Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 14. 11. 2019.

Plaće se povećavaju svima bez zaduživanja i stvaranja deficita

Otvarajući 190. sjednicu Vlade, premijer Plenković rekao je da je Vlada sindikatima u obrazovnom sektoru ponudila vrlo korektne prijedloge i u okviru mogućnosti te im poručio da treba realno vrednovati povećanje plaće od 20 posto

Na početku sjednice predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme u proteklome tjednu.

Govoreći o sastanku na vrhu, u organizaciji Svjetskog gospodarskog foruma "Strateški dijalog o zapadnom Balkanu", koji je krajem prošloga tjedna održan u Ženevi, poručio je kako je on poslužio i kao dobra priprema za Zagrebački summit koji će se održati u svibnju 2020.

"Dogovorili smo da sa Svjetskim gospodarskim forumom, jednom od najutjecajnijih privatno-javnih međunarodnih organizacija, organiziramo još jedan sastanak na visokoj razini koji će biti posvećen ovoj temi i da pokušamo naći načine kako premostiti probleme koji su se pojavili na posljednjem sastanku Europskoga vijeća oko procesa proširenja, osobito Sjeverne Makedonije i Albanije", kazao je.

Osvrnuo se i na sastanak Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske, održan u Varaždinu, kazavši da se radilo o prigodi za predstavljanje svih postignuća Vlade u pogledu položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao ravnopravnog konstitutivnog naroda, nacionalnih manjina u susjednim zemljama i šire, ali i prema Hrvatima izvan Hrvatske diljem svijeta.

Posebno je pozdravljen novi Zakon o državljanstvu, a premijer Plenković poručio je kako treba dalje raditi na jačanju veza između domovinske i iseljene Hrvatske i učiniti što više da se hrvatski ljudi izvan Hrvatske osjećaju integriranima u društveni, politički, kulturni i gospodarski život.

Pripreme za uvođenje eura i hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a

Ovoga tjedna održana je i konferencija "Hrvatske financijske institucije", u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, posvećena uvođenju eura, odnosno ulasku Hrvatske u Europski tečajni mehanizam II, a Vlada je na toj konferenciji predstavila aktivnosti u provođenju Akcijskoga plana i Strategije za uvođenje eura.

Podsjetio je da je uvođenje eura expressis verbis u Ugovoru o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, koji je potpisan 2011., a potvrđen na referendumu 2012., te dodao da će se euro u Hrvatsku uvesti do kraja mandata iduće vlade.

Ovoga tjedna predsjednik Vlade otvorio je 42. Interliber - Međunarodni sajam knjige.

"Knjiga je žilava i opstaje unatoč digitalnom formatu, ali trebaju i jedan i drugi činiti komplementarnim, kao što smo učinili i u našoj reformi obrazovanja", poručio je.

U Hrvatskoj su u posjetu ovoga tjedna predstavnici Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, a predsjednik Vlade jučer se sastao s njegovim predsjednikom Lucom Jahierom, s kojim je razgovarao o suradnji i pripremama hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije.

Ministri Tomo Medved i Milan Kujundžić predstavili su jučer dva zakona koja su krenula u javno savjetovanje, a radi se o Nacrtu prijedloga zakona o prijenosu osnivačkih prava nad Općom županijskom bolnicom Vukovar i Bolnicom hrvatskih veterana na Republiku Hrvatsku te Nacrtu prijedloga Zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta.

Predsjednički izbori 22. prosinca

Predsjednik Vlade Plenković kazao je da se radi o dvije važne poruke prema Vukovaru, uoči Dana sjećanja 18. studenoga.

Govoreći o Prijedlogu državnoga proračuna za 2020., s projekcijama za 2021. i 2022. godinu, koji će danas potvrditi Hrvatski sabor, istaknuo je da je Vlada ove godine, nikada ranije, zaokružila ono što je najbitnije, a to je njezin četvrti proračun.

"Poruka je na tragu naše politike da trošimo onoliko koliko zarađujemo i to odgovorno. Nastavljamo s odgovornom ekonomskom i financijskom politikom koja je Hrvatskoj donijela kredibilitet na međunarodnoj razini i politički potvrdila da su i financijske institucije prepoznale napore koje radimo", dodao je.

Najavio je da će Vlada danas donijeti Odluku o raspisivanju predsjedničkih izbora, čiji će se prvi krug održati 22. prosinca ove godine.

Osvrnuo se potom na pregovore sa sindikatima iz područja obrazovanja.

Za isplatu plaća 3,2 milijarde kuna godišnje više u proračunu

Podsjetio je da je ova Vlada, u dosadašnjem mandatu od 2016. do 2019. osigurala povećanje osnovice plaća državnih i javnih službenika za 11,5 posto.

Ukupna sredstva državnoga proračuna za isplatu plaća povećana su za 3,2 milijarde kuna godišnje.

Poručio je da je Vlada pokazala želju da riješi nastali problem i spor, prije svega okončanje štrajka u školama, u interesu učenika, roditelja i učitelja, ali i rokova koje sustav nameće, od nadoknađivanja, do državne mature, priprema i upisa na fakultete.

Pojasnio je da je Vlada, vodeći svoju politiku na tragu povećanja životnog standarda ljudi u Hrvatskoj, predložila da se opet kroz temeljni kolektivni ugovor povećaju plaće za još 6,12 posto. Pri tom je napravila politički korak nazad, odustavši od smanjenja za jedan postotni bod stope PDV-a s 25 na 24 %, kako bi time osigurala sredstva u proračunu za povećanje plaća.

Predsjednik Vlade ustvrdio je kako je na taj način plaća zaposlenima u obrazovanju povećana za 18,3 posto, te dodao da se ni glavna tajnica Vlade ne sjeća da je ijedna Vlada temeljem temeljnog kolektivnog ugovora u jednom mandatu povećala plaće u državnom i javnom sektoru za 18 posto.

"Bilo bi dobro da to javnost prepozna, da učitelji to prepoznaju, da čelnici sindikata to prepoznaju - da je to konzistentna, dobronamjerna i otvorena politika koja je pokrivena logikom uravnoteženog proračuna ili čak planiranih proračunskih viškova u godinama koje su pred nama. Plaća se podiže bez da se zadužujemo ili da radimo deficit, što je bila glavna odlika ranijih vlada. Pokušavamo riješiti problem da ljudi imaju više novaca na raspolaganju i da žive bolje, te da je u konačnici i potrošnja veća", rekao je premijer Plenković.

Treba realno vrednovati povišenje plaće od 20 posto

Naglasio je kako odlučivanje o koeficijentima prerogativ Vlade, pa se o koeficijentima ne pregovara, već je granski kolektivni ugovor "ona cesta gdje se rješavaju razni dodaci i na temelju tih dodataka na granskim kolektivnim ugovorima mnogi imaju bitne dodatke na plaću".

Istaknuo je da Vladin prijedlog sindikatima - potpisivanje dodatka na granski kolektivni ugovor u iznosu od dva posto, koji ide od 1. srpnja iduće godine u slučaju da cjelovita analiza uredbe o koeficijentima ne bude napravljena - znači da do kraja iduće godine povećanje plaća neće biti 18 posto nego više od 20 posto.

"Kad se nekome podigne plaća 20 posto, to nije malo i to treba realno valorizirati", poručio je premijer Plenković.

Rekao je da kao odgovorna Vlada nakon 15. studenoga više neće moći plaćati vrijeme provedeno u štrajku, jer smatraju da to nema smisla.

"Ta odluka je nakon razmatranja, razgovora, dijaloga koji se odvijao u nekoliko formata, po našem dubokom uvjerenju razumna i racionalna i ona je dio ovoga apela da se sagleda sve što je na stolu", kazao je.

U mandatu ove vlade plaće će se povećati za 1662 kune

Svoje je tvrdnje potkrijepio podacima iz Centralnog obračuna plaća, po kojima bi onaj tko je imao radno mjesto učitelj, nastavnik, odgajatelj na razini savjetnika i u rujnu 2016. neto plaću od 7813 kuna, iduće godine primao neto od 9475 kuna.

"Kad se dogodi ovaj 2+2+2, u mandatu naše Vlade povećanje plaće bit će za 1662 kune", istaknuo je Plenković.

Plaća na istom radnom mjestu, ali na razini mentora u rujnu 2016. godine u neto iznosu bila je 7210 kuna, a na kraju 2020. godine bit će 8656 kuna, što znači povećanje od 1446 kuna.

Plaća učitelja, nastavnika, stručnog suradnika, odgajatelja u rujnu 2016. godine bila je 6359 kuna neto, a na kraju 2020. godine bit će 7660 kuna, što je povećanje od 1.301 kunu, naveo je premijer. govoreći o prosjecima plaća svih tih radnih mjesta.

Vlada je svjesna, dodao je premijer, da ima nepravednosti i nelogičnosti u uredbi o koeficijentima, i želi to riješiti. Stoga će angažirati vanjsku instituciju koja će hladne glave i bez pristranosti pomoći riješiti to pitanje.

Kazavši da je reforma obrazovanja pozitivna i dobra za obrazovni sustav i da ona Hrvatsku čini konkurentnom u radnim mjestima budućnosti, poručio je da Vlada brine o obrazovanju te istaknuo da je ukupni proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja veći od 18 milijardi kuna za 2020.

Vlada želi riješiti osjetljivo pitanje koeficijenata

"Ne može se ići s tezom da obrazovanje nije prioritet ako ono ima 18 milijardi kuna u proračunu iduće godine", istaknuo je i dodao:

"Ne može koncept da se povećava i susjedu biti razlog za štrajk jer se povećava i onome na koga se odnosi. Taj argument jednostavno nije korektan i ne može biti razlog za ovoliko štrajk i dovođenje obitelji, djece pa, i u krajnjoj liniji, opće slike u javnosti u problem. Pogotovo uz jasno kazan stav da idemo u sagledavanje uredbe i radnih mjesta i koeficijenata u cijelom sustavu", poručivši kako razumije da je pitanje koeficijenata delikatno te da ga upravo stoga Vlada i želi riješiti.

Naglasio je da je ova Vlada napravila iskorake kakve mnogi drugi nisu, ima dobru volju i apelira još jednom na same učitelje da i javno prepoznaju cjelinu onoga što je Vlada učinila za obrazovanje, koju jako dobro znaju.

"S naše strane dali smo vrlo korektne prijedloge, konzistentne s našom politikom i u okviru naših mogućnosti, a u interesu zaposlenika. I nismo pritom zaboravili privatni sektor, s nizom mjera koje smo do sada učinili – i administrativnim rasterećenjem i poreznim rasterećenjem i neoporezivim primicima i uopće rezultatima koje imamo", poručio je predsjednik Vlade.

Izbori za Predsjednika Republike Hrvatske 22. prosinca

Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 17 točaka dnevnog reda, među kojima su konačni prijedlozi zakona o obradi biometrijskih podataka i Obalnoj straži, Prijedlog zakona o dopunama Zakona o odlikovanjima i priznanjima te Odluka o raspisivanju izbora za Predsjednika Republike Hrvatske.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je da trenutno najaktualnija inicijativa Europske unije na području sigurnosti ide u smjeru jačanja razmjene podataka kroz povezivanje informacijskih sustava radi bolje zaštite granica, boljeg upravljanja migracijama, suzbijanja kriminaliteta i jačanja sigurnosti u korist svih građana, za što zakonski okvir daju, kazao je Božinović, dvije uredbe o interoperabilnosti, usvojene u lipnju ove godine na razini Europske unije.

"Ta se inicijativa u potpunosti poklapa s operativnim i strateškim interesima naše zemlje, posebice imajući na umu dugu hrvatsku granicu i problematiku nezakonitih migracija", rekao je.

Pouzdanija i lakša identifikacija stranaca na temelju biometrijskih podataka

Božinović je pitanje identifikacije stranih državljana bez osobnih isprava naveo kao jedan od glavnih problema kod nezakonitih migracija i s njima povezanih kaznenih djela.

"Skupine stranih državljana zatečene u nedozvoljenom kretanju kroz Republiku Hrvatsku o sebi daju lažne identifikacijske podatke, nerijetko svaki puta drugačije, a strani državljani koji su počinitelji kaznenih djela prikazuju sebe kao jednu od žrtava kako bi izbjegli kazneni progon", pojasnio je.

Božinović je kazao da će ovaj zakon omogućiti pouzdaniju, pristupačniju i lakšu identifikaciju stranaca temeljem biometrijskih podataka, posebno temeljem otisaka prstiju, u hrvatskim i europskim informacijskim sustavima, što će spriječiti zloporabe te pridonijeti djelotvornijem osiguranju prava na azil u slučajevima kad je to opravdano.

Istovremeno, rekao je ministar, ovaj će zakon dodatno ojačati temeljna prava hrvatskih građana jer će onemogućiti krađu identiteta i znatno olakšati otkrivanje prijevara povezanih s identitetom, čime će osobni podaci hrvatskih građana biti dodatno zaštićeni.

Interoperabilnost je jedan od prioriteta predsjedanja Vijećem Europske unije 2020.

"Planirana tehnička rješenja za obradu biometrijskih podataka dopunske su sastavnice već postojećih informacijskih sustava. Zbog toga se njima neće izmijeniti ravnoteža koju već osiguravaju postojeći sustavi u pogledu njihova pozitivnog učinka na temeljna prava građana", ustvrdio je potpredsjednik Vlade.

Važnim je ocijenio da je za potrebna tehnička rješenja Europska komisija dodijelila Ministarstvu unutarnjih poslova sredstva u iznosu od 13,2 milijuna eura, a Republika Hrvatska odredila je pitanje interoperabilnosti kao jedan od prioriteta predsjedanja Vijećem Europske unije 2020.

Ministar Božinović naglasio je da je Hrvatska među vodećim državama kad je riječ o do sada ostvarenom napretku u postizanju interoperabilnosti nacionalnih i europskih informacijskih sustava.

Obrazlažući Konačni prijedlog zakona o genetski modificiranim organizmima, ministar zdravstva Milan Kujundžić kazao je da se njime utvrđuju nadležna tijela i zadaće nadležnih tijela te se uređuje postupanje s GMO-om i proizvodima koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a.

Uređuje se i odobravanje primjene lijekova, odnosno medicinskih proizvoda koji se sastoje od GMO-a i/ili sadrže GMO-e ili kombinaciju GMO-a, namjerno uvođenje GMO-a u okoliš u svrhu različitu od stavljanja na tržište, ograničavanje ili zabrana uzgoja GMO-a, stavljanje GMO-a i proizvoda koji sadrži i/ili se sastoji ili potječe od GMO-a na tržište, rukovanje, prijevoz i pakiranje GMO-a, gospodarenje s otpadom nastalim uporabom GMO-a, odgovornost za štetu nastalu nedopuštenom uporabom GMO-a te službene kontrole za provedbu zakona.

Ministar Kujundžić naveo je da se u tekstu Konačnog prijedloga zakona u odnosu na prijedlog zakona pojačavaju odredbe vezane uz obvezu informiranja javnosti putem mrežnih stanica tijela državne uprave u području ograničene uporabe GMO-a i uvođenja GMO-a u okoliš i stavljanja istog na tržište te se u Vijeće za GMO uključuju i predstavnici civilnog društva.

Jačanje sigurnosti i zaštite interesa Republike Hrvatske na moru

Hrvatskom saboru upućen je i Konačni prijedlog zakona o Obalnoj straži Republike Hrvatske.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević kazao je da je primarna zadaća Obalne straže nadzor i zaštita suverenih prava i interesa te provedba jurisdikcije Republike Hrvatske u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu i otvorenom moru, a u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama pruža potporu državnim tijelima u nadzoru i zaštiti prava i interesa Hrvatske na moru, što je jedna od misija i zadaća Hrvatske vojske.

"Cilj ovog zakona je regulirati sva pitanja vezana uz funkcioniranje Obalne straže kroz definiranje poslova i ovlasti ovlaštenih osoba", rekao je Krstičević.

Predloženi zakon, izvijestio je ministar, uređuje postupanja vezana uz nadzor, sigurnost plovidbe, morskog ribarstva, morskog okoliša, prirode i kulturne baštine.

Zakonom se propisuju ovlasti ovlaštenih osoba Obalne straže koji su stupnjevani po kategorijama. Utvrđuju se uvjeti za davanje ovlasti ovlaštenim osobama za obavljanje inspekcijskih poslova na moru, u pojedinim upravnim područjima, a to će sve, rekao je Krstičević, pridonijeti jačanju sigurnosti i zaštiti interesa Republike Hrvatske na moru.

Kao mjera unaprjeđenja stanja sigurnosti i zaštite morskog prostora sukladno zadaćama sustava domovinske sigurnosti predloženi zakon prepoznaje i ulogu Središnje koordinacije, Stručnog tijela i područnih jedinica, kao tijela nadležnih za koordinaciju rada u nadzoru i zaštiti interesa Hrvatske na moru.

Ministar je naveo da je Hrvatska vatrogasna zajednica, koja je dio sustava domovinske sigurnosti, određena kao predstavnik Središnje koordinacije za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru, njezina Stručnog tijela i Područne jedinice, u skladu s raspravom u Hrvatskom saboru.

"Predloženi zakon predstavljat će daljnje unaprjeđenje u obavljanju poslova Obalne straže te ojačati suradnju i koordinaciju rada nadležnih državnih tijela na moru", zaključio je potpredsjednik Vlade Krstičević.

Novo odlikovanje – Velered predsjednika Republike Franje Tuđmana

Predstavljajući Prijedlog zakona o dopunama Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske, ministar uprave Ivan Malenica podsjetio je da se ove godine navršava 20. obljetnica smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

"Prigoda je to da Republika Hrvatska ustanovi visoko odlikovanje Velered Predsjednika Republike Franje Tuđmana, kojim će se utemeljitelj demokratske suverene i neovisne hrvatske države i vrhovni zapovjednik hrvatske vojske u Domovinskom ratu uvrstiti u red najviših hrvatskih državnih poglavara te će se na taj način trajno izraziti zahvalnost hrvatskog naroda i hrvatskih državljana njegovim povijenim zaslugama", kazao je Malenica.

Velered Predsjednika Republike Franje Tuđmana, s lentom i Danicom dodjeljuje se svake godine u prigodi obljetnice njegove smrti hrvatskim državljanima kao izraz najvišeg priznanja Republike Hrvatske za promicanje hrvatskih državnih i nacionalnih interesa u zemlji i inozemstvu, posebice za promicanje državljanskog jedinstva, nacionalnog zajedništva, državotvorstva i duhovnih vrjednota hrvatskog naroda.

Za izbor predsjednika Republike osigurano 2,8 milijuna kuna

Vlada je donijela Odluku o raspisivanju izbora za Predsjednika Republike Hrvatske. Ministar Ivan Malenica istaknuo je da vodeći računa o rokovima o raspisivanju izbora koje se moraju poštivati i rokovima koji se odnose na obavljanje svih izbornih radnji i moguća ponavljanja izbora, prijedlogom ove odluke predlaže se dan održavanja izbora u nedjelju, 22. prosinca 2019. godine.

"Od dana stupanja na snagu Odluke o raspisivanju izbora, odnosno 21. studenoga, počinju teći rokovi za obavljanje izbornih radnji koje su dužni poštovati svi sudionici u postupku izbora", kazao je Malenica.

Također, donesena je i Odluka o visini naknade troškova izborne promidžbe za izbor Predsjednika Republike Hrvatske. Ministar Malenica kazao je da je Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe i referenduma propisano da visinu naknade troškova izborne promidžbe utvrđuje Vlada svojom odlukom, najkasnije 7 dana od dana objave odluke o raspisivanju izbora.

"Pravo na naknadu troškova izborne promidžbe na izborima za Predsjednika Republike Hrvatske imaju kandidati koji na izborima dobiju najmanje 10 posto važećih glasova birača. Naknada troškova izborne promidžbe isplaćuje se iz državnog proračuna Republike Hrvatske, a ne smije se isplatiti kandidatima u iznosu većem od ostvarenih troškova izborne promidžbe", rekao je, dodavši da se sredstva za naknadu troškova izborne promidžbe za izbor Predsjednika Republike Hrvatske raspoređuju razmjerno dobivenim glasovima prema konačnim rezultatima izbora.

„U državnom proračunu Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcijama za 2020. i 2021. godinu za naknadu troškova izborne promidžbe za izbor Predsjednika Republike Hrvatske osigurana su sredstva u iznosu od 2,8 milijuna kuna“, rekao je Malenica.

Usvojen Nacionalni plan razvoja arhivske djelatnosti za razdoblje od 2020. do 2025.

Govoreći o Prijedlogu odluke o donošenju Nacionalnog plana razvoja arhivske djelatnosti za razdoblje od 2020. do 2025. godine, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek podsjetila je da je obveza donošenja Nacionalnog plana razvoja arhivske djelatnosti propisana Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima, donesenom u mandatu ove Vlade u sklopu cjelovite reforme sustava arhivske, knjižnične i muzejske građe.

"Riječ je o prvom strateškom cjelovitom dokumentu koji postavlja ciljeve za razvoj arhivske djelatnosti do 2025. godine. Podsjetit ću da se u arhivima u ovom trenutku čuva 117 tisuća dužnih metara gradiva, a izvan arhiva 150 tisuća dužnih metara, što predstavlja veliki napor za arhivsku službu te je potrebno sustavno pristupiti rješavanju tih problema", rekla je.

Izdvojila je dva strateška cilja. Jedan je osigurati pretpostavke za uspješno obavljanje djelatnosti, što se odnosi na infrastrukturne potrebe i ulaganje u stručnjake, ali i na mogućnosti koje donosi digitalizacija.

"Zato mi je drago da donošenje ovog plana koincidira s današnjim potpisivanjem ugovora, a tu je i projekt e-kultura koji se odnosi na digitalizaciju arhivske, knjižnične i muzejske građe", kazala je Obuljen Koržinek.

Drugi je strateški cilj, kazala je, pitanje osiguranja dostupnosti i brzog pristupa arhivskom gradivu te istaknula posebnu važnost završavanja pitanja sukcesije.

Potpora Sveučilištu i Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas obrazložio je Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za Program potpore Sveučilištu i Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru. Naglasio je da se odnos s Hrvatima izvan Hrvatske temelji se na uzajamnom povjerenju i suradnji te jačanju njihovih zajednica.

"Tako i suradnju s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, kao jednakopravnom, suverenom i konstitutivnom narodu, Vlada ostvaruje, između ostalog, i pružanjem potpore obrazovnim, znanstvenim, kulturnim i drugim programima", kazao je.

Milas je napomenuo da je u koordinaciji s Ministarstvom financija, Ministarstvom kulture i Ministarstvom znanosti i obrazovanja postignuta suglasnost prema kojoj Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske izvršava i koordinira provođenje programa potpore Sveučilištu i Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru.

"Cilj je poticanja razvojnih projekata i programa Sveučilišta te razvoj, izgradnja i provedba kulturnih projekata i programa Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. U državnom proračunu Republike Hrvatske za 2019. godinu na stavkama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske osigurana su sredstva za program potpore Sveučilištu i Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru u iznosu od 6 milijuna kuna", izvijestio je.

Produljen rok Zhongya nekretninama do 31. prosinca 2019. godine

Prihvaćen je Prijedlog odluke o dopuni Odluke o izboru ponuditelja i prodaji nekretnine u k.o. Razvor, u naravi hotel Zagorje (bivša politička škola u Kumrovcu). Ministar državne imovine Mario Banožić podsjetio je da je temeljem odluke Vlade od 13. lipnja 2019. godine sklopljen 6. kolovoza 2019. godine Ugovor o kupoprodaji navedene nekretnine između Republike Hrvatske i tvrtke Zhongya nekretnine.

"Utvrđen je rok plaćanja kupoprodajne cijene i naknada u roku od 30 dana od dana zaključenja ugovora. Ministarstvo državne imovine je kupcu na njegov zahtjev, a zbog političke situacije u Hong Kongu i problema transfera novca iz Posebne upravne regije Hong Kong, odobrilo produljenje roka s plaćanjem s 15. rujna 2019. godine za 60 dana, odnosno do 14. studenog 2019. godine", kazao je, dodavši da je kupac 12. studenog 2019. godine podnio novi zahtjev za produljenjem roka plaćanja kupoprodajne cijene i naknada iz ugovora, najkasnije do 31. prosinca 2019. godine.

Kao razlog za produljenje roka kupac je naveo, pojasnio je Banožić, daljnju nepovoljnu političku situaciju između Posebne upravne regije Hong Kong i Republike Kine zbog čega je otežan transfer novca iz Hong Koga te naveo svoju ozbiljnu namjeru za investiranje u Republici Hrvatskoj što uključuje i predmetnu nekretninu.

Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad 80. obljetnicom Ekonomskog instituta, koja će se održati u Zagrebu, 27. studenoga 2019. godine.

Prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad Svečanosti povodom obilježavanja 70. godina gorskog spašavanja u Hrvatskoj, koja će se održati 24. travnja 2020. godine, u Zagrebu.