivanju diplomatskih napora kako bi se postiglo mirno rješenje te održali slobodni demokratski izbori u 2017. godini.
Plenković se osvrnuo i na politiku Rusije koja destabilizira EU i njezino susjedstvo stvaranjem aktivnih i zamrznutih konflikata u Ukrajini, Gruziji i Moldovi, kako bi onemogućia realizaciju europskih aspiracija tih zemalja, poručivši da će glavni naglasci revidirane politike europskog susjedstva biti stabilizacija i partnerstvo.