Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 18. 12. 2015.

EU želi u suradnji s Turskom kontrolirati izbjeglički val

Gostujući u emisiji Studio 4 na HTV-4, potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a Andrej Plenković osvrnuo se na novi kontekst odnose Turske i EU-a s obzirom na migracijsku krizu, te na aktualnu situaciju u Ukrajini i europske aspiracije Bosne i Hercegovine

Istaknuvši kako je izbjegličko-migrantska kriza odnose između EU i Turske stavila u prvi plan, zastupnik Plenković rekao je da je Turska ključna zemlja koja bi mogla spriječiti nekontrolirani migracijski val preko istočno-mediteranske i balkanske rute kroz koju je prošlo 750 tisuća ljudi u protekloj godini, a u kojoj se našla i Hrvatska.

S obzirom da je u Turskoj smješteno oko 2 milijuna sirijskih izbjeglica, očekuje da će 3 milijarde eura potpore EU u okviru Akcijskog plana nadoknaditi dosadašnje troškove Turske i osigurati bolje uvjete života izbjeglicama, kao i spriječiti daljnji nekontrolirani tijek migracija. Rekao je da je ključ rješenja ove krize briga o kvalitetnoj zaštiti vanjskih granica Unije.

Naglasio je da novi kontekst odnosa omogućuje Turskoj - koja je započela pristupne pregovore 3. listopada 2005. kao i Hrvatska – da otvori nova poglavlja u pregovaračkom procesu te ubrza provedbu akcijskog plana za liberalizaciju viznoga režima.

Plenković je poručio kako je radi sigurnosti europskih građana nakon jezivog terorističkog napada u Parizu potrebna tješnja suradnja obavještajnih službi, policijskih i svih sigurnosnih tijela u EU te provedba sigurnosnih mjera kao što su registar podataka putnika u zrakoplovima i bolja kontrola prigodom vraćanja "stranih boraca" s Bliskog istoka.

Govoreći o konferenciji o europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine povodom 20. obljetnice Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma koju je s kolegama organizirao u EP, Plenković je rekao da su hrvatski zastupnici najveći zagovaratelji europskog puta BiH kao zemlje s tri ravnopravna konstitutivna naroda, ali potiču i nadogradnju Daytonskog okvira kako bi BiH bila moderna europska zemlja. Napomenuo je da su glavni zaključci konferencije bili da BiH treba ostati visoko na listi prioriteta EU, ali i da je nužno stvoriti preduvjete za podnošenja fomalnog zahtjeva za članstvo BiH u EU. Tome ide u prilog da su na konferenciji sudjelovali Visoka predsjednica Mogherini, povjerenik za europskog susjedstvo Hahn, predsjednik EPP-a Daul, predstavnik State Departmenta te drugi relevantni europski zastupnici.

Smatra da je Hrvatskoj pri suočavanju s izbjegličkom krizom potreban puno kvalitetniji dijalog sa susjednim zemljama, umjesto iniciranja gospodarskih i verbalnih ratova. Ocijenio je nedopustivim da Slovenija na granicu sa Hrvatskom stavlja žilet žiicu, te je potreban snažan bilateralni dijalog sa Slovenijom, ali i reakcija prema EU da se riješi problem.

Analizirajući situaciju u Ukrajini, Plenković je istaknuo da je glavna zadaća EU osigurati provedbu mirovnog sporazuma iz Minska i mirne reintegracije ptivremeno okupiranih područja Donjecka i Luganska, pri čemu može biti koristan model reintegracije hrvatskog Podunavlja. S obzirom da je zbog posljedica rata u Ukrajini broj poginulih oko 9000 ljudi, te je 1,5 milijuna prognanika i milijun raseljenih izvan zemlje, EU je dala najveću do sada financijsku i stručnu pomoć, a nastavlja se i proces liberalizacije viznog režima.

Poručio je da će kao predsjednik delegacije EP za Ukrajinu nastaviti pomagati u provedbi reformske agende u okviru Sporazuma o pridruživanju te pri jačanju institucionalnih kapaciteta Vrhovne Rade, kako bi Ukrajina bila što bliže članstvu u EU.