Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 3. 10. 2019.

Imamo čvrsta jamstva da će Hrvatska dobiti pozitivnu ocjenu za Schengen

Na početku 181. sjednice Vlade premijer Plenković osvrnuo se na niz svojih sastanaka prigodom prošlotjednog posjeta Bruxellesu

Izdvojio je sastanke s povjerenikom Europske komisije za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannesom Hahnom, potpredsjednikom Europske komisije nadležnim za euro i socijalni dijalog Valdisom Dombrovskisom te s aktualnim predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom.

Premijer je istaknuo da Hrvatska ima čvrsta jamstva predsjednika Europske komisije Junckera da će zadnjih tjedana njegovog mandata naša zemlja dobiti pozitivnu ocjenu u kontekstu ispunjavanja svih kriterija vezano za Schengen. Pojasnio je da to znači da je Hrvatska u svih osam područja ispunila kriterije.

U tom kontekstu predsjednik Vlade posebno je zahvalio ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću i cijelom timu MUP-a.

"Oni su zadnjih nekoliko godina pokazali da smo bez postavljanja bodljikavih žica i dizanja fizičkih barijera, puno boljim korištenjem tehnologije i apsorpcijom europskih sredstava osigurali kontrolu naše granice, odnosno vanjske granicu Europske unije, a time angažirali i naše policajce koji vrlo požrtvovno i predano rade na kontroli vanjske granice i sprječavanju nezakonitih migracija", rekao je Plenković.

Nakon što Komisija da pozitivnu komunikaciju prema Vijeću, pojasnio je predsjednik Vlade, slijedi rasprava u kontekstu samoga Vijeća. Dodao je da je teško predvidjeti kada će se donijeti ta odluka.

"Ali mi ćemo raditi na tome jer smatramo da je dobro i za nas i za Europsku uniju, a naročito za naše susjedne zemlje da Hrvatska što prije pristupi schengenskom prostoru", poručio je Plenković.

Chirac pridonio jačanju hrvatsko-francuskih odnosa

Govoreći o ostalim aktivnostima, predsjednik Vlade spomenuo je komemoraciju u čast bivšem predsjedniku Francuske Republike Jacquesu Chiracu, istaknuvši da je riječ o velikom francuskom političaru, državniku i humanistu, koji je bio privržen načelima Francuske Republike.

"Tako je djelovao i na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini. I zato mi je drago da sam bio s nizom aktualnih i bivših državnika na komemoraciji u Parizu. To je važna poruka s obzirom na njegov doprinos jačanju hrvatsko-francuskih odnosa", kazao je premijer.

Podsjetio je i na posjet Chiraca Zagrebu 2000. godine. "Tadašnja organizacija Zagrebačkog sastanka na vrhu, prvi je put zajedničkom političkom deklaracijom tadašnjih 15 članica Europske unije i država jugoistoka Europe definirala našu europsku perspektivu", rekao je Plenković, naglasivši da će nakon 20 godina u vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a biti organiziran sličan summit. U tom kontekstu istaknuo je da je Hrvatska jedina uspješna europska priča na jugoistoku Europe jer je postala članica Europske unije.

Na Bundeku otkrivena bista Mahatme Gandhija

Predsjednik Vlade spomenuo je i da je jučer na Bundeku sudjelovao na otkrivanju biste Mahatme Gandhija, povodom 150 obljetnice njegova rođenja.

Naglasio je da je Gandhi veliki indijski političar i državnik, koji je svojom politikom nenasilja pridonio procesu dekolonizacije i stjecanju neovisnosti Indije 1947. godine.

"Mislim da je to, uz prvi u povijesti posjet indijskog predsjednika Hrvatskoj, jedna važna poruka jačanja odnosa s jednom od dvije najmnogoljudnije zemlje na svijetu", ustvrdio je premijer.

Hrvatska Vlada vodi brigu o statusu i položaju Hrvata u Crnoj Gori i Sloveniji

Predsjednik Vlade Plenković podsjetio je i na niz jučer održanih susreta, koji se tiču odnosa s Hrvatima izvan Hrvatske. Tako je u Banskim dvorima primio Adrijana Vuksanovića, zastupnika u Skupštini Crne Gore i predsjednika Hrvatske građanske inicijative, Zvonimira Dekovića, predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća i potpredsjednika Hrvatske građanske inicijative te Iliju Janovića, potpredsjednika Hrvatske građanske inicijative. Predsjednik Vlade sastao se i s predsjednikom Saveza hrvatskih društava Slovenije Đaninom Kutnjakom.

"Mislim da kroz rad, osobito Središnjeg ureda za Hrvatske izvan Republike Hrvatske, ali i Ministarstva vanjskih i europskih poslova, te uz potporu lokal patriotizma ministra unutarnjih poslova, moramo dalje pomagati naše Hrvate u Crnoj Gori", kazao je Plenković.

Što se tiče značajnog broja Hrvata koji žive u Sloveniji, premijer je istaknuo da se Hrvatska mora zalagati se da se njihov status u konačnici izjednači s onim koji slovenska manjina ima u Hrvatskoj.

Kontinuirana potpora Vlade položaju te zaštiti prava i identiteta Hrvata izvan Hrvatske

Predsjednik Vlade važnim je ocijenio i susret s predsjednikom Hrvatskog svjetskog kongresa Vinkom Sabljom, gdje je, kazao je, rezimirano što Vlada radi u kontekstu jačanja odnosa između iseljene i domovinske Hrvatske.

"Pritom mi je posebno drago da je na današnjem dnevnom redu sjednice Zakon o državljanstvu, čime ispunjavamo jednu od zajedničkih ideja sa sastanaka Vladinog Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske. Vjerujem da će promjene toga zakona biti izrazito pozdravljene i da će omogućiti bolju vezu i konkretnije mogućnosti stjecanja državljanstva i prava naših sunarodnjaka koji žive izvan Hrvatske", zaključio je predsjednik Vlade.

Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno 20 točaka dnevnog reda

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković predstavila je Prijedlog zakona o biljnom zdravstvu. Odredbe novog zakona, kojim se provodi Uredba EU 2016, usmjerene su na učinkovitiju zaštitu od štetnih organizama bilja koji se mogu unijeti na područje Europske unije, odnosno Hrvatske putem trgovine, kao i vezano uz promjenu klimatskih uvjeta.

„Dodatno se uređuje nacionalno zakonodavstvo i u dijelu koji ne propisuje spomenuta Uredba, kako bi se osigurala učinkovitija zdravstvena zaštita bilja u Hrvatskoj“, naglasila je Vučković.

Definira se novi popis štetnih organizama (karantenski štetni organizmi, prioritetni štetni organizmi, nekarantenski štetni organizmi, karantenski štetni organizmi zaštićenih područja te neregulirani karantenski štetni organizmi bilja), te fitosanitarne mjere koje se primjenjuju na određenu kategoriju štetnih organizama.

Vučković je izdvojila da će primjena zakona osigurati bolju i učinkovitiju zaštitu okoliša, šuma te javnih i privatnih posjeda, što će smanjiti uporabu zaštitnih sredstava.

„Zakonom se uređuju stručna i nadležna tijela, poslovi Ministarstva poljoprivrede i Državnog inspektorata, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu te Hrvatskog šumarskog instituta“, kazala je i dodala da se uvodi unificirani obrazac biljne putovnice.

Uredba o prospektu u cijelosti zamjenjuje dosadašnji prospektni pravni okvir

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić je govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala podsjetio je da – kada je donesen ovaj zakon – okarakteriziran je kao jedan od najopsežnijih u hrvatskom pravnom sustavu. S obzirom na daljnje usklađivanje, pojasnio je, s uredbama i direktivama EU, potrebno ga je novelirati.

„Konkretno, radi se o Uredbi o prospektu koja se izravnu primjenjuje na području Hrvatske od 21. srpnja 2019. godine te u cijelosti zamjenjuje dosadašnji prospektni pravni okvir“, rekao je.

Osnovne su novine, izvijestio je, niz pojednostavljenih procedura za izdavatelje. Podignut je prag za objavu prospekta, nova pravila o prospektu ne primjenjuju se na izdanja vrijednosti papira čija je vrijednost manja od milijun eura, a dosad je bilo 100 tisuća eura.

„Države članice sada mogu izuzeti male izdavatelje od obveze objavljivanja prospekta postavljajući viši prag, i to do osam milijuna eura za domaća tržišta“, izvijestio je Marić.

Također je izvijestio da se uvodi mogućnost izrade nove vrste prospekta – prospekt EU-a za rast.

„To je jednostavniji prospekt za mala društva i nova izdanja, dakle riječ je o lakšem režimu i manje složenim zahtjevima za izdavanje prospekta“, rekao je.

Predlaže se, između ostalog, da se obrtima dopusti obavljanje djelatnost tržišnog posredovanja, u skladbu s odredbama zakona o tržištu kapitala.

Dorađene su odredbe u kontekstu novog Kodeksa korporativnog upravljanja i novog načina prikupljanja, obrade i objave podataka.

Veća transparentnost cijena u prekograničnim dostavama paketa

Vlada je u Sabor poslala Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poštanskim uslugama.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da se predloženim izmjenama i dopunama uređuje pravni okvir za djelotvornu izravnu primjenu u domaćem pravnom poretku Uredbe EU i Vijeća o uslugama prekogranične dostave paketa.

„Osigurava se regulatorni nadzor u vezi s uslugama dostave paketa, transparentnost cijena i ocjenjivanje cijena za određene usluge prekogranične dostave paketa, te informacije za potrošače koje trgovci stavljaju na raspolaganje, a odnose se na usluge prekogranične dostave paketa“, kazao je Butković.

Izvijestio je da se određuje Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti tijelom nadležnim za provedbu navedene Uredbe, te se propisuju odredbe o inspekcijskom nadzoru i prekršajne odredbe za postupanje koje nije sukladno pravilima iz navedene Uredbe.

Potaknut će se tržišno natjecanje te povećati transparentnost cijena, s ciljem smanjenja neopravdanih razlika u cijenama prekogranične dostave paketa, te u konačnici smanjenje razine cijena.

Omogućit će se jednostavnija i pouzdanija prekogranična dostava, kupnja i prodaja robe i internetskih usluga, bolja zaštitu domaćih potrošača te nastavak trenda rasta paketnih pošiljaka i elektroničke trgovine.

Unapređenje javne uprave

Vezano za Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o cestama, ministar Butković je kazao da se predloženim zakonom provodi usklađivanje s novim Zakonom o sustavu državne uprave, Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 18. srpnja 2019. godine te provedbom Mjere 144 „Decentralizacija i racionalizacija“, utvrđene Nacionalnim programom reformi 2019. u okviru reformskog prioriteta unaprjeđenja javne uprave.

Dosadašnji poslovi koje su obavljali uredi državne uprave u županijama, koji prestaju s radom, povjerit će se županijama, izuzev poslova upravnog i inspekcijskog nadzora te nadzora zakonitosti općih akata koji se, ovisno o upravnom području, stavljaju u nadležnost tijela državne uprave.

Zaštita klasificiranih podataka

Državni tajnik u Ministarstvu obrane Tomislav Ivić obrazložio je Konačni prijedloga zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike o razmjeni i uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka.

„Potvrđuje se Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike o razmjeni i uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka, potpisan u Zagrebu 9. srpnja 2019. godine“, izdvojio je državni tajnik Ivić.

Kazao je pritom da je predmet Ugovora osiguravanje zaštite klasificiranih podataka i utvrđivanje zajedničkih postupaka i pravila za zaštitu klasificiranih podataka koji se razmjenjuju između stranaka i između javnih i privatnih subjekata stranaka.

„Razmjena podataka odnosi se na međunarodne poslove, nacionalnu sigurnost i obranu, kao i na industrijske aktivnosti i operacije“, naglasio je i dodao da je provedba ovog zakona u djelokrugu središnjeg državnog tijela nadležnog za poslove informacijske sigurnosti.

Prihvaćena je Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila.

Potpredsjednik Vlade Marić rekao je da se Uredbom uređuje izgled i sadržaj Izjave o fiskalnoj odgovornosti, prateće dokumentacije, način vođenja Registra trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave, postupak i rokovi sastavljanja i predaje Izjave te način i rokovi izvještavanja Ministarstva financija o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama sadržaja Izjave, kao i oblik i sadržaj izvještaja o primjeni fiskalnih pravila.

U odnosu na važeću Uredbu obveza davanja predmetne Izjave proširuje se i na predsjednike uprava trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te čelnike drugih pravnih osoba kojima je osnivač država.

Još jedan projekt kojim Vlada podupire i Pulu i Istarsku županiju

Vlada je dala suglasnost Ministarstvu kulture, Arheološkom muzeju Istre u Puli, za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje od 2020. do 2035. godine, za sklapanje ugovora o dugoročnom kreditu između Hrvatske poštanske banke i Arheološkog muzeja Istre u Puli, radi financiranja rekonstrukcije i dogradnje matične zgrade Muzeja.

„Riječ je o još jednom projektu kojim Vlada podupire i Pulu i Istarsku županiju“, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek kazala je da je to jedan od naših najuspješnijih muzeja, koji ima više od pola milijuna posjetitelja godišnje i više od 20 milijuna ostvarenih vlastitih prihoda.

„Ovo je prvi put da ćemo na ovakav način financirati tako veliku investiciju“, nastavila je ministrica i dodala kako se nada da će i drugi muzeji ići tim putem.

Potpredsjednik Vlade Marić rekao je da je kredit u iznosu od 30 milijuna kuna, a Muzej će sam podmirivati troškove.

Dostupnija i kvalitetnija zdravstvena zaštita

Prihvaćena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zdravstva. „Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zdravstva, radi racionalnijeg i funkcionalnijeg organiziranja poslova, smanjuje se broj uprava s pet na četiri, kao i ukupan broj izvršitelja poslova“, rekao je ministar zdravstva Milan Kujundžić i dodao da će se novim ustrojavanjem postići bolje upravljanje i organizaciju poslova, što će utjecati na dostupniju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu građana.

Stvaranje jedinstvenog i usklađenog normativnog okvira

Što se tiče amandmana Vlade Republike Hrvatske na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je da će se omogućiti stjecanje hrvatskog državljanstva i onim osobama koje su rođene nakon stupanja na snagu Zakona o hrvatskom državljanstvu, starijima od 21 godine, čiji je jedan od roditelja bio hrvatski državljanin u trenutku njihovog rođenja, a propustio ih je prijaviti do njihove punoljetnosti. Predlaže se rok od dvije godine.

„Također, omogućava se stjecanje državljanstva svim pripadnicima hrvatskog naroda koji su iselili u inozemstvo s prostora u sastavu bivših država u kojima se u vrijeme iseljenja osoba ili njihovih predaka nalazilo i područje današnje Hrvatske“, kazao je Božinović.

U cilju stvaranja jedinstvenog i usklađenog normativnog okvira, izvijestio je pritom, poslove stjecanja hrvatskog državljanstva obavljaju nadležna upravna tijela županije, odnosno Grada Zagreba, a ne više uredi državne uprave.

„Dodaje se novi članak kojim se regulira pitanje državljanskog statusa nestalih i smrtno stradalih branitelja iz Domovinskog rata koji nisu imali hrvatsko državljanstvo u trenutku nestanka ili stradavanja. Propisuje se i mogućnost naknadnog upisivanja u evidenciju državljanstva RH i osoba rođenih u razdoblju od 8. siječnja 1977. do 8. listopada 1991. godine, čija su oba roditelja bili hrvatski državljani u trenutku njihova rođenja, pod uvjetom da u roku od dvije godine podnesu zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva“, kazao je.

Politička važnost olakšavanja stjecanja hrvatskog državljanstva

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas podsjetio je da je još 2016. godine na Savjetu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, održanom u Vukovaru, premijer Plenković dao obećanje da će se Zakon o državljanstvu izmijeniti.

„Vlada ispunjava svoje obećanje, što će uvelike omogućiti našim ljudima temeljnu pravnu vezu s domovinom, iz koje će proizaći sve drugo“, naglasio je.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman istaknuo je političku važnost olakšavanja stjecanja hrvatskog državljanstva i dodao da diljem svijeta Hrvati pozdravljaju novi postupak stjecanja državljanstva, koji će „hrvatsku koloniju u svijetu zbližiti s domovinom“.

Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad konferencijom "Dani regionalnoga razvoja i EU fondova", koja će se održati u Šibeniku od 4. do 6. listopada 2019. godine. Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić kazao je da Ministarstvo organizira konferenciju, na kojoj će se predstaviti uspjesi financiranja iz EU fondova u okviru sadašnje financijske omotnice te planovi za iduću, te da se očekuje preko 800 sudionika.