Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 10. 10. 2019.

Bolje pozicioniramo datume koji su obilježili nastanak moderne Hrvatske

Premijer Andrej Plenković predstavio je na 183. sjednici Vlade prijedlog promjene blagdana i spomendana, izrazivši uvjerenje da će nov način njihova obilježavanja biti primjereniji i bolji te omogućiti da se izbjegne svaka nedoumica, zbrka i nedorečenost

Otvarajući današnju, 183. sjednicu Vlade predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme u proteklim danima.

Izrazio je žaljenje u ime Vlade zbog štrajka u školama i istaknuo kako je uvjeren da za nj ne postoji nijedan opravdani razlog.

„Naša je Vlada u ovome mandatu provela jednu od bitnih strukturnih reformi, a to je obrazovna reforma, jedna od važnijih reformi za budućnost Hrvatske, za konkurentnost naših mladih generacija na globalnom tržištu, važna za buduće tržište rada, važna za opće znanje, za posebna znanja, za dobro upoznavanje vlastite domovine Hrvatske, naših običaja, naše povijesti, naše kulture, naše tradicije, naše vjere, svega onoga što nas u identitetskom smislu čini Hrvatima i uopće građanima Republike Hrvatske“, poručio je premijer Plenković.

Istaknuvši da je prednost i u novoj metodologiji koja treba naučiti mlade kako rješavati probleme, dodao je kako je važno da se učitelji prilagode novoj reformi koja je ove godine krenula u četiri razreda – prvom, petom i sedmom razredu osnovne te prvom razredu srednje škole.

Premijer Plenković podsjetio da je održao razgovore sa sindikatima osnovnih i srednjih škola te da je i nakon formalnog zahtjeva za štrajkom provedeno, sukladno zakonu, pregovaranje i mirenje, a taj je proces vodio u ime Vlade ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović.

Uz ono što je Vlada sindikatima ponudila na sastanku s premijerom, a radi se o povećanju plaće od dva posto još u ovoj godini, ponuđeno im je i povećanje od još dva posto iduće godine, kao i spremnost za daljnje razgovore.

U ovom mandatu svim službenicima plaća već porasla 11 posto

„Iz nekog, meni nedokučivoga razloga predstavnici sindikata to nisu prihvatili, što smatram da nije dobro. Pogotovo mi djeluje nelogično da u mjesecu u kojem će za rujan dobiti dodatnih dva posto povišice na plaću temeljem pregovora koje smo imali o temeljnom kolektivnom ugovoru, dakle ukupno gledajući samo temeljem kolektivnog ugovora u mandatu ove Vlade, svi službenici i državni i javni, su dobili plaću veću od 11 posto“, rekao je premijer i poručio kako 11 posto u tri godine mandata nije malo. Nije idealno, ali veća povećanja u ovom trenutku nisu realna, dodao je.

Naglasio je da Vlada pokazuje dobru volju, rješava sva moguća otvorena pitanja, rješava materijalna i statusna prava te sve što god može nastoji riješiti u korist zaposlenika i uopće boljitka i boljeg života građana.

„Zato apeliram na sindikate, na profesore i na učitelje, da budu razumni i racionalni, da se vratimo razgovorima i dijalogu“, pozvao je predsjednik Vlade. Upozorio je kako raditi štrajk u ovom trenutku, kada je sindikatima odmah ponuđeno četiri posto u odnosu na šest koje traže, djeluje malo pretjerano te ne predstavlja volju za kompromisom, već volju za svojevrsnom opstrukcijom.

„Mi smo tu da razgovaramo, ja se nadam da će razum na kraju, a tako na kraju uvijek bude koliko god trajale faze ovih turbulencija, prevladati“, poručio je premijer Plenković.

Promjene u hrvatskim blagdanima i spomendanima

Osvrnuvši se na Dan neovisnosti Republike Hrvatske, koji je obilježen 8. listopada, predstavio je prijedlog novog zakona kojim bi se uredila tematika blagdana, spomendana i neradnih dana u Republici Hrvatskoj.

Kazao je da je riječ o procesu na kojem se radilo jako dugo, oko kojeg se konzultiralo i za kojeg Vlada smatra da bi trebao doživjeti određene modifikacije.

Pojasnio je da je Vlada zaključila da broj neradnih dana u Hrvatskoj treba ostati isti, što je 13 neradnih dana, te naglasio da se on neće povećavati, što je jako važno s gospodarskoga aspekta.

Isto tako, Vlada je svjesna da od 2001. od kada je promijenjen koncept i raspored blagdana, oni nisu zaživjeli u društvu i narodu niti su se dovoljno dobro obilježavali.

Dio razloga vjerojatno leži u nedostatku političke volje, dodao je, ali dio je i u činjenici da su određeni blagdani bili van školskoga kalendara, što ima velikog efekta na mlade generacije.

„Razlika u identifikaciji mladih generacija s nečim što one mogu apsorbirati i akceptirati kroz obrazovni sustav i nešto što se događa van školskoga kalendara je ogromna“, dodao je govoreći posebno o Danu državnosti čije se obilježavanje planira vratiti na 30. svibnja, kao što je bilo do 2001. godine.

Emotivan odnos hrvatskih građana prema 30. svibnja, 5. kolovoza i 18. studenoga

Sama supstanca te promjene, pojasnio je predsjednik Vlade, ima nekoliko bitnih argumenata. Prvi je taj da je konstituiranje prvog demokratski izabranog, višestranačkog Sabora bilo upravo na 30. svibnja 1990.

„Taj je dan svojevrsni početak donošenja niza ključnih akata, Ustavnih akata, pravnih akata, političkih i povijesnih akata, koji su nas u jednom procesu doveli do osamostaljenja, suverenosti, stjecanja neovisnosti i, u konačnici, stjecanja međunarodnog priznanja Republike Hrvatske“, rekao je premijer Plenković te dodao da je upravo taj datum, kojeg je nazvao i danom demokracije, najreferentniji i najrelevantniji.

Ujedno, taj je datum bio jako dobro prihvaćen u hrvatskom narodu, a u usporedbi s 25. lipnja, kada se trenutno obilježava Dan državnosti, postojala je emocija, afektivni odnos i zanos koji je bitan za središnji nacionalni praznik.

„Stoga je naša ideja da u 2020. godini, kada će biti i 30. obljetnica tog prvog 30. svibnja, upravo ovom promjenom stavimo stvari na pravo mjesto. I zato vjerujemo da će 30. svibnja, kao Dan državnosti, uz adekvatno obilježavanje, uz pažljivo njegovanje, dovesti do respekta hrvatskih građana prema državi i prema institucijama“, poručio je premijer Plenković.

Druga promjena koja se odnosi na nove blagdane je 18. studenoga, koji bi trebao postati Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

„Simbolika 18. studenoga je ogromna već sada u hrvatskom društvu i među hrvatskim narodom“, naglasio je predsjednik Vlade podsjetivši na ogromne žrtve u Vukovaru i Škabrnji.

Predsjednik Vlade smatra da bi se ovakvim novim kalendarom obilježavanja blagdana stvorio bitan trokut, kojeg čine 30. svibnja, Dan državnosti, 5. kolovoza, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, i 18. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

„Ta tri datuma su emotivna, u pogledu kako ih percipira hrvatski narod, kako ih percipiraju hrvatski građani i ovako, ovim blagdanima, na primjeren način pozicioniramo ključne datume koji su obilježili nastanak moderne i suvremene hrvatske države“, poručio je premijer Plenković.

Mirna reintegracija Hrvatskog Podunavlja postignuće važno za pomirbu i suživot

Najavio je i promjene u dijelu koji se tiče nekoliko spomendana.

Tako bi 15. siječnja, koji je danas Dan međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske, postao i Dan mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja, koji predstavlja, naglasio je premijer, izrazito važan dan jer se radi o zaokruživanju teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske i to mirnim putem.

„Mirna reintegracija je postignuće važno za pomirbu, važno za suživot, važno za poruku zajedničkog života u Republici Hrvatskoj u budućnosti“, poručio je premijer.

Druga promjena je spomen na Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom, 9. svibnja, što je izrazito bitan datum za Europu, koji u ovom trenutku ne postoji u hrvatskim zakonima.

Dan Europe sjećanje je na Schumanovu deklaraciju, dokument koji je označio početak izgradnje cijele današnje Europske unije, čija je Hrvatska članica i kojom će predsjedati po prvi puta u prvoj polovici 2020.

Dosadašnji Dan državnosti, 25. lipnja, prema ovome prijedlogu trebao bi postati Dan neovisnosti, kao spomendan. Premijer Plenković pojasnio je da je razlog tih promjena sam sadržaj odluka koje je Hrvatski sabor tada donosio, a to su bile odluke o samostalnosti i suverenosti, koje su toga dana donijele Hrvatska i Slovenija, koje su se odmah i međusobno priznale. Te su odluke u praksi značile prestanak svih državnopravnih veza s ostalim republikama bivše federacija i s tadašnjom državom. No te su odluke bile odložene na tri mjeseca zbog tadašnjih okolnosti pa se Dan neovisnosti obilježavao 8. listopada.

„Naše je mišljenje da je ovo puno primjereniji trenutak kojeg se onda prisjećamo kao Dana neovisnosti“, rekao je premijer.

Kvalitetnije reguliran koncept blagdana i spomendana

Što se tiče 23. kolovoza, riječ je samo o dopuni postojećega spomendana – Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, kojim je precizirano konkretno o čemu se radi jer je hrvatski narod imao žrtve u sva tri totalitarna sustava.

U konačnici, 8. listopada, trenutno Dan neovisnosti, bio bi Dan Hrvatskoga sabora jer je to bio trenutak kada je Hrvatski sabor, nakon raketiranja Banskih dvora, održao svoje zasjedanje u zgradi Ine u Šubićevoj ulici, u dvorani u podrumu zgrade i u tajnosti, što je praktički značilo provedbu odluke o d 25. lipnja.

„Vjerujem da je ovakav način obilježavanja i neradnih dana i blagdana i spomendana primjereniji i bolji i da će omogućiti da se izbjegne svaka nedoumica, konfuzija i nedorečenost, a da će u ovom afektivnom smislu on biti puno bolji za hrvatske građane i za sve one koji poštuju recentnu, modernu hrvatsku povijest i postaju svjesni onoga što nam se događalo praktički od 22. travnja 1990., kada su bili prvi izbori, pa do 15. siječnja 1998. godine“, poručio je premijer Plenković dodavši kako su sve te odluke jedan važan povijesno politički i pravni proces koje ovakav koncept blagdana i spomendana bolje, preciznije i kvalitetnije regulira.

Od ostalih događanja u proteklome tjednu izdvojio je Dane hrvatskoga turizma, koji su ove godine obilježeni u pet slavonskih županija, pohvalivši organizaciju i važnost poruke za razvoj kontinentalnoga turizma.

Naveo je i Dane regionalnoga razvoja, održane u Šibeniku, na kojima je predstavljena dodana vrijednost Vladine politike ravnomjernoga regionalnog razvoja, iz lokalnih, nacionalnih i europskih sredstava, pri čemu je istaknuo da je Hrvatska u ovom trenutku na 76 posto ugovorenih sredstava iz aktualnog sedmogodišnjeg europskoga proračuna.

U Virovitici je otvorena nova zgrada Centra za odgoj i obrazovanje i rehabilitaciju, a predsjednik Vlade podsjetio je da je riječ o projektu vrijednom 74 milijuna kuna, izrazito važnom za najmlađe i najranjivije građane iz toga kraja Hrvatske.

Jučer su u Vladi potpisani ugovori s tvrtkama Strabag i Avax o izgradnji pristupnih cesta Pelješkome mostu i stonske obilaznice. Riječ je o projektima koji vrijede gotovo milijardu kuna, s precizno definiranim rokovima, a Vlada je inzistirala da i jedna i druga kompanija poduzmu sve aktivnosti kako bi što prije počele s radovima.

Na kraju je spomenuo je posjet Ličko-senjskoj županiji i manifestaciji „Jesen u Lici“ te sudjelovanje na obilježavanju Dana obrane Grada Zadra, izrazito važnoga datuma u Domovinskome ratu, kao i posjet Benkovcu u kojem je započela realizacija projekta izgradnje vjetroelektrane Korlat, investicija od 500 milijuna kuna.

Vlada ne odustaje od poticanja dužeg ostanka u svijetu rada za one koji to žele

Na otvorenom dijelu sjednice raspravljene su 23 točke dnevnog reda, među kojima Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju - u paketu s još šest pripadajućih zakona, kao i Godišnje izvješće o poslovanju i završni račun Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama za 2018. godinu.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović objedinjeno je predstavio paket prijedloge sedam zakona - o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, o izmjeni Zakona o radu, o izmjeni Zakona o državnim službenicima, o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti, o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te onaj o izmjenama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

"Uvažavajući volju hrvatskih građana izraženu kroz zahtjev za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative "67 je previše" o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, odnosno uvažavajući činjenicu da je neosporno prikupljen dovoljan broj vjerodostojnih potpisa, predlaže se donošenje Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, kojim bi se u cijelosti preuzeli zahtjevi odnosno prijedlozi iz navedenog zahtjeva Građanske inicijative", izvijestio je Aladrović.

Naglasio je pritom da će Vlada, poštujući volju više od 700 tisuća hrvatskih građana, prihvatiti prijedloge izražene kroz Građansku inicijativu "67 je previše" za vraćanje dobne granice za ostvarivanje starosne mirovine na 65 godina i prijevremene starosne mirovine na 60 godina života.

"Vlada ne odustaje od poticanja dužeg ostanka u svijetu rada i kasnijeg ostvarivanja mirovine", prisnažio je ministar Aladrović.

Pojasnio je da se to odnosi na osobe koje mogu i žele raditi nakon 65 godine života, tj. do 68 godine života te se uz izmjenu Zakona o mirovinskom osiguranju predlaže izmjena radno-pravnih propisa u tom smislu.

"Na taj način se ublažavaju negativne posljedice, uspostavlja svojevrsni balans između zahtjeva navedene Građanske inicijative i osiguranja dugoročne održivosti mirovinskog sustava, kao i dugoročne adekvatnosti mirovina", kazao je.

Tim pristupom, dodao je, pruža se prilika svima koji žele raditi da ostanu duže na tržištu rada, što će povoljno utjecati na zaposlenost, prihode i rashode državnog proračuna, kao i na visinu budućih mirovina.

Obveza jednogodišnjeg izvješćivanja o uvozu drva i drvenih proizvoda

Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske unije o prometu drva i proizvoda od drva, ministrica poljoprivrede Marija Vučković podsjetila je da je navedeni zakon stupio na snagu u ožujku 2018. godine.

Predloženim izmjenama i dopunama, navela je ministrica, osigurava se daljnja provedba pravne stečevine Europske unije, prije svega Uredbe o usklađivanju obveza izvješćivanja u području zakonodavstva povezanog s okolišem, koja je usvojena u lipnju 2019. godine.

"Sljedeća Uredba koja se provodi propisuje obvezu jednogodišnjeg izvješćivanja o uvozu drva i proizvoda od drva iz trećih zemalja, umjesto dvogodišnjeg izvješćivanja, kako je do sada bilo propisano", kazala je Vučković. Također, mijenja se i format i način izvješćivanja o uvozu drva i proizvoda od drva iz Indonezije.

Ovim izmjenama, pojasnila je ministrica, osigurava se i usklađivanje s odredbama Zakona o sustavu državne uprave jer su umjesto središnjih tijela državne uprave utvrđena tijela državne uprave nadležna za provedbu uredbi kojima je uređen promet drva i proizvoda od drva.

"Za provedbu izmjena i dopuna Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u proračunu", zaključila je Vučković.

Promicanje provedbe međunarodnih radnih standarda

Ministar Josip Aladrović predstavio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije o tripartitnim konzultacijama radi promicanja provedbe međunarodnih radnih standarda, kazavši da se Konvencijom propisuje obveza državama članicama da provode postupke savjetovanja između predstavnika vlade i reprezentativnih udruga poslodavaca i radnika o pitanjima koja se odnose na aktivnosti Međunarodne organizacije rada, na način sukladan nacionalnoj praksi.

Dodao je da je Konvenciju do sada ratificiralo 149 država članica Međunarodne organizacije rada i gotovo sve države članice Europske unije.

"Ratifikacijom ove Konvencije Republika Hrvatska postat će stranka sve četiri upravljačke i svih osam temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada. Također, Hrvatska više neće biti među zemljama koje se spominju u kontekstu nedovoljno kvalitetnog socijalnog dijaloga", rekao je ministar Aladrović.

Nikolina Brnjac predstavljat će Vijeće Europske unije u Europskom parlamentu

Prihvaćena je Odluka o imenovanju dužnosnika delegiranog za predstavljanje Vijeća Europske unije u Europskom parlamentu. Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić je obrazlažući ovu odluku podsjetila da je odlukom Vlade iz srpnja 2018. godine uspostavljena struktura za pripremu i provedbu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020. godine.

"Već je tom odlukom utvrđeno da će Vlada odrediti posebnog dužnosnika koji će predstavljati Vijeće i stajališta Vijeća pred Europskim parlamentom tijekom našeg predsjedanja", rekla je.

Državna tajnica Metelko-Zgombić izvijestila je da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pripremilo prijedlog oduke da se dr. sc. Nikolina Brnjac, sada državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, imenuje kao delegirani predstavnik Republike Hrvatske.

Blokchain partnerstvo omogućuje pristup fondovima od preko 300 milijuna eura

Prihvaćena je Izjava o suradnji kojom se uspostavlja Europsko partnerstvo za tehnologiju lanca blokova.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat pojasnio je da je lanac blokova/blockchain digitalna tehnologija koja predstavlja programirane i kodirane baze podataka, koje se lančano povezuju te osiguravaju kriptiranjem.

"Kriptografija se razvila zbog potrebe da kada se određeni podaci pošalju primatelju nitko drugi osim primatelja i pošiljatelja ne zna za te podatke", kazao je Horvat.

Dodao je da je blockchain tehnologija potpuno transparentna, imuna na manipulaciju i korupciju, potpuno je provjerljiva i provjerena te ono što se stvori kroz blockchain postaje nepromjenjivo i trajno zapisano.

"Upravo zbog nepromjenjivosti podataka blockchain tehnologija je izuzetna jer kada se podatak jednom zapiše on više nije izmjenjiv. Kada se pogriješi napravit će se ponovna radnja s kojom će se prethodna radnja poništiti, no obje radnje će ostati zapisane u blockchain tehnologiji", pojasnio je ministar.

Navedena tehnologija primjenjiva je u svim granama industrije - energetici, zdravstvu, sigurnosnoj industriji, financijskim sustavima. Također se može implementirati u sustav zemljišnih knjiga, u katastru zemljišta i drugim registrima podataka (npr. registar fakultetskih diploma, magisterija, doktorata).

"Iz naše perspektive ova tehnologija predstavlja potencijal jer smo mala država s velikim brojem dobrog ICT kadra te bismo na blockchain platformi mogli industrijski prosperirati", poručio je ministar.

Horvat je izvijestio da je većina država članica Europske unije potpisala povelju o Europskom Blockchain Partnerstvu, gdje se, istaknuo je, stvara međunarodni prostor za razvoj i istraživanje ove tehnologije te pristup fondovima od preko 300 milijuna eura koji će biti na raspolaganju svim članicama potpisnicama.

Intenzivirati postupke stambenog zbrinjavanja

Vlada je dala suglasnost Ministarstvu hrvatskih branitelja za poduzimanje potrebnih radnji radi sklapanja ugovora o kupoprodaji, darovanju i zamjeni nekretnina s Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama i jedinicama lokalne samouprave u postupcima koji se provode radi stambenog zbrinjavanja stradalnika iz Domovinskog rata.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je da je cilj donošenja ove odluke intenziviranje postupaka stambenog zbrinjavanja koje se provodi kupnjom jedinica od APN-a i zamjenom nekretnina s jedinicama lokalne samouprave.

Dobit slobodnih zona 2018. godine iznosi 150,45 milijuna kuna

Vlada je prihvatila Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2018. godini.

Ministar Darko Horvat kazao je da je 2018. godine poslovalo 11 slobodnih zona u Republici Hrvatskoj, u kojima je poslovalo ukupno 89 gospodarskih subjekata, a zapošljavali su 2.885 radnika.

Ukupni prihodi svih korisnika slobodnih zona iznosili su 1,97 milijardi kuna, što u 2018. iznosi 9,3 posto više nego prethodne godine. Korisnici su ostvarili dobit u iznosu od 150, 45 milijuna kuna ili 35,7 posto više nego u prethodnoj godini. Ukupan izvoz iz slobodnih zona, iznosio je više od milijardu kuna ili 4,3 posto više nego u prethodnoj godini.

Maksimalan angažman Vlade i diplomatske službe u potrazi za nestalim pomorcem

Predsjednik Vlade Andrej Plenković na kraju je sjednice istaknuo da Vlada i cijela hrvatska diplomatska služba, a posebno veleposlanstvo u Parizu čini sve da bi dobili bilo kakve nove informacije u vezi sudbine pomorca Dine Miškića, nakon potonuća tegljača "Bourbon Rhode" u Atlantskom oceanu."

"U kontaktu smo i s njegovom obitelji", kazao je premijer i dodao da je Vlada, na zahtjev, dobila satelitske snimke od Europske agencije za pomorsku sigurnost te ih je proslijedila francuskim vlastima i brodovima koji pretražuju to područje.

Naglasio je da je to ogromno područje, dva puta veće od površine cijele Hrvatske, ali Vlada neće odustati. "Angažman je konstantan i maksimalan, radit ćemo to dok god ne dobijemo bilo kakve informacije koje bi mogle biti korisne", zaključio je premijer.